ru24.pro
SlobodnaEvropa.org
Август
2025
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Kako do deeskalacije sukoba u Srbiji?

0

Suzavac, tuče, neredi na ulicama.

Ovako poslednjih dana izgledaju večeri u više gradova Srbije tokom antivladinih protesta.

Počelo je incidentima u Vrbasu i Bačkoj Palanci, 12. avgusta, gde su se sukobili demonstranti sa pristalicama vlasti. Potom se narednih dana proširilo i na druge gradove.

Učesnici protesta kritikuju policiju da ne čini ništa da spreči, kako su rekli, "provokacije pristalica vladajuće Srpske napredne stranke" koji organizuju kontraokupljanja.

U Beogradu i Novom Sadu policija je više puta koristila suzavac kako bi rasterala demonstrante.

Situacija u Srbiji klizi u "otvoreni građanski rat", ocenjuje za Radio Slobodna Evropa Filip Ejdus, profesor studija bezbednosti na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

"Imamo nasilje na ulicama i otvoreno sadejstvo i srastanje sektora bezbednosti sa partijskim lojalistima", kaže on.

Masovni protesti u Srbiji traju od novembra 2024. nakon što je u nesreći novosadske železničke stanice poginulo 16. ljudi.

Građani i studenti koji su poveli proteste zahtevaju odgovornost za nesreću, a naknadno su zatražili i vanredne izbore. Vlast odbija da ih raspiše.

Događaji sa ulica proteklih dana kulminacija su talasa nezadovoljstva demonstranata na jednoj strani i reakcije vlasti na političku krizu sa kojom se suočava na drugoj.

Filip Ejdus smatra da vlast nije spremna za fer izbore, a oni bi, kaže, najpre i doveli do deeskalacije sukoba.

"Ovaj režim nije spreman da pronađe miran i demokratski izlaz iz ove političke krize, već se opredelio za mnogo opasniju trajektoriju koja vodi u daleko veći nivo nasilja, brutalnosti i autoritarnosti", smatra on.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u avgustu da će parlamentarni izbori biti raspisani "pre ustavnog i zakonskog roka", ali nije precizirao kada.

Uloga policijeFilozof Ivan Milenković u razgovoru za RSE kaže bi tenzije smirilo drugačije postupanje policije.

"Policija je štitovima i licima okrenuta ka građanima, a ne prema batinašima (pristalicama vlasti). Ako su ljudi u policiji tu da štite građane i poredak, oni to više ne rade", smatra Milenković.

Policija je prethodnih noći u više gradova Srbije kordonom razdvajala dve grupe.

'Užasne scene i paralelne realnosti'"Sve izgleda užasno, jezivo, zastrašujuće i to je, čini mi se, jedina moguća reakcija ako ste građanin", smatra filozof iz Beograda Ivan Milenković.

Dodaje da nema mnogo optimizma da će se tenzije smiriti.

"Vlast eskalira situaciju i to je jedna 'srećna' kombinacija batinaša (vlasti) i policije. Ono što je pitanje, jeste do koje mere će ovo da traje na ovaj način", kaže on dodajući i da su policajci zadobijali povrede u više navrata prethodnih večeri.

"Ti ljudi, koji su u policiju ušli kako bi se borili protiv kriminala, sada su najdublje poniženi", smatra Milenković.

Prema informacijama ministra unutrašnjih poslova Srbije, 75 policajaca povređeno je tokom nereda u četvrtak uveče.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije u saopštenjima optužuje isključivo demonstrante antivladinih protesta za napade. Međutim, u brojnim video snimcima moguće je videti kako su sili pribegle i pristalice vlasti napadajući demonstrante pirotehnikom i drugim predmetima.

Napadani su i novinari. Njih je zajedno sa demonstrantima na protestu 14. avgusta u blizini zgrade Generalštaba u Beogradu, napala grupa momaka opremljena palicama, javila je reporterka RSE.

Koliko je moguće uvođenje vanrednog stanja?Filip Ejdus je mišljenja da vlast ne razmatra uvođenje vanrednog stanja koje se uvodi kada su bezbednost zemlje i građana ugrožene.

"Ukoliko bi režim to uradio, morao bi da uloži dodatni napor da objasni takav čin svojim međunarodnim partnerima i takav korak nije, sa njihovog stanovišta, u ovom trenutku racionalan", tvrdi Ejdus.

Uvođenje vanrednog stanja omogućava Ustav Srbije "kada javna opasnost ugrožava opstanak države ili građana", a vanredno stanje proglašava Skupština Srbije.

U Srbiji je poslednji put uvedeno vanredno stanje u martu 2020. godine zbog pandemije korona virusa.

Filozof Ivan Milenković takođe ne vidi da vlast ide ka deeskalaciji i smatra da situaciju može da preokrene samo policija.

"Ako niži ešaloni policije otkažu poslušnost, tada dolazi do deeskalacije. Ti ljudi koji stoje u kordonima policije ne mogu previše dugo da budu u ovom ponižavajućem statusu", kaže on.

Za događaje u Srbiji zainteresovana je i Evropska unija koja je 14. avgusta saopštila da pažljivo prati situaciju i osuđuje svako nasilje, rečeno je za RSE.

Evropska komesarka sa proširenje Marta Kos napisala je tog dana na društvenoj mreži X, povodom nereda u Srbiji, da "napredak na putu ka EU zahteva da građani mogu slobodno da izražavaju svoje stavove i da novinari mogu da izveštavaju bez zastrašivanja ili napada".