Pet stvari koje trebate znati uoči samita Trumpa i Putina

Dok se američki i ruski predsjednici Donald Trump i Vladimir Putin sastaju licem u lice prvi put nakon šest godina, evo šta trebate znati.

Šta Putin želi?Mnogi analitičari smatraju da je sam susret s Trumpom već pobjeda za Putina, jer lider teži okončanju svoje međunarodne izolacije. Drugim riječima, sve se svodi na fotografiju.

"Nijedan važan zapadni lider nije se sastao s [Putinom] od početka ruske invazije na Ukrajinu. Sada dobija samit s američkim predsjednikom, bez ikakvih ustupaka s njegove strane", rekla je Jana Kobzova, bivša savjetnica za vanjsku politiku bivše predsjednice Slovačke Zuzane Čaputove.

Osim toga, Putinovi ciljevi ostaju uglavnom nepromijenjeni od početka rata.

"Kremlj smatra da trenutno ima prednost na bojnom polju, pa ako ne može dobiti ustupke diplomatskim putem, može jednostavno nastaviti napredovati na terenu", rekla je Kobzova.

Zbog toga se očekuje da će Putin odbiti pritiske da prihvati prekid vatre.

Šta Trump želi?Trump je rekao da samit želi iskoristiti kako bi "postavio temelje" za naredni sastanak koji bi uključivao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

"Mislim da će to biti dobar sastanak, ali važniji će biti drugi sastanak koji ćemo imati. Imaćemo sastanak s predsjednikom Putinom, predsjednikom Zelenskim, sa mnom, a možda ćemo dovesti i neke evropske lidere, a možda i ne", rekao je Trump 14. augusta.

Trump je također jasno dao do znanja da želi postići prekid vatre što je prije moguće, kao prvi korak ka trajnom rješenju. No, neki analitičari smatraju da će Putin pokušati unijeti nejasnoće u pregovore nudeći druge ustupke.

Jim O'Brien, koji je bio pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja u Bidenovoj administraciji, kaže da će Putin vjerovatno predložiti finansijske poticaje Trumpu kako bi izbjegao dogovor o konkretnim detaljima prekida vatre.

"Mogu se pojaviti bilateralni dogovori, posebno o komercijalnim poslovima koji bi koristili nekim američkim kompanijama", rekao je on.

Šta je sa Zelenskim?Zelenski želi mjesto za pregovaračkim stolom. Ukrajinski predsjednik je primjetno isključen iz razgovora i upozorio je da će odluke donesene bez njegovog prisustva biti besmislene.

Tema teritorijalnih ustupaka je nešto protiv čega se Zelenski više puta jasno izjasnio. Trump je prije samita rekao da neće prisiliti Kijev da preda teritoriju, ali njegova sugestija da bi Putin i Zelenski mogli "podijeliti stvari" izazvala je uzbunu u Kijevu.

Takvi zahtjevi nisu samo teško prihvatljivi za Zelenskog, već bi mu mogli biti izuzetno teški za objasniti ukrajinskoj javnosti.

Zelenski se nada da Trump i Putin neće postići dogovor koji on ne može prihvatiti, jer bi to moglo učiniti da Bijela kuća njega vidi kao prepreku miru.

Kakva je situacija na ratištu?Rusija trenutno okupira oko jedne petine teritorije Ukrajine, odnosno 114.500 kvadratnih kilometara.

Linija fronta proteže se oko 1.000 kilometara kroz regije Harkiv, Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson.

Obje strane i dalje trpe velike gubitke, ali početkom ovog mjeseca Rusija je počela ostvarivati ključne pomake na ratištu u istočnoj Ukrajini, napredujući oko 10 kilometara koncentrirajući snage oko Toretska i Pokrovska.

To odražava rusku strategiju za koju vojni analitičari kažu da uključuje razmjenu velikih gubitaka na terenu za male, ali kontinuirane teritorijalne dobitke.

Šta slijedi?Trump je nagovijestio da bi drugi, trilateralni sastanak mogao uslijediti brzo — i da bi se možda mogao održati i na Aljasci.

Američki državni sekretar Marco Rubio govorio je 14. augusta o uslovima koji bi morali biti ispunjeni da bi se postigao trajni mir.

"Mislim da svi prepoznajemo da će morati biti razgovora o sigurnosnim garancijama. Moraće se razgovarati i o teritorijalnim sporovima i zahtjevima, te o tome oko čega se bore", rekao je Rubio.

Rusija će nastaviti insistirati na tome da se riješe ono što naziva "korijenskim uzrocima" sukoba, što Kremlj koristi kao diplomatski izraz za okončanje ukrajinskih nada o članstvu u NATO-u i korake ka efektivnom razoružavanju ukrajinske vojske.

Ciljevi svake strane sudaraju se s crvenim linijama druge.

Mir neće doći brzo niti lako.