Uoči samita Trumpa i Putina na Aljasci, raste zabrinutost u Kijevu i Briselu
Dok se ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump pripremaju za sastanak na Aljasci, na samitu visokog rizika radi razgovora o okončanju rata u Ukrajini koji traje već 43 mjeseca, dubok osjećaj nelagode obuzima evropske prijestonice, posebno Kijev.
Sastanak 15. avgusta između dvojice lidera, njihov prvi otkako se Trump vratio na predsjedničku funkciju u januaru, mogao bi preoblikovati ne samo buduće granice Ukrajine, već i evropsku bezbjednost – bez da Kijev ili Brisel učestvuju u procesu donošenja odluka.
Trump je okončanje sukoba – najvećeg u Evropi od Drugog svjetskog rata – postavio kao glavni prioritet svoje spoljne politike. Trump, koji vjeruje u svoje sposobnosti pregovaranja i blizak odnos s Putinom, smatra da bi direktan sastanak, najavljen prije samo sedam dana, mogao biti ključ za postizanje dogovora.
Od tada su zapadni zvaničnici i stručnjaci izrazili zabrinutost da će Trump, koji izbjegava tradicionalne diplomatske procedure u korist sklapanja dogovora, biti nadmudren od strane Putina, koji ima više od četvrt vijeka iskustva u pregovorima sa zapadnim liderima.
Kada je rekao novinarima da će on i Putin razgovarati o mogućnosti razmjene teritorija između Rusije i Ukrajine, nivo anksioznosti je porastao zbog straha da bi mogao priznati rusko prisvajanje teritorije, udovoljavajući agresoru.
Iznenadna najava samita natjerala je ukrajinske i evropske lidere da nastoje doći do prilike za razgovor s američkim predsjednikom. Iako su evropski lideri odahnuli nakon konferencijskog poziva s Trumpom 13. avgusta, stručnjaci kažu da je neizvjesno na šta će 79-godišnji američki lider pristati u Aljasci.
"Mislim da zaista vrijedi istaći koliko je izuzetno to što postoji toliki stepen neizvjesnosti oko toga šta će proizaći iz ovog sastanka", rekla je Andrea Kendall-Taylor, viša saradnica i direktorka Programa za transatlantsku bezbjednost pri Centru za novu američku bezbjednost (CNAS).
"Bilo je izuzetno teško procijeniti stavove predsjednika Trumpa o Ukrajini, zbog brojnih preokreta i nejasnih stavova koje je zauzimao, jer je sve bilo nedosljedno od početka do kraja", rekla je 14. avgusta tokom konferencijskog poziva s novinarima.
Tramp, koji je godinama izražavao divljenje prema Putinu, oštro je kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u februaru tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, što je šokiralo zapadni svijet.
Nekoliko mjeseci kasnije, Trump je usmjerio svoj bijes ka Putinu jer nije pristao na njegov zahtjev za 30-dnevnim prekidom vatre. Uprkos retorici i prijetnjama sankcijama, Trump do danas nije uveo nikakve kaznene mjere protiv Rusije. Kendall-Taylor je rekla da je to znak da Trampova naklonost i dalje ide u korist Rusiji i Putinu.
Trump je, uoči samita, dodatno podgrijavao neizvjesnost oko toga šta će iz njega proizaći. Dok je pokušao da ublaži očekivanja od samita u Aljasci, istovremeno je izjavio za Fox News da vjeruje kako će Putin "postići dogovor".
Takođe je rekao za Fox News da bi mogao produžiti boravak na Aljasci i uključiti Zelenskog u razgovore, ako postigne napredak s Putinom.
Zelenski je 14. avgusta boravio u Londonu, gdje je razgovarao o bezbjednosti s britanskim premijerom Keirom Starmerom, kao znak britanske podrške. On i drugi evropski lideri žele da osiguraju da se njihovi interesi uzmu u obzir kada se Trump i Putin sastanu.
U Moskvi, Putin je pohvalio Trumpove napore da okonča rat u kratkom video snimku koji je objavio Kremlj, rekavši da Bijela kuća ulaže "prilično energične i iskrene napore da zaustavi neprijateljstva" i da "postigne dogovore koji su u interesu svih uključenih strana".
Ipak, postoji mnogo skepticizma u vezi s pravim namjerama Kremlja, što prati visok nivo anksioznosti u Ukrajini.
"Već sama činjenica da se ovaj sastanak održava ne ide u korist Ukrajini", rekla je Olha Tokariuk, saradnica Programa za demokratsku otpornost pri Centru za analizu evropske politike (CEPA).
Suprotno važi za Rusiju, "jer to legitimizuje Putina," dodala je Tokariuk tokom konferencijskog poziva 14. avgusta. "On dobija sastanak s predsjednikom SAD-a na američkom tlu, bez ikakvih ustupaka s njegove strane."
Najgori mogući scenario bio bi da Ukrajina bude primorana na teritorijalne ustupke bez ikakvih bezbjednosnih garancija zauzvrat, rekla je Tokariuk. Ukrajina strahuje da bi to samo dovelo do nove ruske agresije za nekoliko mjeseci.
"Ako Rusija ne bude pozvana na odgovornost za pokretanje ovog sveobuhvatnog rata 2022. godine, to će je samo ohrabriti da se ponovo vrati po još", rekla je Tokariuk.
Kendall-Taylor je rekla da postoji rizik da Putin uspije da "preoblikuje" Trumpovu percepciju Zelenskog kao prepreke za okončanje rata.
Opasnost je u tome što, ako Putin kaže da želi mir i "predloži nešto što izgleda razumno, a što će Ukrajina morati odbiti", Trump bi mogao opet kriviti Zelenskog da je tvrdoglav i da ne želi dogovor", rekla je Kendall-Taylor, koja je bila zamjenica nacionalnog obavještajnog službenika za Rusiju i Evroaziju u američkom Nacionalnom obavještajnom savjetu od 2015. do 2018.
Takođe postoji skepticizam i da je prijetnja Putinu carinama dovoljna da obuzda njegove teritorijalne ambicije. Trump će morati da bude odlučan, rekao je Richard Haas, bivši visoki zvaničnik Stejt departmenta koji je učestvovao u mirovnim pregovorima u ime SAD-a tokom prethodnih administracija.
"Ako zaista želite da promijenite Putinovu računicu, morate mu jasno staviti do znanja da vrijeme ne ide u njegovu korist, [i] da će Rusija, nastavljajući ovaj rat, postepeno dobiti ono što želi", rekao je Has u intervjuu za američku televiziju CBS.
"Sve što predsjednik Trump treba da kaže jeste: 'Vlade, to se neće desiti.'"
Razgovori dolaze u ključnom trenutku, dok je Trump sve frustriraniji zbog Putina, a ruski predsjednik ne pokazuje nikakve znakove popuštanja u vezi sa maksimalističkim zahtjevima Kremlja. Trump i Putin su do sada razgovarali telefonom šest puta, a glavni izaslanik Bijele kuće putovao je u Moskvu najmanje tri puta.
Zelenski je rekao da je sa Starmerom detaljno razgovarao o bezbjednosnim garancijama koje Ukrajina smatra neophodnim za prihvatanje prekida vatre.
Trump je u intervjuu za Fox News rekao da bi poziv Zelenskom na sastanak s njim i Putinom bio "veoma, veoma važan, jer će to biti sastanak na kojem se postiže dogovor". Ponovo je pomenuo i razmjenu teritorija.
"Ne želim da koristim izraz 'podjela teritorije', ali znate, do određene mjere, to i nije loš izraz, u redu", rekao je.
Trump je ranije izjavio da će, kako bi se sukob okončao, obje strane morati da razmijene teritorije, kako bi se zaustavila žestoka borba koja je odnijela desetine hiljada života s obje strane i raselila milione Ukrajinaca.
Međutim, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je Trump bio "vrlo jasan" tokom poziva 13. avgusta – da želi da se na samitu postigne prekid vatre, te da je jasno rekao da se o "teritorijalnim pitanjima koja se tiču Ukrajine... može pregovarati isključivo sa ukrajinskim predsjednikom“.
"Trumpovo razmišljanje očigledno je bliže evropskom nego što su neki u početku strahovali", rekao je jedan evropski zvaničnik za RSE nakon tog poziva.
Trump je upozorio Rusiju na "veoma ozbiljne posljedice" ako ne zaustavi rat protiv Ukrajine, ali nije naveo detalje o posljedicama s kojima bi se Moskva mogla suočiti.
Ako se potvrdi Trumpova odlučnost da uključi Ukrajinu u proces, to bi moglo da ublaži strahove u Kijevu. Međutim, Rusija je dosljedno odbijala ideju sastanka sa Zelenskim, sugerišući da bi do toga moglo doći tek kada strane budu blizu potpisivanja mirovnog sporazuma, a ne samo dogovora o prekidu vatre.
Taj trenutak se čini dalekim, s obzirom na veliki jaz između ruskih i ukrajinskih stavova koji i dalje postoji po ključnim pitanjima, uključujući teritoriju i bezbjednost, uprkos tri runde direktnih razgovora u Turskoj od sredine maja.
Sastanak 15. avgusta između dvojice lidera, njihov prvi otkako se Trump vratio na predsjedničku funkciju u januaru, mogao bi preoblikovati ne samo buduće granice Ukrajine, već i evropsku bezbjednost – bez da Kijev ili Brisel učestvuju u procesu donošenja odluka.
Trump je okončanje sukoba – najvećeg u Evropi od Drugog svjetskog rata – postavio kao glavni prioritet svoje spoljne politike. Trump, koji vjeruje u svoje sposobnosti pregovaranja i blizak odnos s Putinom, smatra da bi direktan sastanak, najavljen prije samo sedam dana, mogao biti ključ za postizanje dogovora.
Od tada su zapadni zvaničnici i stručnjaci izrazili zabrinutost da će Trump, koji izbjegava tradicionalne diplomatske procedure u korist sklapanja dogovora, biti nadmudren od strane Putina, koji ima više od četvrt vijeka iskustva u pregovorima sa zapadnim liderima.
Kada je rekao novinarima da će on i Putin razgovarati o mogućnosti razmjene teritorija između Rusije i Ukrajine, nivo anksioznosti je porastao zbog straha da bi mogao priznati rusko prisvajanje teritorije, udovoljavajući agresoru.
Iznenadna najava samita natjerala je ukrajinske i evropske lidere da nastoje doći do prilike za razgovor s američkim predsjednikom. Iako su evropski lideri odahnuli nakon konferencijskog poziva s Trumpom 13. avgusta, stručnjaci kažu da je neizvjesno na šta će 79-godišnji američki lider pristati u Aljasci.
"Mislim da zaista vrijedi istaći koliko je izuzetno to što postoji toliki stepen neizvjesnosti oko toga šta će proizaći iz ovog sastanka", rekla je Andrea Kendall-Taylor, viša saradnica i direktorka Programa za transatlantsku bezbjednost pri Centru za novu američku bezbjednost (CNAS).
"Bilo je izuzetno teško procijeniti stavove predsjednika Trumpa o Ukrajini, zbog brojnih preokreta i nejasnih stavova koje je zauzimao, jer je sve bilo nedosljedno od početka do kraja", rekla je 14. avgusta tokom konferencijskog poziva s novinarima.
Tramp, koji je godinama izražavao divljenje prema Putinu, oštro je kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u februaru tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, što je šokiralo zapadni svijet.
Nekoliko mjeseci kasnije, Trump je usmjerio svoj bijes ka Putinu jer nije pristao na njegov zahtjev za 30-dnevnim prekidom vatre. Uprkos retorici i prijetnjama sankcijama, Trump do danas nije uveo nikakve kaznene mjere protiv Rusije. Kendall-Taylor je rekla da je to znak da Trampova naklonost i dalje ide u korist Rusiji i Putinu.
Trump je, uoči samita, dodatno podgrijavao neizvjesnost oko toga šta će iz njega proizaći. Dok je pokušao da ublaži očekivanja od samita u Aljasci, istovremeno je izjavio za Fox News da vjeruje kako će Putin "postići dogovor".
Takođe je rekao za Fox News da bi mogao produžiti boravak na Aljasci i uključiti Zelenskog u razgovore, ako postigne napredak s Putinom.
Zelenski je 14. avgusta boravio u Londonu, gdje je razgovarao o bezbjednosti s britanskim premijerom Keirom Starmerom, kao znak britanske podrške. On i drugi evropski lideri žele da osiguraju da se njihovi interesi uzmu u obzir kada se Trump i Putin sastanu.
U Moskvi, Putin je pohvalio Trumpove napore da okonča rat u kratkom video snimku koji je objavio Kremlj, rekavši da Bijela kuća ulaže "prilično energične i iskrene napore da zaustavi neprijateljstva" i da "postigne dogovore koji su u interesu svih uključenih strana".
Ipak, postoji mnogo skepticizma u vezi s pravim namjerama Kremlja, što prati visok nivo anksioznosti u Ukrajini.
"Već sama činjenica da se ovaj sastanak održava ne ide u korist Ukrajini", rekla je Olha Tokariuk, saradnica Programa za demokratsku otpornost pri Centru za analizu evropske politike (CEPA).
Suprotno važi za Rusiju, "jer to legitimizuje Putina," dodala je Tokariuk tokom konferencijskog poziva 14. avgusta. "On dobija sastanak s predsjednikom SAD-a na američkom tlu, bez ikakvih ustupaka s njegove strane."
Najgori mogući scenario bio bi da Ukrajina bude primorana na teritorijalne ustupke bez ikakvih bezbjednosnih garancija zauzvrat, rekla je Tokariuk. Ukrajina strahuje da bi to samo dovelo do nove ruske agresije za nekoliko mjeseci.
"Ako Rusija ne bude pozvana na odgovornost za pokretanje ovog sveobuhvatnog rata 2022. godine, to će je samo ohrabriti da se ponovo vrati po još", rekla je Tokariuk.
Kendall-Taylor je rekla da postoji rizik da Putin uspije da "preoblikuje" Trumpovu percepciju Zelenskog kao prepreke za okončanje rata.
Opasnost je u tome što, ako Putin kaže da želi mir i "predloži nešto što izgleda razumno, a što će Ukrajina morati odbiti", Trump bi mogao opet kriviti Zelenskog da je tvrdoglav i da ne želi dogovor", rekla je Kendall-Taylor, koja je bila zamjenica nacionalnog obavještajnog službenika za Rusiju i Evroaziju u američkom Nacionalnom obavještajnom savjetu od 2015. do 2018.
Takođe postoji skepticizam i da je prijetnja Putinu carinama dovoljna da obuzda njegove teritorijalne ambicije. Trump će morati da bude odlučan, rekao je Richard Haas, bivši visoki zvaničnik Stejt departmenta koji je učestvovao u mirovnim pregovorima u ime SAD-a tokom prethodnih administracija.
"Ako zaista želite da promijenite Putinovu računicu, morate mu jasno staviti do znanja da vrijeme ne ide u njegovu korist, [i] da će Rusija, nastavljajući ovaj rat, postepeno dobiti ono što želi", rekao je Has u intervjuu za američku televiziju CBS.
"Sve što predsjednik Trump treba da kaže jeste: 'Vlade, to se neće desiti.'"
Razgovori dolaze u ključnom trenutku, dok je Trump sve frustriraniji zbog Putina, a ruski predsjednik ne pokazuje nikakve znakove popuštanja u vezi sa maksimalističkim zahtjevima Kremlja. Trump i Putin su do sada razgovarali telefonom šest puta, a glavni izaslanik Bijele kuće putovao je u Moskvu najmanje tri puta.
Zelenski je rekao da je sa Starmerom detaljno razgovarao o bezbjednosnim garancijama koje Ukrajina smatra neophodnim za prihvatanje prekida vatre.
Trump je u intervjuu za Fox News rekao da bi poziv Zelenskom na sastanak s njim i Putinom bio "veoma, veoma važan, jer će to biti sastanak na kojem se postiže dogovor". Ponovo je pomenuo i razmjenu teritorija.
"Ne želim da koristim izraz 'podjela teritorije', ali znate, do određene mjere, to i nije loš izraz, u redu", rekao je.
Trump je ranije izjavio da će, kako bi se sukob okončao, obje strane morati da razmijene teritorije, kako bi se zaustavila žestoka borba koja je odnijela desetine hiljada života s obje strane i raselila milione Ukrajinaca.
Međutim, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je Trump bio "vrlo jasan" tokom poziva 13. avgusta – da želi da se na samitu postigne prekid vatre, te da je jasno rekao da se o "teritorijalnim pitanjima koja se tiču Ukrajine... može pregovarati isključivo sa ukrajinskim predsjednikom“.
"Trumpovo razmišljanje očigledno je bliže evropskom nego što su neki u početku strahovali", rekao je jedan evropski zvaničnik za RSE nakon tog poziva.
Trump je upozorio Rusiju na "veoma ozbiljne posljedice" ako ne zaustavi rat protiv Ukrajine, ali nije naveo detalje o posljedicama s kojima bi se Moskva mogla suočiti.
Ako se potvrdi Trumpova odlučnost da uključi Ukrajinu u proces, to bi moglo da ublaži strahove u Kijevu. Međutim, Rusija je dosljedno odbijala ideju sastanka sa Zelenskim, sugerišući da bi do toga moglo doći tek kada strane budu blizu potpisivanja mirovnog sporazuma, a ne samo dogovora o prekidu vatre.
Taj trenutak se čini dalekim, s obzirom na veliki jaz između ruskih i ukrajinskih stavova koji i dalje postoji po ključnim pitanjima, uključujući teritoriju i bezbjednost, uprkos tri runde direktnih razgovora u Turskoj od sredine maja.