PREPORUKE VIJEĆA ZA GOSPODARSKA PITANJA PREDSJEDNICE Među smjernicama i uvođenje 'poreza na grijeh': Provede li se sve, rast bi mogao biti veći od 4%
Hrvatsko gospodarstvo moglo bi rasti preko četiri posto godišnje ako se provedu sve preporuke 20. radne sjednice Vijeća za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Održiv rast gospodarstva, stoji u preporukama, trebao bi se temeljiti na sektorima i aktivnostima koje podrazumijevaju otvaranje radnih mjesta, proizvodnju roba ili usluga te izvoz ili supstitut uvoza. Preporuke su radili redovni članovi Vijeća i institucije iz privatnog i javnog sektora koje su uključenje u njegov rad, ali i drugi vanjski stručnjaci. Kako bi se ostvario održivi rast gospodarstva, ističu stručnjaci, potrebno je riješiti temeljne probleme gospodarstva, između ostalog, i pravnu nesigurnost.
Pravna nesigurnost
- Veliki broj zakona se donosi po hitnom postupku te kako zakon stupa na snagu prebrzo, ne daje priliku gospodarstvu da se uspješno prilagodi i pripremi. Prenormiranost sustava uz istovremenu prebirokratiziranost ili naglašeno neučinkovitu birokraciju, uzrokuje nesigurnost, nemogućnost poznavanja svih propisa i procedura te znatno otežano poslovanje. Ova nesigurnost odvraća ulaganja i obeshrabruje poduzetničke pothvate, stoji u preporukama Vijeća.
Nadalje, temeljni su problem i nesređene zemljišne knjige, manjak srednjoročnog i dugoročnog planiranja i provođenja provedbenih planova i projekata, kao i nedostatak statističkih podataka, netransparentnost i nejasnoća sustava i podataka, ali i nedostatak ekonometrijskih makroekonomskih projekcijskih modela.
Što se tiče monetarne politike, uz postojeći cilj stabilnosti cijena HNB-a, potrebno je dodati i cilj "pune zaposlenosti" i "održivog gospodarskog rasta". U skladu s navedenim, postojeći instrumenti monetarne politike mogli bi se nadopuniti mjerama koje se namjenski više usmjeravaju na poticanje domaće proizvodnje, supstituciju uvoza, izvoz i zaposlenost.
Umjerena deprecijacija kune
Uz to, preporučuje se i jačanje uloge domaće valute u granicama umjerene deprecijacije kune u odnosu na euro od dva posto godišnje u razdoblju od pet godina. Taj savjet nude neovisno hoće li Hrvatska brzo ući u eurozonu, a ako se to ne ostvari treba se usredotočiti postizanju Maastrichtskih kriterija kroz slabljenje ovisnosti ukupnog gospodarstva o stabilnosti tečaja i inozemnom zaduživanju.
Također, monetarna politika bi, kako stoji u preporukama, trebala imati veću ulogu u izvozu. To može napraviti uključivanjem mjera za jačanje izvoza i proizvodnje koja bi supstituirala uvoz, uključujući primarnu emisiju na temelju sljedećih stavki.
Prvo, na temelju otkupa potraživanja od izvoznog plasmana roba i usluga, uz istodobno produženje ročnosti kredita središnje banke bankama po uzora na politiku Europske središnje banke koja je implementirala dvogodišnje i trogodišnje kredite bankama uz vrlo nisku kamatnu stopu i široku mogućnost korištenja raznovrsnih kolaterala pri zaduživanju banaka.
Drugo, na temelju otkupa kunskih dugoročnih potraživanja za ulaganja u proizvodnju za izvoz. Treće, putem odobravanja povoljnih selektivnih kredita bankama uz negativnu ili vrlo nisku kamatnu stopu koja nadoknađuje gubitke nepovoljnog deviznog tečaja. Četvrto, i posljednje, putem aktiviranja izravnih operacija na otvorenom tržištu i korištenja državne imovine kao kolaterala za emisiju primarnog novca.
Za postizanje uspješnih rezultata preporuka neophodno je koordinirano provođenje umjereno ekspanzivne monetarne politike, fiskalne konsolidacije uz umjereno restriktivnu fiskalnu politiku, kao i strukturnih reformi.
Vijeće za gospodarska pitanja podržava rad na uklanjanju administrativnih prepreka, a to se najbolje može ostvariti kroz uspostavu sustava pravovremenog uklanjanja administrativnih i birokratskih barijera, koji će postavljati ciljeve i mjeriti učinkovitost javne uprave i državne birokracije.
Dualni sustav strukovnog obrazovanja
Ciljevi porezne reforme bi, pak, trebali pojednostaviti oporezivanje i smanjiti porezno opterećenje što bi potaknulo gospodarski rast. S poreznom reformom, kako saznajemo, zadovoljni su u Vijeću, a podržali bi daljnje rasterećenje gospodarstva. Kao još jednu preporuku istaknuli su vraćanje dualnog sustava strukovnog obrazovanja u republici Hrvatskoj i usklađenost obrazovanja s potrebama gospodarstva.
- Ne treba zaustavljati projekt cjelovite kurikularne reforme, ali ona neće riješiti sve probleme. Svi su savjeti dobrodošli da se ta reforma provede - rekao je jedan visoko pozicionirani dužnosnik upoznat s radom Vijeća za gospodarska pitanja Predsjednice.
Vijeće se osvrnulo i na potrebu sustavnog privlačenja i promocije ulagačkih mogućnosti i Hrvatskoj. To će se ostvariti pojačavanjem kapaciteta i izvršnih ovlasti Agencije za investicije i konkurentnost, povećati marketinške aktivnosti za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja, ali i pružiti "aftercare" usluge postojećim ulagačima. - Najbolji princip osvajanja novog ulaganja je dobar odnos prema postojećim ulagačima - dodao je taj dužnosnik.