Hoće li se 11. rujna ponoviti izborna noć iz 2015. godine?
HDZ 36, a SDP-ova Narodna koalicija 35 mandata - tako izgleda predizborni semafor nakon obrađenih šest izbornih jedinica u istraživanju koje agencija Promocija plus provodi za Jutarnji list i RTL.
Do izbora je još 11 dana, a još su četiri izborne jedinice - i to one zagrebačke, koje bi mogle odlučiti o pobjedniku izbora - preostale za obraditi.
Ako rezultati za I. II., VI. i VII. izbornu jedinicu budu na tragu održanih izbora u studenom, imat ćemo situaciju da i SDP i HDZ imaju po 59 mandata, ako tu ubrojimo i mandate iz dijaspore gdje se pretpostavlja da bi HDZ mogao dobiti svoja tri zastupnika, iako bi im nezavisni Željko Glasnović mogao preoteti jedan.
Ples na rubu
No, za pretpostaviti je da bi SDP, ako im previše ne našteti afera s Milanovićevim izjavama na sastanku s braniteljima, mogao u šest do sedam izbornih jedinica osvojiti mandat više nego na prošlim izborima, a za HDZ bi vjerojatno uspjeh bio kad bi ostali na istom broju kao i na prošlim izborima, što sada trendovi u anketama i pokazuju – SDP u nekim jedinicama dobiva mandat više, a HDZ ne gubi, nego ostaje na istom, a Most je svagdje u padu, samo što, prema našim anketama, u svakoj izbornoj jedinici osvajaju po mandat, u X. u Dalmaciji i dva.
Koliko bi na kraju koja strana mogla imati mandata, teško je zapravo procijeniti jer će sve ovisiti o manjim strankama, a posebice o Živom zidu koji svagdje pleše na rubu prelaska izbornog praga. Ako ne uspiju prijeći prag, njihovi se glasovi pribrojavaju pobjedniku iz te izborne jedinice.
Iz dosad objavljenih anketa možemo zaključiti da je HDZ uspio vratiti povjerenje birača nakon pada Vlade, odlaska Tomislava Karamarka i dolaska Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a. Prijetio im je težak poraz od SDP-a, no Plenković je očito uspio u namjeri da pozicionira HDZ na desnom centru, ali pritom nije zaboravio ni na tvrđu desnicu, pa je tako ostavio Zlatka Hasanbegovića na trećem mjestu u II. izbornoj jedinici, ali pritom je lukavo u istu izbornu jedinicu stavio i Milijana Brkića, tako da nema šanse da ijedan od njih dvojice osvoji više preferencijalnih glasova od njega.
Uspije li HDZ dobiti 59 mandata, uz podršku Mostovih 10 do 12 zastupnika, a nadaju se da će s njima u Vladu i Milan Bandić, te možda HDSSB, mogli bi imati 73 zastupnika, pa će tu opet ključnu ulogu imati manjinski zastupnici.
Smanjena očekivanja
Kad je riječ o SDP-u, oni su smanjili svoja prvotna očekivanja o jednom mandatu više u svim izbornim jedinicama, što bi im u startu donijelo 66 mandata. Tako sada računaju da bi im uspjeh bio osvoje li 63 mandata, pa bi u konačnici s IDS-om mogli imati 66 mandata. Uz podršku osam manjinskih zastupnika to im i dalje nije dovoljno za sastavljanje Vlade jer im nedostaju dva mandata, ali tu onda računaju na pregovore sa Živim zidom te na podršku Pametnog, uspiju li oni prijeći prag. Iako ne govore otvoreno o tome da bi im dobro došla podrška Bandića i HDSSB-a, nije isključeno da će i s njima u pregovore, posebice jer će i Čačić, koji je sada s Bandićem, biti zainteresiran za obje strane.
Kad je riječ o Mostu, prisutan je trend pada podrške u svim izbornim jedinicama. Božo Petrov izgubio je više od polovice svojih birača iz studenog prošle godine. Od osvojenih 19 mandata 2015., stranka Bože Petrova na ovim bi izborima mogla osvojiti 10 do 12 mandata, što bi za njih predstavljalo uspjeh jer će opet biti presudni pri sastavljanju nove Vlade.
Dosta je bitno i kako će proći Živi zid te Pametno, a u igri za mandat je i Stipe Petrina u IX. izbornoj jedinici, tako da bi i oni mogli na kraju odlučivati o tome tko će sastavljati novu Vladu.
U svakom slučaju, Hrvatsku izgleda čeka sličan scenarij kao na prošlim izborima, s time da bi ovaj put SDP mogao biti relativni pobjednik, što opet ne mora ništa značiti, jer Most, koji će biti ključan, prema svim analizama naginje na desnu stranu.
No, pitanje je hoće li HDZ i s Mostom moći sastaviti Vladu a da u njoj ne sjede i Bandić, HDSSB, Čačić i manjinci.
Koja god strana bude sastavljala Vladu, morat će, dakle, biti spremna na velike kompromise, a takva će vlast opet biti poprilično nestabilna.
Osim ako se na kraju stvarno ne dogodi velika koalicija SDP-a i HDZ-a.
Kako, dakle, izgleda Sabor u projekciji naših anketa?
U III. izbornoj jedinici na sjeveru Hrvatske, koja je utvrda ljevice i HNS-a, Narodna koalicija osvaja 44,2 posto glasova anketiranih i ponovno osam mandata kao i na izborima u studenom uz izlaznost od 60 posto. HDZ se također čvrsto drži na svoja četiri mandata s podrškom od 20,8 posto anketiranih, dok je Most opet na jednom mandatu s 6,3 posto glasova. Sjeverna Hrvatska tradicionalno je naklonjena SDP-u i HNS-u, ali i Radimir Čačić koji na ove izbore izlazi u Bandićevoj koaliciji osvaja svoj jedan mandat jer tamo ima svoju izbornu bazu. Živi zid na korak je do prelaska praga s 4,6 posto glasova. U ovoj izbornoj jedinici dva su granična mandata. HDZ bi mogao izgubiti jedan mandat, a SDP-ova koalicija ima izglede i za deveti mandat.
Mostov gubitak
Zanimljivo je pogledati kako danas glasaju birači iz 2015. za pojedine stranke. Tako je vidljivo da najviše birača gubi Most, te u toj izbornoj jedinici samo 38,5 posto će ih ponovno zaokružiti političku platformu Bože Petrova, dok ih se najveći broj, njih 10,3 posto, vratilo HDZ-u, a dio od 7,7 posto i Živom zidu. Najveći broj mostovih birača iz studenog 2015. ovaj će put ostati doma i neće ići na izbore (23,1 posto).
Dosta stabilno biračko tijelo imaju HDZ i SDP, a najviše onih koji nisu ni izašli na izbore 2015. privukao je HDZ (9,3 posto), a potom i SDP s 4,7 posto. Na sjeveru Hrvatske, razumljivo, birači žele Zorana Milanovića za premijera (42 posto).
U IV. izbornoj jedinici, koja obuhvaća dio Slavonije, sve ostaje kao i na prošlim izborima. HDZ pobjeđuje s 31,7 posto i dobiva šest mandata, SDP ima 29,1 posto i pet mandata, a HDSSB 10,5 posto i dva mandata. Prag još prelazi Most s 6,5 posto i osvaja jedan mandata, ali podrška im se s prošlogodišnjih 10,7 posto gotovo prepolovila. Šansu za ulazak u Sabor tu ima i Živi zid koji je 4,1 posto, a u tom slučaju HDSSB bi izgubio jedan svoj mandat.
I tu je vidljivo da HDZ i SDP imaju stabilno biračko tijelo, a Most je izgubio polovicu birača koji su za njih glasali u studenom prošle godine. Čak 14,1 posto takvih birača sada svoj glas daje Živom zidu, 7,8 posto HDZ-u, a 18,8 posto će ih na dan izbora ostati doma i apstinirat će od glasanja.
Neglasači iz 2015. i ovaj će put u velikom broj, pokazuju istraživanja u IV. izbornoj jedinici, ostati doma.
Povratak apstinenata
Kad je riječ o V. izbornoj jedinici, tu HDZ može biti zadovoljan. Ostaju na osam mandata s preferencijom od 39,5 posto anketiranih, dok se SDP-u smiješi peti mandat s 27,2 posto u odnosu na prošle izbore. Most drastično pada – s 11,4 posto i dva osvojena mandata na prošlim izborima, sada su na sedam posto i na jednom mandatu, a HDSSB ima 3,7 posto. Živi zid tu ima 3,9 posto. Šansu za mandat imaju i HDSSB i Živi zid nauštrb HDZ-a koji bi mogao izgubiti jedan mandat. U ovoj izbornoj jedinici čak 14 posto nekadašnjih Mostovih birača sada zaokružuje HDZ, a 12,3 posto Narodnu koaliciju, a gotovo 20 posto će ih ostati doma, dok ih se 10,5 posto još nije odlučilo što će.
HDZ je u Slavoniji uspio vratiti 10,8 posto birača koji nisu izašli na prošle izbore, a SDP je vratio 5,4 posto apstinenata.
U SDP-ovoj utvrdi, VIII. izbornoj jedinici, koja obuhavaća Istru, Primorje i Gorski kotar, sve je ostalo isto kao i lani na izborima. SDP-ova koalicija ima sedam mandata s 35,4 posto osvojenih glasova, IDS je opet na tri mandata s 16,8 posto podrške, HDZ je i dalje na tri mandata s 16,4 posto, a Most isto osvaja jedan mandat, no s upola manjim postotkom (5,4 posto, za razliku od 10,51 posto iz 2015.). Živi zid opet ima šansu osvojiti jedan mandat, ovaj put s 4,8 posto, za razliku od 5,16 posto s prošlih izbora. Ovdje je situacija takva da bi SDP mogao ostati bez jednog mandata, koji bi otišao Živom zidu. Ponovno se i ovoj izbornoj jedinici vidi trend pada podrške Mostu. Za njih bi sada u Istri i Primorju glasalo samo 33,3 posto birača iz 2015., a većina bi se ovaj put vratila IDS-u (15,7 posto), Živom zidu (5,9 posto), a SDP-u 3,9 posto. Živi zid je ovdje uspio privući najveći broj neglasača iz 2015. (3,9 posto).
U IX. izbornoj jedinici, koja je tradicionalno naklonjena HDZ-u, prema anketama i dalje vodi HDZ s 43,3 posto i osvajaju opet osam mandata kao i na prošlim izborima. SDP je u porastu u odnosu na prošle izbore i sa osvojenih 24,2 posto ima pet mandata, dok je u studenom s 25,99 posto osvojio četiri mandata. Most je tu u drastičnom padu. Umjesto dva mandata, osvaja samo jedan. Pao je s 15,12 posto na 6,8 posto jer je 2015. na izbore izlazio s popularnim primoštenskim načelnikom Stipom Petrinom. Živi zid je u ovoj izbornoj jednici na 3,9 posto, a Petrina bi osvojio 3,4 posto. SDP-u bi, ipak, taj jedan mandat mogao preoteti Živi zid. Most opet gubi svoje biračko tijelo. Sada se nekadašnji glasači Mosta iz 2015. vraćaju HDZ-u (12,5 posto) te Stipi Petrini (12,5 posto).
Odljev u pametno
U X. izbornoj jedinici, koja obuhvaća srednju i južnu Dalmaciju, birači se odlučuju za HDZ (36,6 posto), SDP dobiva 26,2 posto, Most 14,7 posto, a Pametno 3,1 posto. U usporedbi s prošlogodišnjim redovitim izborima, HDZ je izgubio podršku za pet postotnih poena, ali je u mandatima ostao na broju sedam, SDP je izgubio 2,5 postotna poena, ali ima pet mandata, a ne četiri kao prošle godine, dok je Most u postocima izgubio manje od četiri posto, ali i jedan mandat, pa sada, umjesto tri, ima dva mandata. No, u svojoj bazi Most ipak ima jedan mandat koji bi mogao osvojiti, i to na uštrb SDP-a, koji bi u tom slučaju izgubio mandat. Biračko tijelo HDZ je u toj izbornoj jedinici poprilično stabilno, dok se 5,6 posto nekadašnjih SDP-ovih birača sada odlučuje za Pametno. Mostovi birači u toj izbornoj jedinici, za razliku od drugih, ovaj put su čvrsto uz Božu Petrova – čak 61,2 posto će ih ponovno na biralištima zaokružiti Most, 8,2 posto ih se vratilo pod HDZ-ove skute, a najveći broj, njih 14,3 posto, neće izaći na izbore. Most se može pohvaliti da je u svojoj utvrdi uspio privući 7,1 posto birača koji na prošlim izborima nisu izašli glasati. Zanimljivo je u ovoj izbornoj jedinici da bi 17,9 posto Mostovih simpatizera moglo zamisliti Andreja Plenkovića kao novog premijera, a 27,8 posto glasača Pametnog bi podržalo Zorana Milanovića za premijera.