Pluća snimaju rengenima iz ‘72., a polovica CT-a i trećina MR-a zrelo je za muzej

Svi radiolozi koji su sedamdesetih bili specijalisti u hrvatskim bolnicama odavno su u mirovini, a mnogi su i umrli.

No, rengenski uređaji iz 1972., proizvedeni u tadašnjoj Elektronskoj industriji Niš, još se vode kao medicinski uređaji u statističkim podacima hrvatskih bolnica i “nisu u kvaru”. Pokazala je to velika inventura onoga čime u dijagnostici i terapijskim postupcima raspolažu zdravstvene ustanove, a nedavno ju je završilo Ministarstvo zdravlja, točnije zamjenik ministra dr. Ivan Bekavac.

“Željeli smo utvrditi čime raspolažu hrvatske bolnice, koliko se usluga može pružiti određenim brojem uređaja i koliko liječnika radi na tim uređajima. To bi trebao biti pokazatelj nužnosti obnove opreme koja je očito u velikoj mjeri prestara”, kaže Bekavac.

I stvarno, teško je povjerovati čega sve ima ili, točnije, nema u hrvatskim bolnicama te da u eri digitalizacije još postoje rengenski uređaji stariji od 40 godina. Riječju, umjesto digitalnih snimki, pluća se, primjerice, snimaju “na slike”, što je teško zamisliti u 21. stoljeću. Postoje i inkubatori stari više od 20 godina, a barem polovicu CT-a (kompjutorizirana tomografija) trebalo bi zamijeniti novima jer je njihov vijek trajanja maksimalno desetak godina. I trećinu MR-a (magnetska rezonanca) također bi trebalo zamijeniti jer se zbog starosti često kvare.

 

 

Žele zatvoriti radiologiju

 “Osnovna radiološka oprema u Hrvatskoj zaista je u jadnom stanju i loše je raspoređena. Uređaji imaju svoj vijek trajanja jer nakon toga, uz to što se češće kvare i zato povećavaju troškove održavanja, daju i manje točnu dijagnozu. Postaju nesigurni i za pacijente i za osoblje, a nerijetko za popravak više nema ni dijelova jer su toliko stari”, objašnjava prof. dr. Boris Brkljačić, šef Klinike za radiologiju KB-a Dubrava. Da je u nekim bolnicama stanje alarmantno, potvrđuje i prof. dr. Vinko Vidjak, predstojnik Zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB-a Merkur. “Prije nekoliko mjeseci Povjerenstvo za radiologiju Hrvatske liječničke komore predložilo je zatvaranje Zavoda za radiologiju KBC-a Osijek zbog alarmantnog stanja s uređajima. Slično je i u Splitu”, objašnjava. Naglašava da i u bolnici u kojoj radi situacija nije dobra. Primjerice, MR ne radi, a popravak bi koštao oko 1,5 milijuna kuna. U kvaru je i jedini MSCT (višeslojna kompjutorska tomografija) u toj bolnici star 7 godina. “Mjesec dana ne možemo raditi pretrage, a bolnica smo u koju dolaze vrlo teški pacijenti, uz to smo i središnji transplantacijski centar. Liste čekanja su sve duže... Krajnje je vrijeme da se konačno napravi plan zanavljanja opreme”, kaže prof. dr. Vidjak.

Kritična bolnica

 Njegove riječi potvrđuju i podaci iz inventure uređaja prema kojima hrvatske bolnice imaju ukupno 24 MR uređaja, od kojih je 11 u Zagrebu, ali čak ih je pet starije od 10 godina. “Šampion” je jedan od dva splitska uređaja iz 1999., a samo 6 ima manje od pet godina. Još je gora situacija s CT uređajima. Od njih 47 u 30 bolnica, 26 je navršilo 10 godina. Primjerice, KBC Osijek ima jedan uređaj iz 2003. Splitski je KBC i kad je riječ o ovoj vrsti uređaja “kritična” bolnica jer ima četiri uređaja od kojih je jedan tzv. jednoslojni iz 2000., a samo jedan ima manje od 10 godina jer je kupljen 2009. Zadarska bolnica ima muzejski primjerak CT-a iz 1993.

“Prema svjetskim preporukama, samo CT uređaji do pet godina starosti mogu se dograđivati softverski i smatraju se suvremenima. Sve uređaje starije od deset godina trebalo bi zamijeniti”, objašnjava prof. dr. Brkljačić. Objašnjava da nismo na zadnjem mjestu europske medicinske tehnološke ljestvice samo zato što nas statistike gledaju kroz ukupni broj uređaja, a to znači da su uključeni i oni u privatnoj praksi. Dodaje također da su CT pretrage, i to na što kvalitetnijim uređajima, vrlo važne kod akutnih bolesnika. Da je tome tako, potvrđuju i tzv. angiosale u kojima se dijagnosticira začepljenje krvnih žila i ugrađuju stentovi te se time pacijentima s problemom srca i krvnih žila doslovce spašava život. Naime, nakon što je prije šest godina počelo ozbiljnije kupovanje angiosala i njihovo razmještanje po bolnicama tako da pacijenti sa srčanim udarom dobiju pomoć unutar tzv. zlatnog sata, počeo je padati broj umrlih od srčanog udara.

EU fondovi

Bekavac najavljuje plan zanavljanja opreme pa bi tako uskoro mogli stići i neki uređaji zahvaljujući financiranju europskih fondova. Među njima su i MR i CT uređaji. Nešto je bolja situacija s linearnim akceleratorima i uređajima za brahiterapiju, odnosno onima koji služe za radiološko liječenje onkoloških bolesnika. Naime, jedno je vrijeme bio velik problem upravo sa zračenjem jer je većina starih uređaja uglavnom bila u kvaru. Nabavljeni su novi pa je sad samo pet uređaja od njih 20 starije od 10 godina. Svi su smješteni u pet KBC-a, a kako nam je rečeno, oni stariji služe kao “ispomoć” ako se pokvare novi. Hrvatske bolnice imaju i četiri uređaja za ciljano zračenje, odnosno brahiterapiju.