Želite jedan hrvatski startup? Izvolite, molim, tamo vam je šalter za poticaje

Može li politička stranka obećati otvaranje radnih mjesta u novim startupima? I to njih 20 tisuća, kako je najavio u svojoj predizbornoj kampanji HDZ? Osnivač startupa Locodels Stevica Kuharski, koji je ujedno na listi stranke Pametno, tvrdi da je to obećanje najblaže rečeno nerealno.  

Zašto? Evo njegovog objašnjenja koje je objavio i na svom Facebook profilu:  

„U startupu u početku rade osnivači i ne isplaćuju si plaće. Naravno, ukoliko su otvorili d.o.o. ili j.d.o.o. u Hrvatskoj, time su završili na stupu srama onih koji ne isplaćuju plaće (hvala SDP). Kada startup postane samoodrživ da isplaćuje plaće, jako se dobro pazi koliko će biti zaposlenih i ta brojka rijetko prelazi četiri zaposlena, što nas dovodi do 5000 samoodrživih mladih tvrtki koje traže svoj poslovni model. Ili su dobile investicije iz kojih isplaćuju plaće. Taj podvig u iduće četiri godine bio bi jednak slanju samo hrvatske posade na mjesec letjelicom koja je izgrađena u Hrvatskoj s kozmodroma u Lici ili Slavoniji.“

HDZ, a to stoji i iza reklame o novim radnim mjestima u startupima, kaže da će ukinuti poslodavcima obvezu plaćanja doprinosa na plaće i do 30. godine života te će se zalagati za ukidanje svih doprinosa za mlade prilikom zapošljavanja na neodređeno tijekom prve 2 godine. Također, vele, startupima će dati prioritet u korištenju mjera stručnog osposobljavanja, povećati poticaje za samozapošljavanje, osnivati akceleratore… Kako su došli do računice od 20 tisuća radnih mjesta, ipak nije jasno.

Kuharski naglašava kako startupe malo tko od političara i stranaka zapravo razumije. On se drži definicije koja je u programu Pametno: "Startup je organizacija pokrenuta radi traženja repetitivnog i skalabilnog poslovnog modela." U toj potrazi nitko ne može obećavati radna mjesta, smatra, ali taj se startup ekosustav treba podržavati i olakšati poslovanje poduzetnicima i malim tvrtkama s mogućnošću velikog rasta.

Na kraju, da citiramo jednog od osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP) Mihovila Barančića, kada je za Jutarnji.hr u vrijeme prošlogodišnje izborne kampanje bio pitan o utjecaju startupa na gospodartsvo i zapošljavanje: “A čujte, teško da će spasiti ekonomiju. Pa da ih sada odjednom pokrenemo 400, zaposlili bismo možda tisuću ljudi. Dakle, dobili bismo možda pogon veličine Đure Đakovića”.

A koliko je realno da ih se u kratkom roku osnuje 400? Ili 5000? ZIP, primjerice, uspijeva u jednoj generaciji timova koje 'inkubira' lansirati svega nekoliko startupa. I tako u svakom domaćem tehnološkom parku ili inkubatoru. Malo ih pak dugoročno opstane, kao i svuda u svijetu, budući da je u pitanju poslovni eksperiment. Teško da se može realizirati po principu: 'Želite jedan hrvatski startup? Izvolite, molim, tamo vam je šalter za poticaje.'