'Plešu' po financijskom rubu i čekaju pomoć, ali obavili su remont i digli ekološke standarde
Dok u Petrokemiji čekaju pomoć tehničke vlade oko nužne novčane injekcije te da se održe parlamentarni izbori i oformi nova vlada, koja bi trebala donijeti odluku o ulasku strateškog partnera (interes je iskazalo Prvo plinarsko društvo), obavili su jedan od većih remonta kutinskih pogona posljednjih godina.
Kako su objavili na Zagrebačkoj burzi, pokretanjem rada postrojenja Amonijak i Urea završio je remont postrojenja za proizvodnju mineralnih gnojiva. Ukupna vrijednost investicija je bila 110 milijuna kuna od čega je, uz sufinanciranje Hrvatske banke za obnovu i razvitak, 45 milijuna kuna uloženo u izgradnju novog visokotlačnog plinovoda koji sada opskrbljuje prirodnim plinom sva proizvodna postrojenja tvrtke. Kažu i kako su poboljšali ekološke standarde jer će smanjiti onečišćenja otpadnih voda.
Predsjednik Uprave Petrokemije Nenad Zečević nedavno je od tehničke vlade zatražio pomoć jer imaju problema s likvidnošću u iznosu od oko 200 milijuna kuna i dugove prema dobavljačima prirodnog plina, Ini i PPD-u.
Poručio je tada kako im je važan i ulazak strateškog partnera čija ponuda postoji „ona je proučena i kao takva je predana Ministarstvu gospodarstva, koje treba poduzeti daljnje korake". U pitanju je, kako se neslužbeno saznaje, PPD. Petrokemija inače sudjeluje s 35 posto u potrošnji plina u Hrvatskoj, a "drži 100 milijuna kuna prihoda Plinacroa te 35 posto tereta HŽ Carga", podsjeća Zečević.
Tehnički premijer Tihomir Orešković potkraj srpnja je, nakon obilaska Petrokemije, izjavio da vlada razmatra tehničke mogućnosti da se s 200 milijuna kuna pomogne toj tvrtki. Moguć je zajamu HBOR-a, ali je Orešković pritom naglasio kako "očekuje suradnju dobavljača prirodnog plina Ine i PPD-a".
Pterokemija je u procesu restrukturiranja, a trenutno ima 1600 radnika.
U prvih šest mjeseci ove godine kompanija je ostvarila dobit u poslovanju u iznosu od 1,2 milijuna kuna, prvi puta nakon 2011. godine.
Prošle je godine Petrokemija imala 2,58 milijardi kuna ukupnih prihoda, što je za 14,8 posto više nego u 2014., te je, nakon oporezivanja, iskazala gubitak od 93,2 milijuna kuna. Riječ je o smanjenju gubitka u odnosu na 2014. godinu, kada je on iznosio 463 milijuna kuna.