'Napravili smo realan ekonomski plan za spas financija, a HDZ opet obećava neostvarivo'

Razgovor s Borisom Lalovcem, SDP-ovim bivšim ministrom financija i prvim na listi u 10. izbornoj jedinici, vodili smo u redakciji Jutarnjeg lista nakon njegove televizijske debate sa Zdravkom Marićem, tehničkim ministrom financija, a u vrijeme TV dvoboja Zorana Milanovića, predsjednika SDP-a, i Andreja Plenkovića, predsjednika HDZ-a. Stoga se naše prvo pitanje odnosilo na to kakav je dojam na njega ostavio Zdravko Marić u prvom javnom sučeljavanju, ali i kakav je odnos ministara financija i premijera u Vladi.

- Zdravka Marića uvažavam kao stručnjaka koji je već imao iskustva u radu u Ministarstvu financija kao državni tajnik, ugodan je sugovornik, a normalno je da svatko od nas brani politiku svoje stranke i svoju filozofiju političke ekonomije. Što se tiče odnosa premijera i ministra financija, mogu reći da se tu radi o konstruktivnom dinamičnom odnosu jer je ministar financija čuvar državnih financija, a premijer koordinira aktivnosti svih drugih ministara i institucija i tu dolazi do kreativne atmosfere, polemika i sinergije. Poznato je da sam sa svojim kolegama ministrima znao javno polemizirati kada je u pitanju bio odnos prema javnoj potrošnji, uštedama i racionalnijem ponašanju novcem poreznih obveznika, a premijer mi je tu često bio od pomoći. Mi smo svi u Vladi bili kolege i prijatelji, ali svako od nas ima i svoju resornu odgovornost, a moja je bila i bit će da pazim na odgovorno kreiranje državnog proračuna. Najveći dokaz da sam, a i cijela naša Vlada, dobro radio svoj posao jest to što smo u zadnjoj godini mandata manjak u državnom proračun sveli na 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda, odnosno na oko 10,7 milijardi kuna prema Eurostatovoj metodologiji. Prema stvarnom toku novca deficit je bio i znatno manji, osam milijardi kuna, iako su svi analitičari, ali i Europska komisija i MMF, očekivali da deficit bude oko pet posto BDP-a, odnosno oko 16 do 17 milijardi kuna. To smo uspjeli postići tako što smo svi bili odgovorni prema proračunskim smjernicama. To će biti recept i za budući rad naše Vlade i mene kao ministra financija.

Izborni program Narodne koalicije je, kada su u pitanju prijedlozi poreznih promjena, manje ambiciozan i konzervativniji je od HDZ-ova. Krenimo od predloženih izmjena poreza na dohodak, pa nam recite koje su izravne posljedice po proračun vašeg i HDZ-ova prijedloga?

- Program Narodne koalicije je realan i ostvariv jer građanima nudimo siguran smjer za Hrvatsku, a ne obećanja koja nije moguće ostvariti. Mi predlažemo da se neoporezivi dio dohotka poveća s 2600 kuna na 3000 kuna te da se stopa od 40 posto poreza na dohodak počne primjenjivati na iznos plaće veći od 19 tisuća kuna, a ne kao dosad na iznos veći od 13.200 kuna. Prema našim izračunima, to bi državni proračun koštalo, ako se kao referentna godina uzme 2015., oko 1,5 milijardi kuna. Znam što govorim jer smo prvi korak u poreznom rasterećenju plaća već napravili. Naime, kada smo 2014. mijenjali porez na dohodak podizanjem neoporezivog dijela i podizanjem granice za stopu od 40 posto sa 8800 na 13.200 kuna, proračunski trošak, a dobitak građana u njihovim novčanicima, bio je oko dvije milijarde kuna, tako da prilično točno možemo izračunati i fiskalne učinke predloženih promjena.

A koliki bi bio trošak HDZ-ova prijedloga?

- Mislim da u HDZ-u trenutačno zbilja nisu svjesni nerealnosti njihova programa u tom dijelu. Prema našim izračunima, povećanje neoporezivog dijela plaće na 3700 kuna, što oni najavljuju, ukupni bi trošak HDZ-ova prijedloga povećalo na četiri do pet milijardi kuna godišnje. Tako veliki trošak nastaje jer bi takvo povećanje neoporezivog dijela plaće, kada se tome dodaju olakšice za djecu, zahvatilo gotovo 700 tisuća zaposlenih, a to je onda velik udar na proračun, pogotovo u jednoj godini.

Ipak, Zdravko Marić je u televizijskom sučeljavaju s vama rekao da će taj trošak iznositi samo milijardu kuna.

- Mislim da se tu Marić zabunio ili je mislio na nešto drugo jer, ponavljam, mi smo već porezno rasterećivali plaće i naša prethodna izmjena poreza na dohodak je koštala proračun oko dvije milijarde kuna. To je činjenica, a ne procjena. A ovo što HDZ sada predlaže je najmanje dvostruko radikalnije od toga. Da je naše prethodno smanjivanje poreza značilo oko dvije milijarde kuna, govori i podatak da je ukupna godišnja masa plaća u Hrvatskoj 2014. iznosila 76 milijardi kuna, a u 2015. 78 milijardi kuna, što je otprilike taj iznos. Uz to, i prihodi lokalne uprave, jer je prihod od poreza na dohodak njihov u najvećem dijelu, zbog toga su bili manji za oko dvije milijarde kuna.

Marić vas je ‘optužio’ da jedinicama lokalne uprave niste nadoknadili izgubljeni prihod, što ih je dovelo u jako nezgodnu situaciju?

- Moram kazati da to nije točno. Dobrim dijelom smo im kompenzirali taj dio preusmjeravanjem prihoda od kamata na štednju na njihove račune i drugim potezima te smo strogo pazili da u dijelu troškova decentraliziranih funkcija, koje se odnose na škole, bolnice i vrtiće, ne budu oštećeni. A oni su, naravno, morali dio smanjenih prihoda nadoknaditi vlastitim uštedama, privlačenjem novca iz fondova EU za lokalne komunalne projekte i na druge načine.

Kako ćete im ovaj put nadoknaditi dio gubitka?

- Kao što smo im nadoknadili gubitak nakon zadnje porezne promjene, tako ćemo i sada dio državnih prihoda od koncesija i drugih imovinskih nameta dati jedinicama lokalne uprave. Mene zanima kako bi im taj gubitak nadoknadio HDZ, budući da bi uz njihove porezne promjene općine, gradovi i županije ostali bez puno više novca. Promjena poreza na dohodak najviše pogađa velike gradove, Zagreb, Split, Rijeku, a oni će morati pokazati više umješnosti u privlačenju novca iz fondova EU i racionaliziranju svojih administracija i troškova. Pokazalo se da je u 2015. dvije trećine jedinica lokalne uprave imalo veći prihod u odnosu na 2014., što je znak da se pravilnom politikom mogu nadoknaditi takve promjene, naravno uz pomoć države.

HDZ je ambiciozniji i kada je riječ o smanjivanju stope poreza na dodanu vrijednost. Zbog čega SDP ne ide jače u te promjene?

- Odlučili smo da sada ne smanjujemo opću stopu PDV-a, odnosno da ne idemo s takvim obećanjima zbog toga što smatramo da još nisu stečeni uvjeti za takav potez. No, smanjit ćemo PDV za domaće poljoprivredne proizvode, kao što su mandarine i svježa riba, i za smještajne turističke kapacitete. Najavljujemo ono što sigurno možemo napraviti, ne dajemo lažna obećanja. HDZ-ov prijedlog košta 1,6 do 1,7 milijardi kuna godišnje i to nije mali novac, a tome treba dodati i oko 500 milijuna do milijardu kuna manjih prihoda u državni proračun zbog uvođenja međustope na repromaterijal i električnu energiju. To je popriličan novac i udar u prvoj godini, a kada tome dodate i njihovu najavu da će na kraju mandata smanjiti dodatno PDV, onda se to sve čini jako nerealnim. Ne treba zaboraviti da HDZ prije svakih izbora obećava smanjenje PDV-a, pa ništa od toga. Mi ćemo u Narodnoj koaliciji i dalje držati rashode državnog proračuna pod kontrolom i štedjeti gdje god se može, ali takve troškove koji će nastati poreznim izmjenama koje predlaže HDZ je nemoguće kompenzirati ako želimo proračun držati pod kontrolom. Naša je Vlada uspjela uvesti red u državne financije, koji i danas funkcionira, a bojim se da bi HDZ svojim nerealnim obećanjima vratio državne financije u kaos.

U HDZ-u tvrde da će se te promjene kompenzirati gospodarskim rastom i povećanjem porezne baze, dakle većom potrošnjom građana i investicijskom potrošnjom?

- Prihodovni i gospodarski optimizam je lijepa stvar, ali bih ipak volio malo više opreza kako nas nerealna obećanja ne bi odvela u nove-stare nevolje. Tek nakon što dvije-tri godine budemo imali stabilan gospodarski rast od dva do tri posto i tek nakon što manjak u državnom proračunu dovedemo blizu nule, odnosno nakon što budemo u lijepom primarnom deficitu (budžetski manjak bez troška kamata) po proračunskoj metodi Europske unije, moći ćemo razmišljati o jačem smanjenju PDV-a, poreza na dobit i poreza na dohodak, ali i tada postupno i mudro.

Ipak, i vi predviđate uvođenje međustope PDV-a na desetak proizvoda, kao i na smanjenje PDV-a na smještajne turističke kapacitete?

- Da, ali to bi bili troškovi za proračun od po pet stotina milijuna kuna godišnje, dakle od oko milijardu kuna ukupno godišnje. Međustopu na desetak proizvoda uveli bismo kako bismo stimulirali domaće proizvođače mandarina, jagoda, svježe ribe i drugih proizvoda. Također bismo smanjili stopu PDV-a s 13 na pet posto za smještajne turističke kapacitete jer analize pokazuju da to moramo napraviti kako bismo bili međunarodno konkurentni kad je u pitanju porezno opterećenje na taj dio turističke branše.

Konačno, HDZ je obećao smanjiti i stopu na dobit, a vi ste i tu oprezni?

- Mislim da smo u našoj situaciji već dovoljno napravili tako što smo omogućili da se ne plaća porez na reinvestiranu dobit, što je pomoglo našim poduzećima da podignu investicijsku aktivnost i povećaju kapitaliziranost kompanije kako bi postali i kreditno sposobni. Naime, samo 20 posto tvrtki je do 2015. bilo kreditno sposobno, kada je posrijedi uvjet kapitaliziranosti kompanije, a ta mjera im je jako pomogla u tome. HDZ-ovim prijedlogom državni proračun gubi oko 700 milijuna kuna godišnje pa sad vi meni recite kako netko može u godinu dana, kada se zbroje ta HDZ-ova obećanja, nadoknaditi u proračunu oko osam milijardi kuna. A u četiri godine to je 32 milijarde kuna, plus još daljnje smanjenje PDV-a pri kraju mandata i dođete do oko 35 milijardi kuna manje u proračunu samo na ime poreznih izmjena. Ne vidim kako se to može amortizirati proširenjem porezne baze, štednjom, većom potrošnjom građana i gospodarskim rastom. Ponavljam, skloni smo euforiji i olakim obećanjima, ali malo razuma i skromnosti ne bi nam nedostajalo.

Hm, kad je razum u pitanju, kako objašnjavate stav iz programa Narodne koalicije prema kojemu nećete ići na jednokratnu devalvaciju kune, ali ćete dopustiti postupnu laganu deprecijaciju? To je ipak u domeni monetarne vlasti, znači li to da niste zadovoljni politikom HNB-a i guvernera Borisa Vujčića?

- Mi se ni u kojem smislu ne želimo miješati u monetarnu politiku HNB-a, ta rečenica je napisana baš u kontekstu izjava Borisa Vujčića kako je i posljednjih desetak godina domaća valuta lagano deprecirala te da nitko od toga nije radio spektakl i mi smo samo naveli kako se možda to može očekivati i u budućnosti. To ne znači apsolutno nikakvo programsko ni kadrovsko zadiranje u HNB.

Dakle, ako kuna do 2018. lagano ne deprecira, Boris Vujčić se ne mora bojati za nastavak mandata?

- Ne, ni u kojem slučaju to ne bi bio razlog kadrovskih promjena u HNB-u. Nema govora o tome.

Kako ste bili zadovoljni suradnjom HNB-a i izvršne vlasti u vrijeme vašeg mandata?

- Mislim da smo dobro surađivali, bilo je i nekih nesuglasica. Možda će vam zvučati čudno, jer me bije glas da sam protiv banaka, ali ono gdje mislim da je HNB trebao biti konstruktivniji, to je moglo biti u tome što smatram da nije trebao ići tako naglo i jako u pogledu pooštravanja kriterija za rezervacije za loše kredite banaka. Tu je bankama trebalo ostaviti više zraka ili im je to trebalo kompenzirati dodatnim smanjenjem regulatornog troška na drugim razinama. 

Ipak, rješenje konverzacije kredita u francima u eurske kredite je veliku većinu troška prebacilo na banke i stajalo ih je oko 7,5 milijardi kuna?

- Sjetite se koliko sam pregovarao s bankama, upozoravao ih da nude konstruktivna rješenja, ali s njihove strane nije bilo dovoljno pravednih rješenja, a i bile su međusobno jako posvađane. Zato kada bi neka od banaka i ponudila neko rješenje, koje je nama i HNB-u bilo prihvatljivo, druge banke bi to stopirale. Da su banke bile konstruktivnije i i jedinstvenije, mogli smo napraviti dobar zajednički dogovor.

Sada, pak, Hrvatskoj prijeti sudski spor s Europskom komisijom, a i banke su pokrenule pretpostupke pred Arbitražnim sudom Svjetske banke u Washingtonu?

- Mi imamo dobre argumente kojima ćemo dokazati da smo u danim uvjetima napravili najbolji posao. Zaštita naših građana na prvome nam je mjestu.

Ali, europski sudovi takve državne kontramjere nakon sudskih odluka poništavaju?

- Države imaju pravo kreirati svoju ekonomsku i poreznu politiku i u tom dijelu još uvijek imamo suverenitet pa ne vidim kako nam Europski sud to može oduzeti.

Kakav je vaš stav prema privatizaciji državnih tvrtki?

- Moj stav je poznat: ne treba privatizirati poduzeća koja predstavljaju prirodni monopol, šume, vode te prometnu i energetsku infrastrukturu, a sve ostalo treba ići u privatizaciju. Kada su u pitanju državne autoceste, i dalje ćemo racionalizirati poslovanje, u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama reprogramirati kreditne obveze i pripremati tvrtku koja se bavi održavanjem i naplatom, HAC-ONC, za javnu ponudu dionica hrvatskim mirovinskim fondovima, građanima, zaposlenicima i braniteljima.

Hoće li se pronaći dodatnih 300 milijuna kuna na koliko Milanka Opačić procjenjuje promjenu i povećanje porodiljne naknade?

- Da, riječ je o 300 milijuna kuna i taj ćemo novac osigurati jer se radi o bitnoj stvari. To je siguran smjer za vođenje pronatalitetne politike, a ne obećavati 1000 eura po rođenom djetetu i onda obećanje zaboraviti kao što radi HDZ.

Kakvo je vaše mišljenje o mogućim postizbornim koalicijama, a u kontekstu moguće trajnije političke nestabilnosti?

- Hrvatskoj trebaju stabilnost i siguran smjer za nastavak gospodarskog rasta. Nestabilnost kakvu smo imali s ovom eksperimentalnom Vladom HDZ-a i Mosta posljednjih osam mjeseci ne smije se ponoviti. Imamo velike šanse formirati stabilnu Vladu s kolegama iz nacionalnih manjina i IDS-om. No, kako nam je cilj stabilna Vlada za siguran razvoj Hrvatske, dobro došli su svi kojima je taj cilj prihvatljiv. Most nema dobro iskustvo s HDZ-om, a naši su programi dosta kompatibilni, i to bi mogla biti stabilna koalicija, a stabilnost nam je nasušno potrebna.

A koalicija SDP-HDZ?

- Iako mislim da neće biti lako, vjerujem da će Narodna koalicija dobiti povjerenje građana.

U javnosti se pojavila informacija kako je jedna od posljedica razvoda vašeg braka i to što se vaša supruga učlanila u HDZ. Komentar?

- To ipak ne spada u javni dio mog života, vezano je za moju bivšu suprugu i to ne bih komentirao.