POZADINA TALAČKE KRIZE Rastrojeni Splićanin razbijao i prijetio zatočenoj tajnici škarama

Motiv upada 39-godišnjeg D.Š. u javnobilježnički ured u Splitu je ovrha zbog duga njegove majke, doznajemo iz neslužbenih izvora. Zbog upada u ured, divljanja i zatočenja tajnice kojoj je prijetio škarama, prijeti mu progon po nekoliko osnova. Tako su protiv njega podnesene kaznene prijave zbog protupravnog oduzimanja slobode, oštećenja i uništenja tuđe stvari, iznude i prijetnje, piše Slobodna Dalmacija.

Kako doznajemo, 39-godišnjak je škarama prijetio zatočenoj osobi, tražio ispravu o tome kako dug ne postoji, te je malo po uredu i razbijao, a za sve to prijete mu nemale kazne zatvora. Od šest mjeseci do pet godina određena je kazna za protupravno oduzimanje slobode ako se pritom od zatočene osobe traži da nešto "učini, ne učini ili trpi", kako stoji u Kaznenom zakonu.

Za iznudu u kojoj se koristi sila ili prijetnja za život, može se dobiti od jedne do deset godina, a ako se koristilo još i oružje, od tri do dvanaest godina zatvora. Za oštećenje tuđe stvari prijete mu dvije godine zatvora, a za prijetnju do godinu dana zatvora, odnosno, ako se prijeti teškom ozljedom i sl., do tri godine zatvora.

Privatne tužbe

Ne treba zaboraviti ni da napadnuta osoba, a i sama javna bilježnica, mogu pokrenuti i sudske parnice za naknadu štete i pretrpljenog straha i boli, a na kraju – ostat će i ovrha zbog koje se incident i dogodio.

O daljnjoj sudbini D.Š. odlučivat će Državno odvjetništvo, odnosno sudac istrage, kada mu D.Š. bude priveden, vjerojatno uz prijedlog za određivanje pritvora.

O ovom se incidentu oglasila i Javnobilježnička komora, koja upozorava na nužnost zaštite djelatnika javnobilježničkih ureda. Oni traže da se i javnim bilježnicima prizna status službenih osoba.

– Najstrože osuđujemo svaki napad na djelatnike javnobilježničkih ureda te pozivamo zakonodavca da takve napade izjednači s napadima na institucije pravosudnog sustava Republike Hrvatske – istaknula je Lucija Popov, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore.

Ona pojašnjava da javni bilježnici "kao tijela javne vlasti donose rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojnih isprava".

– Posao je to nužan za funkcioniranje pravosuđa i likvidnost gospodarskog života, koji su nekada obavljali sudovi. Riječ je o postupku s neugodnim posljedicama, pa dio javnosti neopravdano javne bilježnike smatra odgovornima za nesreću dužnika. Nažalost, neodgovarajuća javna komunikacija o ovrhama kod nekih građana razvija frustraciju i ugrožava djelatnike javnobilježničkih ureda – kaže Lucija Popov.

Stigma u javnosti

Javni bilježnici stoga traže dvije stvari: rigoroznu reakciju u ovom konkretnom slučaju i objektivno izvještavanje o ovrhama kako bi se skinula stigma s javnih bilježnika.

– Javni su bilježnici dio pravosudnog sustava RH i u tom svojstvu oni pružaju različite zakonom propisane usluge, te postupaju u propisanim postupcima, za što primaju propisane naknade koje su se već nekoliko puta smanjivale. Statistički podaci upućuju na značajan porast učinkovitosti provođenja postupaka koji su preneseni ili povjereni u rad javnim bilježnicima. Javni bilježnici za svoj rad odgovaraju vlastitom imovinom. Pritom ih nadziru Hrvatska javnobilježnička komora, Ministarstvo pravosuđa i sud – napominju u Javnobilježničkoj komori za Slobodnu Dalmaciju.