PIŠE MINISTAR TURIZMA ANTON KLIMAN Predstoji nam najbolja turistička godina

Ministar turizma jedna je od najtraženijih osoba tijekom turističke sezone. Svakodnevna pitanja o broju gostiju, ostvarenim rezultatima, očekivanjima od sezone, samo su šlag na tortu cjelogodišnjeg rada Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice. To su trenuci u kojima se vidi što smo radili tijekom cijele godine.

Zahvaljujući sustavu eVisitor, danas možemo odgovoriti na pitanje o točnom broju gostiju u zemlji u realnom vremenu, što do sada nije bilo moguće. Brojanje turista u automobilima na Lučkom ili na graničnim prijelazima otišlo je u povijest i drago mi je što danas imamo sustav koji nam, osim plasmana pouzdanih i preciznih podataka, omogućava i informacije na temelju kojih možemo graditi buduće kampanje, zbog čega će nas čekati još bolje sezone u narednim godinama.

Pa da provjerimo brojke od danas. Sustav eVisitor kaže da u ovom trenutku od početka godine ostvarujemo 8,724.280 dolazaka i 45,168.106 noćenja. Samo u srpnju je prema prvim podacima ostvareno 4,084.721 dolazaka i 26,620.260 noćenja. Dnevno ostvarujemo preko 900 tisuća noćenja, a tijekom prošlog tjedna probili smo i magičnu brojku od milijun noćenja!

Neki će reći - što su naše brojke prema rezultatima koje ostvaruju neke druge europske nama konkurentne zemlje pa čak i veliki turistički gradovi. Hrvatska je prošle godine bila u samom vrhu ako pogledamo omjer turističkih noćenja po glavi stanovnika na karti Europe. I činjenicu da smo "mali" trebamo gledati kao našu priliku s obzirom da smo predani izvrsnosti. Naš je cilj do 2020. godine biti jedna od turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta, a jedan od načina kojim to želimo postići je podizanje udjela hotelskih kapaciteta u ukupnom smještaju i to isključivo kroz hotele kategorizirane s 4 i 5 zvjezdica. Cilj nam je i podizanje kvalitete u kampovima i obiteljskom smještaju, prvenstveno kroz jačanje sadržaja i usluga, ali i kroz cjelogodišnje poslovanje za što polako, ali sigurno stječemo preduvjete.

Dosad ostvareni rezultati su posljedica kvalitetnog planiranja i promocije, ali i sinergije javnog i privatnog sektora koji samo ujedinjeni mogu kvalitetno upravljati destinacijama. Činjenica jest da je ove godine otvoreno 40 novih i obnovljenih hotela, a investicije u turistički sektor popele su se na vrijednost od 676 milijuna eura. Sljedeće godine očekujemo još i više investicija. No, važno je znati da kada govorimo o investicijama zapravo govorimo o infrastrukturi koja je potrebna za dolazak turista. Rijetki su turisti koji će se odlučiti na boravak u destinaciji zbog kvalitetnog hotela ili kampa. Dakle, jasno je da cjelokupna destinacija predstavlja ono što čini motiv dolazaka - zajedno s biciklističkim i pješačkim stazama, gastro i eno ponudom, kušaonicama vina, kvalitetnim proizvodima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ponudom avanturističkih doživljaja, kulture i tradicije koja se utjelovljuje u manifestacijama i oživljavanjem tradicije. Sve to zajedno mora biti proizvod upravljanja destinacijom od lokalnih sredina i od strane turističkih zajednica koje u tim sredinama djeluju.

Danas je turizam doživljaj, emocija koju budimo kod turista i evokacija uspomena na sve ono što je gost doživio za vrijeme svog posjeta. Unapređenje konkurentnosti sadržaja i kvalitete usluge mora biti smjer kako dalje unaprjeđivati turizam. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica daju sredstva kroz svoje programe potpora kako bi se te dvije stvari unaprijedile.

Turizam danas čini oko 17 posto BDP-a i sigurno nije djelatnost koja se događa sama po sebi, niti to smijemo dopustiti. Unatoč tome što turizam postiže vrlo dobre rezultate, puno je toga pred nama, prvenstveno po pitanju upravljanja turističkom destinacijom i izmjene uloge turističkih zajednica koje trebaju postati brending agencije i destinacijske menadžment organizacije koje će istinski brinuti o destinacijama u kojima djeluju. Tu je i investicijski potencijal u kampovima gdje bi donošenje novog zakona o turističkom zemljištu osiguralo sigurnost investicija u sadržaje u kampovima i osiguralo njihov duži rad, a time i produljenje turističke sezone. Određenim promjenama možemo omogućiti novi investicijski ciklus te osigurati kvalitetan razvoj i konkurentan turistički proizvod. U Hrvatskoj ima kampova koji su prepoznali potencijal za cjelogodišnji rad, no donošenjem ovog zakona stvorit ćemo konkretne preduvjete za to i tako kamping segment pretvoriti u našu prednost u odnosu na konkurenciju.

Tu je i razvoj turizma na kontinentu koji predstavlja velik izazov, a koji se može značajno unaprijediti aktivacijom domaćeg stanovništva. U ovom trenutku, ako ne gledamo grad Zagreb, svega 2 posto turizma se odvija na našem kontinentalnom dijelu. Poticanjem i usmjeravanjem domaćeg turizma na kontinent te izvan glavne sezone u morski dio Hrvatske, osigurali bismo veći turistički promet i potrošnju, ali i mogućnost svakom našem građaninu odlazak na češći odmor tijekom cijele godine. Upravo zato nam je u planu CRO kartica koja će funkcionirati na način da poslodavac uplati regres na karticu, a država će mu omogućiti vraćanje iznosa putem poreznih olakšica.

Ovu sezonu obilježile su tri stvari - povećanje obiteljskog smještaja, manjak sezonskih djelatnika i pitanje sigurnosti, koje će zasigurno još godinama biti ključ turističke ponude destinacije. U ovim sigurnosno zahtjevnim vremenima te s obzirom na cijelu geopolitičku situaciju u Europi, val izbjeglica koji je ne tako davno bio na pragu naših turističkih destinacija, ali i zbivanja koja su ponovno u fokus stavila suradnju sigurnosnih službi kao imperativ za turističku djelatnost, Hrvatska dosta dobro funkcionira. Mogu reći da je sigurnost općenito jedna od najvećih kvaliteta našeg turizma te smo prema svim istraživanjima prepoznati kao sigurna zemlja. Našim građanima to nije bilo važno prije nekoliko godina kada se o tome govorilo, no vjerujem kako danas shvaćaju koliko je važno da se takav imidž Hrvatske gradio godinama, a upravo taj imidž sada igra ključnu ulogu.

Dva druga izazova ključna su za daljnji razvoj našeg turističkog proizvoda - čovjek je ključ uspjeha u turizmu i zato smo već sada, kada je turizam u fokusu, započeli s kampanjom kojom pozivamo nezaposlene da se prekvalificiraju tijekom narednih osam mjeseci za djelatnosti koje nam nedostaju u turizmu. Uz pomoć HZZ-a i strukovnih udruga krećemo u proces kako bismo naredne turističke sezone imali spremne dodatne turističke djelatnike i time smanjili nezaposlenost, barem tijekom trajanja turističke sezone. S druge strane, svjesni smo da je turizam i socijalna grana i izvor zarade za brojne iznajmljivače soba i apartmana te želimo omogućiti putem kvalitetnih kreditnih linija HBOR-a da se podigne kvaliteta obiteljskog smještaja.

Preko 75 tisuća registriranih iznajmljivača pruža usluge u turizmu, želimo pomoći i njima, ali ujedno osigurati kvalitetu obiteljskog smještaja kako bismo kao država mogli stajati iza naše ponude i ponosno reći da je naš obiteljski smještaj najkvalitetniji u Europi. U skladu s time želimo pokrenuti proces rekategorizacije obiteljskog smještaja kako bismo osigurali suveren način na tržištima i potencijalnim gostima ponudili izvrstan proizvod bez greške. Moramo se prilagoditi modernim načinima poslovanja i činjenice da moderan gost danas može organizirati svoje putovanje putem interneta. Zbog toga ne smije nam se dogoditi da pojedini iznajmljivači nude mačka u vreći. Svaki iznajmljivač na internetskim platformama mora biti ogledalo Hrvatske i zato ćemo osigurati svima mogućnost da podignu kategorije svojih soba i apartmana. Želimo biti destinacija visokih kategorija, koja nudi izvrsnost na svim razinama ponude, sadržaja na destinaciji, kulture, gastronomije…

Mnogo je potencijala i izazova pred nama. Ovo će vrlo vjerojatno biti najbolja turistička godina od osnutka Republike Hrvatske, no svjesni smo da sinergijskim upornim radom, uz puno inovativnosti u sadržaju i kreativnosti u promociji možemo biti još kvalitetniji i zato naš rad traje 365 dana u godini!