VELIKI HRVATSKI MISTERIJ Smanjuje se broj nezaposlenih, ali i broj zaposlenih

 

Hrvatska statistika i dalje, kad je riječ o broju zaposlenih u državi, ima problema. Već godinama se vode polemike o tom jednostavnom pitanju - koliko osoba u Hrvatskoj radi? A koliko ih ne radi?

Trenutačni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje govore da je u prva četiri mjeseca ove godine broj nezaposlenih prijavljenih na burzu pao za 40.000 u odnosu na isti period lani. Podaci DZS-a pak pokazuju da je broj zaposlenih također pao, za gotovo 20.000, a podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govore da je u tom periodu doprinose plaćalo oko 25.000 ljudi više nego lani!

Podaci - uzmemo li da su svi točni - jednostavno se ne mogu logički objasniti.

Zbog različitih metodologija prijepori o broju zaposlenih traju već neko vrijeme, a budući da se radi o važnom političkom pitanju koje se vrlo često (zlo)rabi, krajem prošle godine osnovano i posebno povjerenstvo kako bi stručnjaci dogovorili jedinstvene kriterije po kojima će se određivati broj zaposlenih. Zaključeno je da je najbolji pokazatelj onaj koji se dobije obradom jedinstvenih obrazaca primitaka, poreza i doprinosa (JOPPD), koji su u obaveznoj primjeni od 1. siječnja 2014. godine.

Državni zavod za statistiku od početka ove godine prešao je na obradu JOPPD-a. Ujedno je obradio obrasce i za prošlu godinu i objavio i usporedive podatke za 2015..

Prema obradi JOPPD-a - obrazaca koji su obavezni i koje ispunjavaju hrvatski poslodavci za svakog zaposlenika kojem su isplatili neku vrstu dohotka na koji se obračunava ili plaća porez - u prva četiri mjeseca 2015. godine prosječno je u Hrvatskoj radilo 1,361.297 osoba, dok je u istom periodu ove godine prosječno radila 19.251 osoba manje. Istovremeno, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govore da je trend obratan te da je u istom tom periodu doprinose plaćalo (a time i radilo) - 1,424.480 ljudi, njih 83.000 više nego prema podacima DZS-a i gotovo 25.000 više nego u prva četiri mjeseca 2015. prema podacima HZMO-a.

Pada li broj zaposlenih ili raste?

- Do raskoraka između naših podataka dolazi iz nekoliko razloga. Prvo, podaci DZS-a za 2016. godinu nisu još konačni, oni su privremeni, jer poslodavci mogu i naknadno dostaviti JOPPD. Vjerujemo da će, s konačnim podacima, ta razlika biti manja. Osim toga, metodologija je ipak različita. Državni zavod među zaposlene ne uračunava osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, kojih ima prilično, jer oni nisu zaposlenici, a HZMO ih obračunava, jer plaćaju doprinose. Također, DZS obračunava samo zaposlene u Hrvatskoj, a ne i izaslane radnike koji rade za hrvatske poslodavce, ali izvan Hrvatske, kao ni pomorce - objašnjava Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za zapošljavanje.

 

Fiksna statistika

Te razlike sasvim sigurno se moraju osjetiti na konačnoj brojki: samo u prva četiri mjeseca ove godine više od 4200 osoba s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje otišlo je na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. mrsićevci), koje DZS ne uračunava među zaposlene. No, upozoravaju nas stručnjaci, i pouzdanost podataka HZMO-a nije stopostotna.

Ipak, kažu stručnjaci za tržište rada, ovi podaci jasno pokazuju da porasta legalnog zapošljavanja (ne računajući mjere koje financira država, poput “mrsićevaca”), osobito onog ozbiljnog, vjerojatno nije bilo, već je zaposlenost ostala negdje na lanjskoj razini.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pak pokazuju da broj nezaposlenih koji su prijavljeni na burzi ozbiljno pada te da je u prva četiri mjeseca ove godine na burzi bilo prijavljeno 40.000 osoba manje nego što ih je bilo u istom periodu lani - prosječno njih 278.416. S takvim padom nezaposlenosti logično se očekuje porast zaposlenosti. Međutim, podaci DZS-a to ne pokazuju: struka upozorava da se ovakav trend bilježi već neko dulje vrijeme, a jedino objašnjenje koje nalaže i logika i stvarnost jest - iseljavanje. Osobe se odjavljuju sa Zavoda radi iseljenja i zapošljavanja u drugim europskim zemljama, prije svega Austriji i Njemačkoj.

Ovakav pad, prema podacima koje objavljuje HZZ, očito nije posljedica značajnog povećanja broja osoba koje su otišle sa Zavoda zbog zapošljavanja: u prva četiri mjeseca ove godine Zavod je zbog zapošljavanja napustio tek neznatno veći broj ljudi nego u istom periodu lani (72.850 ljudi u 2016. naspram 71.141 u 2015.). Značajna razlika ne postoji ni u broju osoba koje su “obrisane” iz evidencije Zavoda zbog nepridržavanja pravila, poput redovitog javljanja svaka četiri tjedna: takvih je u 2016. bilo nešto manje nego lanjske godine (35.995 naspram 37.225). Jedina značajnija razlika koja ide u prilog smanjenju ukupnog broja osoba prijavljenih u evidenciji HZZ-a postoji u broju novoprijavljenih na Zavod. Njih je do kraja travnja lanjske godine bilo 12.000 više nego ove.

 

Novčana naknada

Objašnjenje dijelom može ležati u tome što više osoba pronalazi posao i ne treba usluge Zavoda, međutim naši sugovornici skloniji su vjerovati da je važniji razlog obeshrabrenost onih bez posla: ne očekuju da im Zavod pomogne ili pronađe posao, pa se na njega ni ne prijavljuju, osobito od kada prijava na burzi više nije preduvjet za zdravstveno osiguran. Novčana naknada sasvim sigurno nije motiv većini nezaposlenih, jer vrlo mali dio njih ispunjava kriterije da bi takvu naknadu primalo. Iz godine u godinu, udio onih koji primaju naknadu opada.

 

Rezultati ankete

U travnju ove godine udio nezaposlenih koji je ostvarivao pravo na novčanu naknadu za nezaposlene bio je još niži: naknadu je, prema podacima HZZ-a, primalo 39.336 osoba od njih 254,591, koliko ih je na kraju mjeseca bilo na burzi. Drugim riječima, njih 15,5 posto.

Budući da su definicije zaposlenih i nezaposlenih, kako ih definiraju nacionalne institucije, različite od zemlje do zemlje, a očito i unutar jedne države, statistički ured EU Eurostat zaposlenost i nezaposlenost prati isključivo putem Ankete o radnoj snazi. Radi se o anketi, kojom se u Hrvatskoj godišnje anketira uzorak od oko 30.000 ljudi te se rezultati projiciraju na ukupno stanovništvo. Cilj Ankete je obuhvatiti i rad na crno te među nezaposlene uvrstiti samo one koji doista traže posao i raspoloživi su za rad (dakle, aktivne), a izbjeći stanovništvo koje ne radi niti želi radi (neaktivne). Anketa definira zaposlenom svaku osobu koja je u tom tjednu obavila bilo kakav posao, prijavljen ili na crno, te je za njega bila plaćena u novcu ili naturi, a nezaposlenom svaku osobu koja nije odradila ni takav posao, koja najmanje četiri tjedna aktivno traži posao te koja može prihvatiti posao najkasnije tijekom sljedeća dva tjedna.

Podaci iz Ankete o radnoj snazi za 2016. još nisu objavljeni, no broj ovako zaposlenih osoba u Hrvatskoj lanjske je godine rastao te je u posljednjem kvartalu na taj način nešto radilo 35.000 osoba više nego na kraju 2014. godine. Međutim, ono što se može objasniti samo obeshrabrenošću osoba, zbog koje se ne prijavljuju na burzu, jest podatak da je nezaposlenih koje je prepoznala Anketa bilo - više od onih prijavljenih na burzi. U većini europskih država - a godinama i u Hrvatskoj - odnos je bio upravo suprotan.