NENAD BAKIĆ ZA JUTARNJI 'Od Vlade trebamo zahtijevati barem tri posto rasta BDP-a'

Mnogima je bilo iznenađenje kada je investitor Nenad Bakić  prognozirao brži oporavak gospodarstva nego što je očekivala većina makroekonomista.

Jučer objavljene procjene DZS-a o stanju hrvatskoga gospodarstva u prvom tromjesečju dale su mu za pravo.

Kako objašnjavate DZS-ovu prvu procjenu rasta BDP-a u prvom tromjesečju? Čini se da ste od svih analitičara bili najbliže ‘ostvarenom rezultatu’.

 - Podaci me nisu iznenadili, još prije mjesec dana sam prognozirao rast od 2,4 posto u odnosu na ostvarenih 2,7 posto, odnosno desezoniranih 2,3 posto.

Podaci pokazuju da je najveći doprinos rastu u prvom kvartalu dala prerađivačka industrija. U plusu je i domaća potražnja. Znači li to da smo definitivno na putu oporavka?

-Kad bi stanje u okolini ostalo isto, kad se ne bi materijalizirali rizici koji uvijek postoje - primjerice, da EU upadne u recesiju, terorizam eskalira, ili slično - ovaj rast bi bio održiv. Trenutno na njega utječe nekoliko glavnih varijabli: izniman rast u turizmu, koji čini 20 posto BDP-a, niska cijena energenata, žilavost hrvatskih izvoznika koje država nije uspjela uništiti, a koji sad prosperiraju zbog ulaska u EU, te potrošnje ohrabrenih kućanstava. Kao što sam rekao prije nekoliko mjeseci, 2 posto rasta ove godine je za ocjenu ‘dovoljan’, a od Vlade trebamo zahtijevati barem 3 posto.

Je li realno očekivati da ćemo i u narednim kvartalima ostvarivati takve stope rasta? Kakve su vam prognoze?

- Vidjet ćemo  pokazatelje za drugi kvartal, a s obzirom na najave za turizam, u trećem kvartalu možemo očekivati i značajno veći rast, pogotovo ako DZS popravi metodologiju koja BDP u turizmu trenutačno podcjenjuje.

U kojoj mjeri nestabilna politička situacija utječe na naš gospodarski život? Dio analitičara upozorava da su reforme, zbog sukoba u Vladi, “na čekanju” i da Hrvatska više nema vremena, dok, s druge strane, novi izbori, zbog pat-pozicije između glavnih protagonista na političkoj sceni (HDZ i SDP), teško da bi išta riješili?

- Kratkoročno, gospodarstvu ne smeta nestabilnost, nismo u komandnoj ekonomiji. Međutim, za budući veći i održivi rast bitne su reforme. Naša sigurnost treba biti u dinamici, država se mora bogatiti dovoljno brzo da je rizici ne mogu ugroziti, a rizici uvijek postoje. Iako bi cilj države trebao biti puno više ‘bolji život za građane’ umjesto ‘crveni i crni’, ne radi se samo o tome, nego i o sigurnosti - veliki rast znači ne samo blagostanje, nego i sigurnost.

Što je, po vama, neophodno napraviti da gospodarstvo krene naprijed? I kada ćemo vidjeti konkretne učinke oporavka na, primjerice, tržištu rada i životu građana?

- Ogromna i nesuvisla državna potrošnja na razne načine čini hrvatske biznise nekonkurentnima, a biznisi stvaraju vrijednost za sve, pa tako i državu. Ujedno, podbuhla, tusta država pokušava naći opravdanje svom postojanju besmislenim prereguliranjem i zadiranjem u život građana i ostalih ekonomskih subjekata. Stoga je reforma države uprave prioritet.