Da li entitet RS uvodi 'paradiplomatiju' mimo države BiH?
Republika Srpska osniva Kancelariju za međunarodnu saradnju, tijelo čiji je zadatak jačanje međunarodne pozicije tog bosanskohercegovačkog entiteta.
Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa kako je nadležnost Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da utvrdi je li ova uredba Vlade RS usklađena sa Ustavom BiH i zadire li se njome u nadležnosti države Bosne i Hercegovine, uključujući i oblast vanjske politike.
"Sud je već ranije odlučivao o zahtjevima koji su se odnosili na slična ustavna pitanja", navodi se u odgovoru iz OHR-a.
Istovremeno, pravni eksperti upozoravaju da RS nema ustavnu nadležnost za vođenje vanjske politike, koja je, isključivo, u nadležnosti države Bosne i Hercegovine.
Prema Ustavu BiH, državno Predsjedništvo vodi vanjsku politiku, dok Ministarstvo vanjskih poslova BiH realizuje te odluke.
Oba entiteta u BiH mogu razvijati međunarodnu saradnju u okviru svojih nadležnosti i sklapati sporazume, ali samo uz saglasnost države.
Zbog toga pravni stručnjaci ocjenjuju kako formiranje entitetske kancelarije koja vodi bilateralne kontakte bez koordinacije sa državnim institucijama, stvara rizik od paralelnog vođenja vanjske politike.
Navode i da se radi o potencijalnom narušavanju suvereniteta BiH.
Inače, Republika Srpska već godinama razvija mrežu svojih predstavništava u inostranstvu- Briselu, Moskvi, Washingtonu, Jerusalemu, Beču, Štutgartu, Beogradu i Šangaju, prema javno dostupnim podacima.
Formalno, predstavništva imaju ekonomski, kulturni i poslovni karakter.
Iz Predsjedništva BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o uredbi kojom se predviđa otvaranje Kancelarije za međunarodnu saradnju RS.
Odgovor da prokomentarišu novi potez vlasti u RS do objave teksta nije stigao ni iz Delegacije Evropske unije u BiH.
Šta je poznato o Kancelariji RS?Kancelarija je predstavljena kao služba Vlade RS za međunarodnu saradnju, uključujući projekte, pregovore i kontakte sa stranim državama i organizacijama.
Međutim, Vlada RS nije pojasnila za RSE kada će kancelarija početi sa radom, te hoće li koordinisati s državnim institucijama, a nisu dostupni ni podaci o budžetu i internim pravilima rada.
Tokom video prenosa sjednice, na kojoj se raspravljalo o uredbi o osnivanju Kancelarije, Savo Minić, predsjednik Vlade RS, obrazložio je potez tvrdnjom da je "posljednjih mjesec i više bilo mnogo posjeta, diplomatskih aktivnosti".
Minić je naglasio da nova kancelarija treba objediniti sve te aktivnosti – projekte, pregovore i razgovore sa inostranstvom.
'Pokušaj da se RS predstavi kao samostalna država'Davor Trlin, ekspert za ustavno pravo za RSE ocjenjuje kako se u cijeloj priči ne radi samo o održavanju određene autonomije unutar Bosne i Hercegovine, nego o pokušaju da se Republika Srpska predstavi kao samostalna država.
"Nema dileme da formiranje posebne kancelarije RS za međunarodnu saradnju predstavlja pokušaj paralelizma u vanjskoj politici BiH, što predstavlja i narušavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine. To je nastavak politike u kojoj se Republika Srpska godinama ponaša kao da je samostalna država", rekao je Trlin.
Govoreći o pravnom okviru, Trlin podsjeća da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u ranijim odlukama razmatrao aktivnosti Republike Srpske u međunarodnoj saradnji.
Sud je tada zaključio da pojedine logističke i predstavničke aktivnosti entiteta same po sebi ne predstavljaju preuzimanje nadležnosti vanjske politike države.
Ipak, Trlin smatra da bi takve odluke danas trebalo ponovo preispitati.
Prema njegovim riječima, institucije Bosne i Hercegovine bi u ovom slučaju mogle pokrenuti spor pred Ustavnim sudom, koji je nadležan da odlučuje u sporovima između države i entiteta.
Ko može pokrenuti 'preispitivanje' nadležnosti Kancelarije RS?Predsjedništvo BiH, te državno Ministarstvo vanjskih poslova u ovoj situaciji mogu i trebaju pokrenuti "preispitivanje" formiranja Kancelarije Vlade RS za saradnju sa međunarodnim organizacijama, izjavio je za RSE član Komisije za vanjske poslove Parlamentarne skupštine BiH Midhat Čaušević.
Mandat da se to pitanje uputi u razmatranje Predsjedništvu i Ministarstvu ima i Komisija za vanjske poslove.
"Ne vidim nijedan razlog da se takva inicijativa ne pokrene, ali vjerujem da će i nadležne institucije same reagovati u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima", rekao je Čaušević.
Dodao je da svaki pokušaj uspostavljanja bilateralnih odnosa entiteta sa drugim državama mimo državnih institucija predstavlja kršenje ustavnog poretka.
Intenziviranje međunarodnih posjeta nakon ukidanja američkih sankcijaU mjesecima koji su prethodili odluci Vlade Republike Srpske o formiranju Kancelarije za međunarodnu saradnju, tamošnje vlasti su pojačale aktivnosti u inostranstvu.
Većina tih posjeta odvijala se izvan zvaničnog okvira vanjske politike BiH, a u njihovom centru i dalje je Milorad Dodik, koji, iako više ne obavlja nijednu državnu funkciju, ostaje ključna figura u međunarodnim aktivnostima RS.
Dodik je u avgustu 2025. godine smijenjen sa funkcije predsjednika Republike Srpske, nakon što je pravosnažnom presudom Suda BiH osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, što je prema Izbornom zakonu automatska osnova za oduzimanje mandata.
Uprkos tome, Dodik je nastavio putovati i predstavljati institucije RS.
Najintenzivniji period putovanja delegacija Republike Srpske počeo je krajem oktobra 2025. godine, nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Miloradu Dodiku, Željki Cvijanović i većem broju funkcionera RS, ranije sankcionisanih zbog separatističkog djelovanja protiv Dejtonskog sporazuma.
Od početka 2026. godine delegacija RS, uz Dodika, posjetila je Izrael, gdje se sastala sa premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalemu.
Krajem januara, Dodik je predvodio delegaciju RS u posjeti Mađarskoj, gdje su razgovarali sa premijerom Viktorom Orbanom.
Istovremeno, krajem januara i početkom februara, Dodik i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravili su u Washingtonu, gdje su prisustvovali "Molitvenom doručku" sa američkim predsjednikom i održali niz sastanaka sa američkim zvaničnicima.
Inače, tokom prošle godine entitetski budžet za međunarodne aktivnosti znatno je povećan.
Sredstva namijenjena lobiranju i stručnim uslugama porasla su sa 2,1 miliona maraka (oko 1,07 miliona evra) na 21,7 miliona maraka (oko 11,1 milion evra), dok su izdvajanja za rad predstavništava Republike Srpske u inostranstvu sa 6,5 miliona maraka (oko 3,32 miliona evra) došla na 30 miliona maraka (oko 15,33 miliona evra).
Za 2026. godinu predviđeno je 15 miliona maraka (oko 7,67 miliona evra) za finansiranje postojeće mreže predstavništava, uz dodatnih 5,91 milion maraka (oko 3,02 miliona evra) za otvaranje novih kancelarija u inostranstvu.
Inače, u drugom bh. entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, ne postoji tijelo koje bi po nadležnostima ili namjeni bilo uporedivo sa Kancelarijom za međunarodnu saradnju Republike Srpske.
Brčko distrikt, kao treća administrativna jedinica u BiH, ima Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju, koje se bavi koordinacijom EU projekata i regionalnim i lokalnim programima, ali ne može samostalno stupati u međunarodne odnose.