Rumunija poništila lične karte za 100.000 Moldavaca zbog afere s fiktivnim adresama
Moldavski advokati, supružnici Alina i Vadim, upoznali su se, sprijateljili i vjenčali, a tek kasnije shvatili da oboje imaju prijavu na istoj fiktivnoj adresi u Rumuniji.
Priča Aline i Vadima Ignatiuca pokazuje kako je veliki dio moldavskog stanovništva od oko 3 miliona ljudi došao do dokumenata susjedne Rumunije, članice Evropske unije.
Sada je Rumunija odlučila poništiti te dokumente za 160.000 ljudi, uključujući 100.000 Moldavaca.
Komšije s beneficijamaRumuniju i Moldaviju povezuju duboke istorijske, kulturne i jezičke veze.
Moldavija je bila dio Rumunije prije Drugog svjetskog rata, 1945. je uključena u Sovjetski Savez, a nezavisnost je stekla 1991. godine.
Otako je Rumunija 2007. postala članica EU, došlo je do naglog porasta Moldavaca koji su koristili rumunske zakone koji im omogućavaju relativno jednostavan put do državljanstva.
Oko 900.000 Moldavaca je potpuno legalno dobilo rumunski pasoš. Ali rumunska lična karta donosi dodatne koristi, poput pristupa rumunskim bankarskim uslugama, mogućnosti dobijanja vozačke dozvole ili prava na dječiji doplatak.
Za ličnu kartu je međutim potrebna adresa u Rumuniji — a te adrese su često, sasvim legalno, obezbjeđivali posrednici.
Na jednoj adresi bilo prijavljeno 22.000 ljudiNeke od korištenih adresa bile su napuštene ruševine. Druge su bile postojeće kuće, ali u njih nikako nije moglo stati toliko ljudi koji su tvrdili da tamo žive.
Desetine adresa imale su više od 5.000 prijavljenih osoba, rekao je Aurel-Cătălin Giulescu, direktor rumunske Generalne direkcije za registraciju stanovništva (GDPR). Jedna zgrada, nazvana "fabrika fiktivnih domova", imala je registrovanih više od 10.000 Moldavaca.
Postojao je čak i slučaj gdje je 22.000 ljudi bilo prijavljeno na istoj adresi. Rumunski zakon nije imao ograničenja.
"Postojao je pristanak vlasnika, a vlasnik je dao saglasnost pred službenikom za svaku osobu kojoj je omogućio prijavu", rekao je moldavski advokat Spiridon Mocanu, koji je radio kao posrednik.
Alina Ignatiuc je koristila drugog posrednika, ali kao i mnogi drugi, zapravo nije živjela na adresi na kojoj je bila prijavljena u dokumentima.
"Znalo se da nas je više na istoj adresi i da to nije bilo ilegalno", rekla je za RSEL.
Alina i njen suprug žive u Parizu, Francuska. Tu su ih u martu 2025. dočekale neugodne vijesti kada su u rumunskom konzulatu pokušali izvaditi rumunske dokumente za svoje dijete — samo da bi saznali da su njihovi vlastiti rumunski dokumenti poništeni.
Postali su žrtve izmjene rumunskog zakona iz 2023. godine, koja uvodi ograničenje da na jednoj adresi može biti prijavljeno najviše 10 nepovezanih osoba. Zakon je izmijenjen zbog bojazni da bi, nakon ruske invazije na Ukrajinu godinu ranije, Rumunija mogla biti izložena infiltraciji špijuna i sabotera.
Ali tek prošle godine rumunske vlasti su počele ozbiljno primjenjivati nova pravila, nakon skandala u kojem je grupa ljudi navodno registrovala hiljade osoba ne samo iz Moldavije, nego i iz Rusije. Sudski proces još traje.
Koliko je Rusa?Kako su lokalni mediji pojačali interesovanje za priču, vlasti u Bukureštu odbile su otkriti koliko je ruskih državljana steklo rumunsko državljanstvo u posljednjoj deceniji. Odgovarajući na zahtjev RSE‑a, Nacionalna uprava za državljanstvo navela je samo da je 100.000 ljudi "iz postsovjetskog prostora" — osim Moldavije — dobilo rumunski pasoš od 2010. do 2025.
Problem vezan za promjenu pravila jeste i to što su se građani suočili s birokratskim kašnjenjima. Maria Chitoroaga ima 38 godina i radi u prodaji. Kupila je stan u Bukureštu nakon što je dobila rumunsko državljanstvo 2020. godine. U decembru prošle godine zatražila je novu ličnu kartu na osnovu nove adrese.
"Imam svoj stan, kupila sam ga prije godinu dana, i pomislila sam da je vrijeme da dobijem ličnu kartu s novom adresom", ispričala je. Kaže da vlasti još provjeravaju gdje živi.
"Koliko teško može biti provjeriti osobu u digitalizovanoj državi?"
Vlasti tvrde da niko nije izgubio državljanstvo ili pasoš zbog poništene lične karte. Vozačke dozvole takođe nisu pogođene.
Oko 20 posto onih kojima su karte poništene između 2023. i 2025. uspjelo ih je naknadno obnoviti, prema podacima GDPR‑a.