Mlade obitelji u BiH čekaju već godinu da im vlasti vrate milione

Policajac Dragan R. kupio je stan od 65 kvadrata u Istočnom Sarajevu za oko 91.000 eura u septembru prošle godine. On i supruga uzeli su kredit s kamatom većom od četiri posto koji će vraćati 20 godina. Do posla će putovati desetak kilometara, ali povoljnije rješenje stambenog pitanja nisu našli.

Platili su oko 15.000 eura poreza državi koja im je prošle godine obećala taj novac vratiti.

"Prvo smo mislili da će nam vratiti sav porez, a kasnije smo vidjeli da je predviđeno maksimalno 25.000 maraka (oko 13.000 eura). I to je lijep iznos, ali, evo, već pola godine čekamo pare. Rekli su nam da se čeka neki pravilnik", rekao je ovaj 33-godišnjak za Radio Slobodna Evropa (RSE) koji je tražio da mu se ne otkriva puni identitet.

U aprilu 2025. godine, svi zastupnici i ministri iz različitih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini jednoglasno su usvojili izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Prema zakonu, država će vraćati PDV onima koji prvi put kupuju novu nekretninu.

Ova mjera trebala je pomoći mladim bračnim parovima da riješe stambeno pitanje. Međutim, skoro godinu poslije, ministri se nisu sastali kako bi donijeli pravilnik koji bi precizirao kako se zakon primjenjuje, iako su to trebali uraditi najkasnije u roku od 60 dana.

Zbog toga građani i dalje trpe posljedice institucionalne paralize, bez obzira na političko ili etničko opredjeljenje.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, od aprila do kraja septembra 2025. prodano je više od 2.000 novih stanova u BiH, ukupne površine veće od 62.000 kvadratnih metara.

Kupci su platili više od 22 miliona eura PDV-a čiji povrat i dalje čekaju.

Šta kažu odgovorni?Iz Uprave za neizravno/indirektno oporezivanje (UNIO) BiH, koja prikuplja PDV, cestarine i carine, te novac dijeli nižim nivoima vlasti, rekli su za RSE da su "u potpunosti završili svoj dio posla".

"Po okončanju procesa javnih konsultacija, UINO BiH je pripremila završnu verziju spomenutog Pravilnika i dostavila ga Upravnom odboru UINO na konačno usvajanje", kazali su iz UINO BiH za RSE.

Upravni odbor (UO) UINO BiH čine državni ministar financija BiH Srđan Amidžić, koji je ujedno i predsjedavajući UO, entitetski ministri financija Toni Kraljević i Zora Vidović, te tri stručnjaka koje imenuju entitetske vlade, te Vijeće ministara BiH.

Odluke UO se donose jednoglasno.

"Kancelarija predsjedavajućeg UO UINO kontaktirala je članove da dogovore neki termin za sjednice. Pravilnik nije sporan. Problem je što uvijek neki član kaže da nema vremena za sastanak na neki predloženi datum. Čim bude sjednica, bit će i pravilnik", kazali su iz Amidžićevog kabineta za RSE.

Iz Ministarstva financija Republike Srpske su za RSE naveli da su dali Suglasnost na izmjenu Zakona o PDV-u, te Mišljenje o pravilniku.

"Još se nije glasalo o pravilniku, jer nije sazvana sjednica UO UINO. Odgovor kada bi mogla biti sazvana sjednica tražite od UINO BiH", rekli su za RSE.

Iz Ministarstva financija Federacije BiH, čiji je ministar Toni Kraljević član UO UINO BiH, nisu do objave teksta odgovorili na upit o ovom pitanju.

Zastupnica Naše stranke, Mia Karamehić‑Abazović, jedna od predlagača zakonskih izmjena, u izjavi za RSE optužuje predsjedavajućeg UO UINO, ministra financija BiH Srđana Amidžića, za "opstruiranje usvajanja Pravilnika".

"Krivci su članovi Upravnog odbora, a glavni krivac je ministar Amidžić koji kao predsjedavajući saziva sjednice i predlaže dnevni red.

Nije točno da nije bilo sjednica UO UINO-a BiH nakon usvajanja izmjena zakona. Sjednice su sazivane, ali pravilnik nije bio na dnevnom redu", kazala je Karamehić‑Abazović za RSE.

Ona kaže da joj "Amidžićevi razlozi nisu jasni, zato što se osobno zalagao za te izmjene". Smatra da je riječ o "političkim instrukcijama koje su stigle iz vrha Amidžićeve stranke", na čijem čelu je Milorad Dodik.

Šta se dešava unutar UINO BiH?Neslaganja u UO UIONO nisu izoliran slučaj, jer su proteklih mjeseci zaustavila donošenje svih predloženih odluka.

Zijad Krnjić, član UO UINO BiH iz reda eksperata iz Federacije BiH, inzistirao je prethodnih mjeseci da se utvrdi novi koeficijent raspodjele prihoda od cestarina i PDV-a, te da se poravnaju dugovanja između dva entiteta.

Krnjić tvrdi da je, prema važećim odlukama UO UINO BiH, Federacija BiH svaki mjesec oštećena za desetke miliona eura koji odlaze Republici Srpskoj.

Članovi iz Republike Srpske, Srđan Amidžić i Zora Vidović, ne žele ni razgovarati o Krnjićevom prijedlogu.

Zbog toga su sjednice UO UINO BiH odgađane, što se odrazilo na druga životna pitanja. Posljednji primjer su sjednice iz decembra 2025. godine kad Upravni odbor UINO BiH nije mogao donijeti o odluku o raspoređivanju carinika na novi granični prijelaz kod Gradiške, u sjevernoj BiH.

To je razlog što je već duže od dva mjeseca novi prijelaz zatvoren za promet, dok vozači satima čekaju u kolonama na drugim, manjim graničnim prijelazima.

Krnjić za RSE tvrdi da prijedlog konačnog teksta pravilnika o povratu PDV-a na prvu nekretninu "nije ni vidio".

"Vidio sam u nacrtu. Kad će biti sjednica o tome, ne znam. To zna samo predsjedavajući [ministar Srđan Amidžić]. Nije bilo nijedanput da su me zvali, a da sam ja rekao da ne mogu", rekao je Krnjić za RSE.

Odbio je odgovoriti hoće li uvjetovati usvajanje pravilnika drugim pitanjima, kao što je nova raspodjela poreznih prihoda.

"O tome me ne pitajte ništa", kazao je Krnjić.

Problemi i za trgovce nekretninama"Prvo moram reći da je to [neusvajanje pravilnika] potpuno neozbiljno. Zakon je obavezao UO UINO BiH da u roku 60 dana donese pravilnik, te se ovim krši zakon", kazao je za RSE Dragan Milanović, predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina Republike Srpske.

U periodu od predlaganja do usvajanja zakona, od decembra 2024. do proljeća 2025., neki kupci odustajali su od kupovine nekretnina čekajući zakon, a sada, gotovo godinu kasnije, čekaju povrat poreza, dodaje on.

Milanović kaže da je tih 13.000 eura, koliki je maksimalni povrat PDV-a, značajan za mlade koji stječu prvu nekretninu, zbog kojih je zakon prvenstveno promijenjen.

"Pogotovo sad kad su cijene nekretnina zaista u permanentnom rastu. Za te pare mogu kupiti namještaj, garažu, parking mjesto ili šta im već treba", naglasio je Milanović.

PDV će se, kaže Milanović, vraćati svima koji su kupili nekretninu nakon što su izmjene zakona stupile na snagu 4. aprila prošle godine, ako ispune kriterije iz pravilnika.

Povrat se odnosi na prvu nekretninu koja mora biti novogradnja, do iznosa od oko 13.000 eura, a stan može biti do 40 kvadratnih metara, uz dodatnih 15 kvadrata po članu domaćinstva.

Prosječna cijena novogradnje u gradovima poput Sarajeva, Banje Luke, Tuzle ili Mostara kreće se od 2.100 do 3.500 eura po kvadratu, bez PDV-a koji iznosi 17 posto i dodatnih troškova notara ili uknjižbe.

Cijene korištenih stanova su do 2.000 eura niže i na njih se ne plaća PDV, već porez na promet nekretnina od tri do pet posto, ovisno o entitetu i kantonu.