AI slike djevojke povrijeđene u nesreći u Sarajevu preplavile internet

Prvo je objavljeno ime. Pa zdravstveno stanje. A onda smo na slikama po društvenim mrežama i portalima vidjeli kako izgleda djevojka koja je povrijeđena u tramvajskoj nesreći koja se dogodila u Sarajevu. No, fotografije iz bolničkog kreveta na kojima su, pored maloljetne djevojke i njen doktor, nisu napravljene aparatom, već uz pomoć umjetne inteligencije.
"Slike su očito napravljene da izazovu emotivnu reakciju i privuku reakcije na društvenim mrežama i klikove na članke", pojašnjava za Radio Slobodna Evropa Rašid Krupalija, glavni urednik Raskrinkavanja.ba i član Koalicije za slobodu izražavanja i moderacije sadržaja u BiH. Dodaje da su neki od portala shvatili da slike treba ukloniti, ali sada "stvar više nije u njihovim rukama".
U tramvajskoj nesreći u glavnom gradu Bosne i Hercegovine koja se desila 12. februara poginuo je 23-godišnji Erdoan Morankić. I njegove fotografije izmanipulisane kroz alate umjetne inteligencije mogu se danas naći širom društvenih mreža.
Još četiri osobe su povrijeđene u nesreći uključujući i 17-godišnju djevojku koja se i dalje nalazi u bolnici.
Slike koje se šire društvenim mrežama i portalima prikazuju djevojku u bolničkom krevetu, sa modricama na licu dok se pored nje nalazi direktor Opće bolnice dr. Ismet Gavrankapetanović.
Doktor Gavrankapetanović koji se nalazi na manipulisanoj slici kaže za RSE da se umjetna inteligencija danas koristi korektno i nekorektno.

"Nisam za objavljivanje nikakvih slika bolesnih i povrijeđenih ljudi. Niti pravih niti ovih napravljenih vještačkom inteligencijom", dodao je Gavrankapetanović.
Zakon o zaštiti pacijenata garantuje pravo na dostojanstvo pacijentkinje, te zabranjuje aširenje informacija, između ostalog i fotografija, bez njenog pristanka iz bolnice.
U većini komentara ispod manipulisane fotografije objavljene na društvenim mrežama ljudi ostavljaju želje brzog oporavka, te pohvale za doktore.
Samo u rijetkim momentima mogu se naći komentari sa upitom da li se radi o AI slici.
"Ne radite to, nije lijepo ni humano", navodi se u jednom od komentara.
Generisane fotografije djevojke se množe i dijele po mrežama, privatnim porukama, a pojavljuju se čak i druge na kojima je zajedno sa 23-godišnjakom koji je poginuo na tramvajskoj stanici.
"Onog momenta kad su objavljene na društvenim mrežama, počele su se dijeliti dalje i na privatnim profilima, i to portali više nisu mogli zaustaviti", pojašnjava Krupalija.
'Nismo imali lošu namjeru'Portali i profili na društvenim mrežama koji prenose slike poginulog mladića i djevojke povrijeđene u tramvajskoj nesreći nemaju impressume niti ime i prezime. Neki od njih imaju kontakte. Jedan od portala koji su na svom Facebook profilu prenijeli fotografiju djevojke u bolnici i koji na svom sajtu imaju preko dva miliona mjesečnih pregleda za RSE su rekli da su oni samo prenijeli fotografiju.
"Mi smo portal koji samo prenosi vijesti sa drugih portala, nit smo mi napravili sliku nit smo imali bilo kakvu lošu namjeru", rekli su iz redakcije ovog portala za RSE.
Prema podacima Vijeća za štampu u BiH postoji 488 registrovanih informativnih portala, a samo 40 posto ima u potpunosti ispunjene impressume. Više od 2,73 miliona u zemlji koristi internet.
Iz Vijeća za štampu BiH su za RSE rekli da Kodeks za štampane i online medije izričito navodi da su izdavači i novinari dužni da tehnologiju kao i društvene mreže koriste koriste "u dobroj namjeri, radi istinitog, tačnog, objektivnog, provjerljivog i pravovremenog informiranja javnosti." Kažu također da će zbog izazova sa umjetnom inteligencijom tokom ove godine dopuniti Kodeks za štampu sa odredbom o primjeni AI alata.
Dodali su da se ove odredbe mogu primjenjivati u svim slučajevima neetične upotrebe umjetne inteligencije na portalima.
Bosna i Hercegovina nema zakonske regulative kojima bi građani bili zaštićeni od zloupotrebe fotografija putem vještačke inteligencije. Radi se o potpuno novoj dimenziji u koju, kako navodi Krupalija, ulazimo "vrlo brzo i naglavačke" te o etici i zaštiti privatnosti tek se počinje raspravljati.
Zakon o zaštiti ličnih podataka zemlje propisuje da je fotografija lica biometrijski podatak, odnosno dakle lični podatak koji se ne smije obrađivati bez saglasnosti ili drugog pravnog osnova.
No, pitanje sadržaja koji se prave uz umjetnu inteligenciju se tek postavlja širom svijeta i organizacije tek rade na regulaciji generativnog sadržaja. Iz Vijeća za štampu BiH kažu da iako ne postoje posebni zakoni kojima bi se u regulisala ova oblast, BiH kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU ima obavezu usklađivanja svog zakonodavstva sa Unijom. "Uključujući i odredbe Akta o umjetnoj inteligenciji iz 2024. godine".
Evropska unija kroz svoj AI Act obavezuje da na svim materijalima koji su generisani kroz umjetnu inteligenciju budu naznačeno da je njima manipulisano ili da su AI.
"Iskorištavanje ovakvih slika za privlačenje čitatelja na portal je jasno upitno - ove slike nemaju nikakvu informativnu funkciju, jedina im je svrha da izazovu emotivnu reakciju", dodaje Krupalija.
Dodatan problem jeste što su korištene slike maloljetne osobe.
"Mediji imaju jasne preporuke o izvještavanju o temama koje uključuju maloljetne osobe, i te preporuke su napisane s ciljem da se maloljetnici zaštite od iskorištavanja i štete koju može nanijeti nesavjesno izvještavanje", pojašnjava Krupalija. "Ove AI slike su jasan primjer eksploatacije za lajk i klik".
'Nema pristanka na AI slike'Umjetna inteligencija pravi fotografije na koje nikada nismo pristali, pojašnjava Jennifer Adams stručnjakinja za digitalne politike, i time se potkopava sam pristanak.
"Imate mladu ženu koja će sada biti ponovno traumatizirana nakon vjerovatno najtraumatičnijeg događaja u njenom životu. I onda će biti ponovno traumatizirana ovim slikama koje će zauvijek biti tu", pojašnjava Adams koja na Univerzitetu u Beču vodi centar za uticaj politika.
Problem nije samo u umjetnoj inteligenciji, nego i u širenju tih materijala pojašnjava Adams. Ovakvo nešto se danas dešava svuda i stalno i suština problema leži u velikim tehnološkim kompanijama, dodaje.
Meta, na primjer, od autora zahtjeva da pri objavi materijala naglase da se radi o sadržaju koji je generisan kroz umjetnu inteligenciju, nakon čega sadržaj dobije ikonu AI Info. To nije bio slučaj kod fotografija povrijeđene djevojke.
"Nisu to samo ovi pojedinačni slučajevi manipulacije umjetnom inteligencijom, već i velike tehnološke tvrtke koje odbijaju poduzeti bilo kakve značajne korake kako bi zaustavile te slike kada se objave", kaže ova stručnjakinja za digitalna prava.
Niska stopa medijske pismenosti, odnosno nedostatak iste u školama, jeste također jedan od problema koji dovede do širenja ovakvog sadržaja. Kako navodi Adams, iako neke od platformi traže da se sadržaj označi kao AI, to nije rašireno u dovoljnoj mjeri.
Velike tehnološke platforme moraju biti prisiljene na poštivanje pravila, dodaje, krivični zakoni moraju biti usklađeni sa današnjicom i problematizirati pitanje umjetne inteligencije i neophodno je uvesti tehničke zaštitne mjere, poput alata za otkrivanje i označavanje tih sadržaja.
"Ono što ljudi uvijek kažu jeste da AI nije loš ni dobar, to je alat. Moj stav je da se ne radi o tome da li je dobar ili loš, već da se radi o pristanku, o moći, o odgovornosti."
Urednik na Raskrinkavanju Rašid Krupalija kaže da uklanjanje ovih sadržaja ide teško jer nije jasno da li krše pravila na pojedinim mrežama.
"Mogu se prijaviti kao štetni sadržaji, ali to ne garantuje uklanjanje. Ono što korisnici mogu sami uraditi je da kontaktiraju profile i stranice koje objavljuju ove slike i zatraže uklanjanje. Nekad je i to dovoljno."
No, upozorava da obzirom da su fotografije do sada podijeljene bezbroj puta, malo je vjerovatno da će u potpunosti nestati sa interneta.