Mirovni pregovori Rusije i Ukrajine pod pokroviteljstvom SAD počeli u Ženevi

Ukrajinski i ruski pregovarači započeli su najnovu rundu mirovnih pregovora pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država u Ženevi, potvrdio je 17. februara glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov.

Razgovori su počeli svega nekoliko sati nakon još jednog ruskog noćnog napada na mete širom Ukrajine, u kojem su korištene stotine dronova i raketa.

"Imamo okvir rada koji je usaglasio predsjednik Ukrajine i jasan mandat. Na dnevnom redu su sigurnosna i humanitarna pitanja", rekao je Umerov.

Sastanci u Ženevi održavaju se sedmicu uoči četvrte godišnjice ruske invazije u punom obimu, sukoba u kojem je na obje strane poginulo ili ranjeno oko dva miliona ljudi.

Američki napori da se sukob okonča napredovali su dalje nego u bilo kojoj fazi od prvih mjeseci nakon invazije 24. februara 2022. Međutim, Rusija je i dalje nepopustljiva u svojim zahtjevima, uključujući i to da se Kijev odrekne dijela teritorije koji još uvijek drži u istočnom Donbasu.

Ukrajina, s druge strane, traži od Washingtona i evropskih saveznika čvrste sigurnosne garancije koje bi je zaštitile od buduće ruske agresije.

Obje strane su prethodne runde pregovora, fokusirane na detaljna sigurnosna pitanja, ocijenile "pozitivnim".

Ipak, u ruskoj delegaciji koja je stigla na novu rundu nalazi se i Vladimir Medinski, revizionistički istoričar i bivši ministar kulture, čije je stavove Ukrajina ranije opisala kao "pseudoistorijske".

Pred početak razgovora, šef ukrajinske delegacije Kirilo Budanov prozvao ga je na oštar način izjavom:

"Sa kolegama ćemo razgovarati o lekcijama naše istorije i tražiti ispravne zaključke."

Američki napore u pregovorima vode specijalni izaslanik Steve Witkoff i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner.

Uoči pregovora, Trump — frustriran neuspjehom da postigne napredak — izvršio je pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog:

"Čekaju nas veliki razgovori. Biće vrlo lako", rekao je novinarima. "Ukrajina bolje da brzo sjedne za sto. To vam jedino poručujem."

I na bojnom polju i u pregovorima, čini se da Rusija vjeruje da ima prednost. Iako se ruske snage sporo probijaju duž linije fronta, Moskva je teško oštetila ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Milioni ljudi pokušavaju preživjeti neobično hladnu zimu bez grijanja i električne energije.

Donbasenergo, ukrajinska energetska kompanija, saopštila je 17. februara da su tri njena radnika poginula kada je dron pogodio vozilo u kojem su se nalazili. Ukrajinska vojska navela je da je Rusija ispalila više od 420 dronova i raketa na mete širom zemlje. Hitne službe izvijestile su o ranjenim civilima u Odesi na Crnom moru i u sjevernom gradu Sumiju.

Na sjeveru Rusije, Telegram kanali su izvijestili o eksploziji u vojnom objektu u Sertolovu u Lenjingradskoj oblasti, u kojoj su poginule najmanje dvije osobe. Nije bilo informacija o uzroku.

Ranije je na Krimu, koji je Rusija anektirala, Mihail Razvožajev, administrator lučkog grada Sevastopolja kojeg je postavila Moskva, izjavio da je više od 24 drona oboreno tokom "jednog od najdužih napada u posljednje vrijeme".