Pranje novca, prevare i utaje, u srcu poreskih službi Sjeverne Makedonije
Poreski inspektori, njihovi zamjenici, načelnici i rukovodioci različitih sektora u Upravi za javne prihode (UJP) Sjeverne Makedonije u posljednje tri godine bili su dio niza afera koje otkrivaju organizovane šeme za krađu iz državne kase. Sve uz pomoć fiktivnog povrata PDV-a, poreske utaje, poreske prevare, zloupotrebu službenih ovlaštenja i korupciju.
Rezultat institucionalnog kriminala mjeri se desetinama miliona eura koji su završili na privatnim računima umjesto u državnom budžetu, pokazuju dosadašnje istrage Tužilaštva.
Najveća istraga povezana s Upravom za javne prihodeSamo u posljednjoj istrazi skopskog tužilaštva obuhvaćeno je 20 osoba, među kojima je 11 službenika i rukovodilaca iz UJP-a.
Oni su osumnjičeni za poresku utaju, pranje novca i zloupotrebu službenog položaja. Tužilaštvo smatra da su zaposleni u UJP-u i osumnjičeni vlasnici firmi zajednički oštetili državni budžet za 4,8 miliona eura.
Istraga tužilaca pokazuje da se šema s fiktivnim fakturama, sumnjivim firmama, neplaćenim porezima i zahtjevima za povrat nije mogla ostvariti bez podrške zaposlenih u Upravi za javne prihode.
Prema navodima, dio osumnjičenih je prikazivao lažne poreske prijave, nakon čega su državni službenici "zažmirili" i omogućili im da izbjegnu obaveze prema državi.
"Ostali osumnjičeni vlasnici i upravitelji pravnih lica sa lažnim prijavama zatražili su, a osumnjičeni zaposleni odobrili, neosnovan povrat poreza za nerezidentna pravna lica, čime je nanesena šteta budžetu od 31 milion denara (približno 504.000 eura)", navodi se u saopštenju.
UJP tvrdi da ima "nultu toleranciju na korupciju" i da u potpunosti sarađuje s Tužilaštvom. Dok traju institucionalni i pravni postupci, iz UJP-a poručuju da su preduzete pravovremene mjere za nesmetano funkcionisanje institucije i stabilnost radnih procesa u pogođenoj organizacionoj jedinici.
Sindikalne organizacije zaposlenih u UJP-u navode da su protiv bilo kakvog koruptivnog ponašanja i da ne opravdavaju niti podržavaju bilo kakvo nezakonito postupanje bilo kojeg zaposlenog u UJP-u. Međutim, kako navode u današnjem saopštenju, traže jasno razgraničenje djela.
"Kao sindikalne organizacije, izražavamo zabrinutost zbog dešavanja u koja su uključeni zaposleni u UJP-u, posebno zbog javnog iznošenja informacija, komentara i kvalifikacija koje mogu stvoriti utisak unaprijed utvrđene krivice i unaprijed izricanja presude poreskim službenicima bez pravosnažne sudske odluke", navodi se u njihovom saopštenju.
Prema mišljenju poreskih analitičara, šeme u kojima su zaposleni u poreskoj administraciji uključeni u prevare i utaje najčešće ukazuju na strukturne slabosti u administrativnim procedurama, ali i u ključnim kontrolnim sistemima koji omogućavaju zloupotrebe, a ne samo na pojedinačne greške.
Posebno ako se uzme u obzir činjenica da se najčešće radi o organizovanim grupama, kao što je slučaj s posljednjim skandalima, kaže poreski stručnjak Pavle Gacov.
"Dakle, ipak se radi o ozbiljnoj prijetnji vladavini prava. Od podrivanja povjerenja u institucije – Uprava za javne prihode treba da štiti državnu imovinu, odnosno da prikuplja prihode u budžet, da vodi računa i o trošenjima kada je riječ o poreskim obveznicima i slično", kaže on.
Gacov dodaje da je u takvom kontekstu očigledno potrebno unaprijediti sistem, uvesti redovne unutrašnje i vanjske kontrole unutar institucija, zatim izabrana tijela koja će prikupljati anonimne dojave. Međutim, kako ističe, najvažnija je digitalizacija procesa.
"I još važnije, potrebno je smanjiti diskreciono odlučivanje pojedinaca unutar institucija. Ovdje ne govorim samo o Upravi za javne prihode – oni su trenutno aktuelni – ali očigledno je da i u drugim organima postoji previše prenesenih starih diskrecionih ovlaštenja koja daju priliku nekim osobama koje su daleko od morala da stiču lično bogatstvo na štetu podrivanja ugleda institucije u kojoj rade", objašnjava on.
Direktor Finansijske policije, Slobodan Ivanovski, čiji je osnovni zadatak kao institucije briga o državnom budžetu, kaže da je najveći dio krivičnih djela koje je policija otkrila u 2024. i 2025. godini povezan sa zloupotrebom službenog položaja, pronevjerom i nesavjesnim radom u institucijama.
On u nedavnom intervjuu za portal MKD.mk objašnjava da institucionalni kriminal postaje sve ozbiljniji problem, koji ima dalekosežne posljedice po povjerenje građana u državu.
"Veći dio slučajeva na kojima radimo proizlazi iz sistemskih slabosti, nedovoljne kontrole, slabih mehanizama prevencije i često nedostatka lične odgovornosti kod pojedinaca koji upravljaju javnim resursima. Ono što je zajedničko velikom dijelu krivičnih djela jeste činjenica da su mogla biti spriječena da su postojale strožije unutrašnje kontrole, transparentnost i pravovremeno reagovanje na sumnjive aktivnosti", kaže direktor Finansijske policije Ivanovski.
Poreski inspektori upozoravali vlasnika "Pulsa"O sistemskim propustima u Upravi za javne prihode govori i predmet vezan za požar u diskoteci Puls u Kočanima, u kojoj su poginule 63 mlade osobe, a oko 200 je povrijeđeno. Pored glavne istrage o uzrocima i uslovima koji su doveli do požara, Tužilaštvo je otvorilo i još jednu zasebnu istragu u kojoj je 20. novembra privedeno 11 osoba.
Od njih, osam su poreski inspektori i rukovodioci direkcija koji su, za određeni mito, zloupotrebljavali službenu dužnost i godinama upozoravali vlasnika "Pulsa" na vanredne poreske kontrole te mu omogućavali da radi bez fiskalnih računa.
"Vlasnik 'Pulsa' je duži vremenski period svjesno i s umišljajem, tokom kontrola Uprave za javne prihode, prilagao prepravljene fiskalne aparate s kontrolnim fiskalnim izvještajima s neistinitim podacima, koje je koristio kao prave, a sve s ciljem i namjerom izbjegavanja novčanih kazni i zatvaranja objekta", navodi se u saopštenju Tužilaštva.
Predmet "Lanac" – 15 zaposlenih u Upravi za javne prihode u pritvoruOvo, međutim, nisu jedini poreski radnici koji su završili iza rešetaka. Tokom 2024. godine 15 zaposlenih u Generalnom poreskom inspektoratu UJP-a i Regionalnim direkcijama UJP-a u Skoplju, Bitoli i Prilepu završilo je u pritvoru, osumnjičeni u proširenoj istrazi predmeta Lanac.
Riječ je o predmetu u kojem je prvoosumnjičeni Ljupčo Pecov – Đavolot. Tužilaštvo tereti Pecova i ostale osumnjičene da su putem mreže od 28 kompanija i fiktivnih faktura oštetili državni budžet za oko 8 miliona eura.
Većina privedenih poreskih radnika su osobe koje se nalaze na rukovodećim pozicijama u sektorima UJP-a.
Gacov: Gotovina je kerozin korupcijeOve istrage otvaraju sistemsko pitanje unutrašnje kontrole, političke odgovornosti i efikasnosti antikorupcijskih mehanizama, smatraju analitičari.
"Ovo su sada otkrivanja kriminala. Ne možemo se pohvaliti ni da smo bili neka zemlja u kojoj je poreski moral, i na strani institucija, ali i na strani poreskih obveznika, bio vrlo visok. Zato i prikupljanje poreza i siva ekonomija, nimalo slučajno, uvijek čine oko jedne trećine. To pokazuje da sistem ima propuste", kaže Gacov.
Jedan od načina za suočavanje s ovom pojavom jeste digitalizacija procedura i istiskivanje gotovine iz platnog prometa. Prema podacima Narodne banke, upotreba gotovine nema trend opadanja, a "ona je kerozin korupcije", kaže Gacov.
Prema posljednjoj objavljenoj analizi Centra za ekonomske analize, makedonski budžet prikuplja 17 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) kroz poreske prihode, procenat koji je praktično nepromijenjen tokom dvije decenije.
Međutim, u poređenju s drugim državama članicama Evropske unije, taj prosjek je manji, jer se kod njih kreće od 25 do 50 posto.
Rezultat institucionalnog kriminala mjeri se desetinama miliona eura koji su završili na privatnim računima umjesto u državnom budžetu, pokazuju dosadašnje istrage Tužilaštva.
Najveća istraga povezana s Upravom za javne prihodeSamo u posljednjoj istrazi skopskog tužilaštva obuhvaćeno je 20 osoba, među kojima je 11 službenika i rukovodilaca iz UJP-a.
Oni su osumnjičeni za poresku utaju, pranje novca i zloupotrebu službenog položaja. Tužilaštvo smatra da su zaposleni u UJP-u i osumnjičeni vlasnici firmi zajednički oštetili državni budžet za 4,8 miliona eura.
Istraga tužilaca pokazuje da se šema s fiktivnim fakturama, sumnjivim firmama, neplaćenim porezima i zahtjevima za povrat nije mogla ostvariti bez podrške zaposlenih u Upravi za javne prihode.
Prema navodima, dio osumnjičenih je prikazivao lažne poreske prijave, nakon čega su državni službenici "zažmirili" i omogućili im da izbjegnu obaveze prema državi.
"Ostali osumnjičeni vlasnici i upravitelji pravnih lica sa lažnim prijavama zatražili su, a osumnjičeni zaposleni odobrili, neosnovan povrat poreza za nerezidentna pravna lica, čime je nanesena šteta budžetu od 31 milion denara (približno 504.000 eura)", navodi se u saopštenju.
UJP tvrdi da ima "nultu toleranciju na korupciju" i da u potpunosti sarađuje s Tužilaštvom. Dok traju institucionalni i pravni postupci, iz UJP-a poručuju da su preduzete pravovremene mjere za nesmetano funkcionisanje institucije i stabilnost radnih procesa u pogođenoj organizacionoj jedinici.
Sindikalne organizacije zaposlenih u UJP-u navode da su protiv bilo kakvog koruptivnog ponašanja i da ne opravdavaju niti podržavaju bilo kakvo nezakonito postupanje bilo kojeg zaposlenog u UJP-u. Međutim, kako navode u današnjem saopštenju, traže jasno razgraničenje djela.
"Kao sindikalne organizacije, izražavamo zabrinutost zbog dešavanja u koja su uključeni zaposleni u UJP-u, posebno zbog javnog iznošenja informacija, komentara i kvalifikacija koje mogu stvoriti utisak unaprijed utvrđene krivice i unaprijed izricanja presude poreskim službenicima bez pravosnažne sudske odluke", navodi se u njihovom saopštenju.
Prema mišljenju poreskih analitičara, šeme u kojima su zaposleni u poreskoj administraciji uključeni u prevare i utaje najčešće ukazuju na strukturne slabosti u administrativnim procedurama, ali i u ključnim kontrolnim sistemima koji omogućavaju zloupotrebe, a ne samo na pojedinačne greške.
Posebno ako se uzme u obzir činjenica da se najčešće radi o organizovanim grupama, kao što je slučaj s posljednjim skandalima, kaže poreski stručnjak Pavle Gacov.
"Dakle, ipak se radi o ozbiljnoj prijetnji vladavini prava. Od podrivanja povjerenja u institucije – Uprava za javne prihode treba da štiti državnu imovinu, odnosno da prikuplja prihode u budžet, da vodi računa i o trošenjima kada je riječ o poreskim obveznicima i slično", kaže on.
Gacov dodaje da je u takvom kontekstu očigledno potrebno unaprijediti sistem, uvesti redovne unutrašnje i vanjske kontrole unutar institucija, zatim izabrana tijela koja će prikupljati anonimne dojave. Međutim, kako ističe, najvažnija je digitalizacija procesa.
"I još važnije, potrebno je smanjiti diskreciono odlučivanje pojedinaca unutar institucija. Ovdje ne govorim samo o Upravi za javne prihode – oni su trenutno aktuelni – ali očigledno je da i u drugim organima postoji previše prenesenih starih diskrecionih ovlaštenja koja daju priliku nekim osobama koje su daleko od morala da stiču lično bogatstvo na štetu podrivanja ugleda institucije u kojoj rade", objašnjava on.
Direktor Finansijske policije, Slobodan Ivanovski, čiji je osnovni zadatak kao institucije briga o državnom budžetu, kaže da je najveći dio krivičnih djela koje je policija otkrila u 2024. i 2025. godini povezan sa zloupotrebom službenog položaja, pronevjerom i nesavjesnim radom u institucijama.
On u nedavnom intervjuu za portal MKD.mk objašnjava da institucionalni kriminal postaje sve ozbiljniji problem, koji ima dalekosežne posljedice po povjerenje građana u državu.
"Veći dio slučajeva na kojima radimo proizlazi iz sistemskih slabosti, nedovoljne kontrole, slabih mehanizama prevencije i često nedostatka lične odgovornosti kod pojedinaca koji upravljaju javnim resursima. Ono što je zajedničko velikom dijelu krivičnih djela jeste činjenica da su mogla biti spriječena da su postojale strožije unutrašnje kontrole, transparentnost i pravovremeno reagovanje na sumnjive aktivnosti", kaže direktor Finansijske policije Ivanovski.
Poreski inspektori upozoravali vlasnika "Pulsa"O sistemskim propustima u Upravi za javne prihode govori i predmet vezan za požar u diskoteci Puls u Kočanima, u kojoj su poginule 63 mlade osobe, a oko 200 je povrijeđeno. Pored glavne istrage o uzrocima i uslovima koji su doveli do požara, Tužilaštvo je otvorilo i još jednu zasebnu istragu u kojoj je 20. novembra privedeno 11 osoba.
Od njih, osam su poreski inspektori i rukovodioci direkcija koji su, za određeni mito, zloupotrebljavali službenu dužnost i godinama upozoravali vlasnika "Pulsa" na vanredne poreske kontrole te mu omogućavali da radi bez fiskalnih računa.
"Vlasnik 'Pulsa' je duži vremenski period svjesno i s umišljajem, tokom kontrola Uprave za javne prihode, prilagao prepravljene fiskalne aparate s kontrolnim fiskalnim izvještajima s neistinitim podacima, koje je koristio kao prave, a sve s ciljem i namjerom izbjegavanja novčanih kazni i zatvaranja objekta", navodi se u saopštenju Tužilaštva.
Predmet "Lanac" – 15 zaposlenih u Upravi za javne prihode u pritvoruOvo, međutim, nisu jedini poreski radnici koji su završili iza rešetaka. Tokom 2024. godine 15 zaposlenih u Generalnom poreskom inspektoratu UJP-a i Regionalnim direkcijama UJP-a u Skoplju, Bitoli i Prilepu završilo je u pritvoru, osumnjičeni u proširenoj istrazi predmeta Lanac.
Riječ je o predmetu u kojem je prvoosumnjičeni Ljupčo Pecov – Đavolot. Tužilaštvo tereti Pecova i ostale osumnjičene da su putem mreže od 28 kompanija i fiktivnih faktura oštetili državni budžet za oko 8 miliona eura.
Većina privedenih poreskih radnika su osobe koje se nalaze na rukovodećim pozicijama u sektorima UJP-a.
Gacov: Gotovina je kerozin korupcijeOve istrage otvaraju sistemsko pitanje unutrašnje kontrole, političke odgovornosti i efikasnosti antikorupcijskih mehanizama, smatraju analitičari.
"Ovo su sada otkrivanja kriminala. Ne možemo se pohvaliti ni da smo bili neka zemlja u kojoj je poreski moral, i na strani institucija, ali i na strani poreskih obveznika, bio vrlo visok. Zato i prikupljanje poreza i siva ekonomija, nimalo slučajno, uvijek čine oko jedne trećine. To pokazuje da sistem ima propuste", kaže Gacov.
Jedan od načina za suočavanje s ovom pojavom jeste digitalizacija procedura i istiskivanje gotovine iz platnog prometa. Prema podacima Narodne banke, upotreba gotovine nema trend opadanja, a "ona je kerozin korupcije", kaže Gacov.
Prema posljednjoj objavljenoj analizi Centra za ekonomske analize, makedonski budžet prikuplja 17 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) kroz poreske prihode, procenat koji je praktično nepromijenjen tokom dvije decenije.
Međutim, u poređenju s drugim državama članicama Evropske unije, taj prosjek je manji, jer se kod njih kreće od 25 do 50 posto.