Kineska i singapurska firma bez javnog poziva grade vjetroelektranu od 800 miliona evra u RS

Firma iz Singapura, koja ne postoji ni godinu dana, dobila je jedan od najvećih energetskih projekata u Republici Srpskoj (RS) – izgradnju vjetroelektrane na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) vrijedne oko 800 miliona evra.

Riječ je o projektu dodijeljenom na osnovu sporazuma koji je Vlada bh. entiteta Republike Srpske (RS) krajem prošle godine potpisala sa konzorcijem kompanija "Zhongji Construction" iz Kine i "Zodic Energy" iz Singapura.

O singapurskoj firmi "Zodic Energy" koja ne poseduje ni sopstveni internet sajt, gotovo da ne postoje javno dostupni podaci, a nepoznanica je i veza između te i kompanije "Zhongji Construction" iz Pekinga.

Ovaj konzorcijum nije bio prvi izbor vlasti. Posao je prvobitno bio dodijeljen drugom kinesko-singapurskom konzorcijumu, koji su činile kompanije "Zhongbo Group" i "China Power", a koji je još 2024. godine potpisao sporazum sa Vladom RS.

Kako je tada saopšteno iz Vlade RS, sporazum je u njihovo ime potpisao entitetski ministar energetike i rudarstva, Petar Đokić.

Taj konzorcijum se, međutim, povukao iz projekta, za šta nikad nisu saopšteni zvanični razlozi.

U međuvremenu, projekat je sem novog investitora dobio i novo ime. Vjetropark "Trebinje 1" preimenovan je po planini nadomak Trebinja u "Leotar".

Ono što je zajedničko u oba slučaja jeste činjenica da su ugovori sklopljeni bez javnog poziva, direktnim dogovorom između Vlade RS i investitora.

Iako Zakon o koncesijama RS predviđa da se koncesije dodjeljuju putem javnog poziva, on istovremeno ostavlja mogućnost da se taj postupak zaobiđe – ukoliko Vlada ima potpisan sporazum sa određenom kompanijom. Upravo ta zakonska iznimka iskorištena je u ovom slučaju.

Iz organizacije "Transparency International BiH" upozoravaju da se ovakvim sklapanjem poslova "ostavlja prostor za sumnju u zakonitost postupka i mogućnost favoriziranja određenih investitora".

Šta se zna o kompanijama?"Zodic Energy", kompanija koja je podnijela zahtjev za koncesiju, osnovana je u martu prošle godine, pokazuju podaci zvaničnog registra singapurskih kompanija.

Prema podacima dostupnim onlajn, bavi se proizvodnjom solarnih panela, kao i izvođenjem građevinskih radova.

Sjedište kineske kompanije "Zhongji Construction Group", sa kojom su vlasti u RS, takođe, potpisale sporazum, nalazi se u Pekingu, kako je navedeno na njihovom sajtu.

Između ostalog, bave se obnovljivim izvorima energije, proizvodnjom bespilotnih letjelica, međunarodnom trgovinom, pametnom poljoprivredom. Na svojoj zvaničnoj stranici navode da godišnje proizvode robu i pružaju usluge u vrijednosti od približno 2,6 milijardi dolara.

Trenutno nije najjasnije koju ulogu će kineska kompanija imati u projektu, obzirom da je prema navodima Ministarstva energetike i rudarstva RS, koncesiju tražio samo "Zodic Energy".

Na internetu nema kontakt podataka ovih kompanija, dok "Zodic" nema ni svoj vebsajt.

Na sajtu kineske Zhongji grupe navodi se da su učestvovali u projektima u više zemalja širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, ali o tim projektima nema detalja.

Kinesko-singapurski konzorcijum, koji je odustao od projekta, je u septembru 2024. osnovao kompaniju "Zhongbo Group d.o.o. Banja Luka", ali kada je novi konzorcijum preuzeo projekat, otkupili su i ovo preduzeće.

Prema privrednom registru RS, banjalučki "Zhongbo Group" nema kontakt telefon ni mejl, a kao direktor se navodi Žang Vej (Zhang Wei), koji nije bio dostupan za komentar.

Na adresi gdje su registrovali prostorije, Aleji Svetog Save 7A, nalaze se, uglavnom, advokatske kancelarije, te nema oznaka kineske firme.

Šta kažu u nadležnom ministarstvu?Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS, odgovaraju da je sporazum o saradnji sa kineskom i singapurskom kompanijom potpisan 3. oktobra 2025. godine, ne navodeći ko ga je potpisao, te da je zahtjev za koncesiju za izgradnju vjetroelektrane dostavila kompanija "Zodic Energy" iz Singapura.

Ističu da je njihova obaveza izgradnja vjetroelektrane, a da prethodno pribave potrebne dozvole i novac.

Ukoliko "ne bude smetnji za realizaciju projekta", dodaju iz Ministarstva, sve bi trebalo biti završeno ugovorom o koncesiji.

Obaveza investitora je, ukoliko dobiju koncesiju, da uplate na račun budžeta RS naknadu od 7,8 miliona maraka (oko četiri miliona evra).

Vlasti u RS su do danas dodijelile dvije koncesije za vjetroelektrane, domaćim i evropskim investitorima, obje u Hercegovini.

Netransparentno dodijeljena koncesijaTransparency International BiH je objavio studiju o planiranom vjetroparku, u kojoj upozoravaju da potpisivanjem direktog sporazuma "investitori stiču značajne dugoročne privilegije bez adekvatne provjere njihove tehničke i finansijske sposobnosti".

Dodaju da model po kojem je u Singapuru registrovan "Zodic", a prije njega i "China Power", znači manje obaveze izvještavanja i ograničen javni uvid u stvarno vlasništvo i tok novca.

"Ovakva struktura otežava provjeru kredibiliteta investitora i stvara rizik od sukoba interesa ili prikrivanja veza između aktera", kažu u ovoj organizaciji.

Transparensi ističe da ovaj slučaj ukazuje na slabosti sistema upravljanja prirodnim resursima i velikim infrastrukturnim projektima u RS.

"Kada se koncesije dodjeljuju bez konkurencije, uz ograničene informacije o investitorima i bez jasnih kriterija evaluacije, energetska tranzicija prestaje biti razvojna i klimatska prilika, a postaje potencijalni izvor pravnih sporova, finansijskih gubitaka i društvenog nepovjerenja", upozoravaju.

Podsjećaju na ranije sumnjive koncesije, kao što je slučaj "Vijadukt" ili koncesija za kopanje uglja dodijeljena ruskoj kompaniji "Comsar Energy", kod Termoelektrane Ugljevik.

Odlukom visokog predstavnika, slovenačkoj firmi "Viaduct" je isplaćeno 57 miliona evra odštete, nakon što je arbitražni sud u Vašingtonu zaključio da je Vlada RS 2013. nezakonito raskinula ugovor o izgradnji hidroelektrane na Vrbasu.

Vlasti u RS su trenutno u procesu preuzimanja kompanije "Comsar Energy RS", u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Sardarova, koja ima koncesiju za kopanje uglja u Ugljeviku. Sardarov za ovo traži nešto više od 120 miliona evra.

Evropska unija i Sjedinjene Države od ranije upozoravaju da je BiH među državama Zapadnog Balkana koje su "na udaru" Kine.

Na saslušanju u američkom Kongresu početkom decembra, predsjedavajući Pododbora za Evropu, Kit (Keith) Self je upozorio da Kina "koristi ekonomske dogovore širom regiona kako bi održala svoj maligni aparat i iskoristila korupciju na Zapadnom Balkanu".

Evropski savjet za spoljne poslove (ECFR) u svom novembarskom izvještaju BiH svrstava među "najizloženije države kineskom uticaju na Zapadnom Balkanu".

Kakvi su planovi na lokaciji?Vjetropark bi trebalo da se širi na nenaseljenom prostoru površine oko 16 kvadratnih kilometara, sjeverno od Trebinja.

Za sada, osim sporazuma o saradnji, jedini konkretan korak ka izgradnji vjetroelektrane sa kojim je javnost upoznata, učinili su odbornici u Trebinju, koji su krajem novembra usvojili odluku da treba raditi Zoning plan "Vjetropark Leotar".

Na toj sjednici, Luka Petrović, v.d. direktora Elektroprivrede RS, ali i odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u gradskoj skupštini, opisao je projekat kao "ozbiljnu investiciju".

"Treba uraditi 87,5 kilometara putne infrastrukture da bi se prišlo lokalitetima, i naravno da je ovo jedna dugoročna priča. Mi smo zainteresovani za kupovinu energije, ali saglasno okolnostima i zelenoj agendi, vidjećemo na koji način još ERS može učestvovati u projektu", kazao je on.

On je dodao da bi izgradnja mogla trajati pet do sedam godina.

Sljedeći korak je odobrenje Komisije za koncesije RS, što i Vlada treba da potvrdi. Nakon toga slijede izrada projektne dokumentacije, dobijanje dozvola, izbor preciznih lokacija za vjetrenjače, i tek onda pronalaženje finansijskih sredstava.

Odbornica opozicione Liste za pravdu i red u trebinjskoj Skupštini, Dajana Milišić, kaže za RSE da ni nakon sjednice, nije jasno ko su kompanije koje će graditi vjetropark.

"Dođete na skupštinu, dočeka vas odluka jedna takva, a o izvođačima koji bi trebali da se uhvate tog posla, ozbiljnog posla, ne znate ništa", rekla je Milišić.

Vjetropark "Leotar", snage 535 megavata, godišnje bi trebalo da proizvodi oko 1.270 gigavat časova električne energije, navodi "Transparency" u svojoj studiji, što iznosi oko desetinu trenutne potrošnje struje u BiH.