Bosanke i njihova djeca ponovo u neizvjesnosti nakon što je sirijska vojska preuzela kamp Al-Hol
"Oko nas je sada sirijska vojska", napisala je u poruci žena iz Bosne i Hercegovine, koja je s djecom već šestu godinu u najvećem kampu za izbjeglice i porodice osumnjičenih militanata tzv. Islamske države Al-Hol u Siriji.
Nakon skoro osam godina, otkako je kamp proširen 2018. i 2019. godine, ovo mjesto nije više pod kontrolom kurdskih snaga.
Al-Hol je otvoren još početkom '90-ih godina za izbjeglice iz Iraka, a posljednjih godina je mjesto za koje su međunarodne organizacije godinama ponavljale da je jedno od najgorih lokacija na kojima se krše prava djece.
Sjeveroistočna Sirija, smještena između Turske i Iraka, dom je Kurdima i Arapima, a prije deset godina bila je u velikoj mjeri pod kontrolom "Islamske države", prije nego što su Sirijske demokratske snage (SDF) grupu potisnule uz podršku koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama.
Nakon teritorijalnog pada terorističke grupe u Al-Hol i još jedan kamp sjevernije, Roj, smještene su porodice osumnjičenih militanata i osobe koje su živjele na prostoru koji je u Siriji i Iraku kontrolirala grupa.
Tada je cijelim sjeveroistočnim dijelom Sirije upravljala kurdska autonomna vlast sa SDF-om.
Nakon što je krajem 2024. godine sirijski režim, na čelu s bivšim predsjednikom Bašarom Al-Asadom, pao, a vlast preuzeo ranije džihadistički pobunjenički savez iz sirijske pokrajine Idlib, na čelu s Ahmedom Al-Šarom, Kurdima su ostali sjeveroistočni dijelovi zemlje.
Međutim, 18. januara sirijska vojska započela je ofanzivu preuzimanja kontrole dijelova zemlje pod kurdskom upravom.
'Oslobođen je kamp od Kurda'U utorak, 20. januara, vojska je došla do prenapučenog, neuvjetnog i strogo kontroliranog kampa Al-Hol.
"Oslobođen je kamp od Kurda. Čeka se sad da dođe 'glavni' da se zna šta će biti s nama", još je jedna poruka Bosanke iz ovog mjesta.
Ona je jedna od oko 40 žena u dva pomenuta kampa u Siriji. Već godinama se nadaju repatrijaciji u Bosnu i Hercegovinu.
Sada se još jednom pitaju "hoće li Bosna i dalje čekati" i "šta moraju uraditi da ih vrate u matičnu zemlju".
U kampovima je i više od 60 djece porijeklom iz BiH. Neki od njih su rođeni u Siriji i cijeli svoj život su skoro u kampu.
Međunarodne humanitarne organizacije su više puta upozoravale da zemlje porijekla moraju prihvatiti svoje državljane i okončati nezakonsko višegodišnje zatvaranje bez suđenja odraslih, a posebno djece.
Ujedinjeni narodi su zatvaranje djece opisali kao kršenje Konvencije o pravima djeteta, koja potvrđuje da se nijedno dijete ne smije nezakonito ili proizvoljno lišiti slobode.
Osim Bosanki s djecom, u Al-Holu je oko 9.000 stranih državljanki iz različitih zemalja. Među njima je nepoznat broj državljanki Kosova, Crne Gore, Albanije, Srbije i jedna državljanka Hrvatske.
Sestra jedne od Bosanki u kampu Roj, koji je još uvijek pod kontrolom kurdskih snaga, za RSE kaže da je u porukama saznala da je u kampu i okolo više vojske nego inače.
"Kurdi su se, napisala mi je sestra, grupisali na toj lokaciji. Drugo se ništa ne dešava neobično, ali svi su napeti, brinu se šta se može desiti", rekla je Alema Dolamić, čija sestra Adela je u kampu Roj još od 2017. godine s troje djece.
BiH radi na povratku, ali sve ovisi o partnerimaRadio Slobodna Evropa krajem prošle godine od sigurnosnih izvora saznao je da se "užurbano radi na repatrijaciji iz Sirije", kao i da je SAD spreman pomoći BiH u ovom kompliciranom procesu, što je bio i slučaj 2019. kada je organizirano iz Sirije vraćeno 25 državljana.
U januaru je u Siriju trebalo ići pet službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), kako bi evidentirali državljane i finalizirali ažurirane spiskove, informacije su koje su s RSE nezvanično podijelili iz sigurnosnih agencija.
Ovo je trebao biti posljednji korak pred organiziranje deportacije iz Sirije.
Međutim, s promjenom situacije na terenu, odnosno nakon što je sirijska vojska preuzela kontrolu nad kampovima i zatvorima, ovaj proces je pauziran, saznaje RSE.
Izvor koji je dio Koordinacionog tijela sastavljenog od više agencija i institucija je za RSE pojasnio da se sad čeka signal partnera o tome kako dalje.
RSE je zatražio informacije i od ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, kao i nadležnog Ministarstva sigurnosti, ali nije bilo odgovora.
Vijeće ministara BiH je još u augustu 2022. godine usvojilo plan povratka državljana iz Sirije.
Amerikanci prebacuju muškarce povezane s ISIL-om iz sirijskih zatvora u IrakU kakvoj situaciji i gdje se tačno nalazi oko 20 odraslih muškaraca i tri maloljetnika iz BiH, koji su bili u zatvorima, bez suđenja, u sjeveroistočnoj Siriji, nema informacija.
Muškarci u zatvorima sumnjiče se da su bili pripadnici "Islamske države", a maloljetnici su, uglavnom, odvojeni od majki u kampovima i smješteni u centre za koje je kurdska uprava govorila da je riječ o "rehabilitacijskim centrima". Humanitarne organizacije kritizirale su ovu praksu.
Otac jednog od dječaka iz BiH kaže da "ne zna apsolutno ništa" o tome gdje mu je sin.
Oko 200 osumnjičenih boraca "Islamske države" pobjeglo je 19. januara iz zatvora Šadadi na sjeveroistoku Sirije nakon povlačenja SDF-a, ali su sirijske vladine snage uhvatile mnoge od njih, rekao je američki zvaničnik.
Sirijsko ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je pobjeglo oko 120 pritvorenika, od kojih je 81 ponovo uhvaćen.
Kurdske vojne snage ranije su navodile da u desetak i više zatvora čuvaju oko 10.000 osumnjičenih militanata ISIL-a iz svih dijelova svijeta.
U međuvremenu, Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) pokrenulo je 21. januara novu misiju prebacivanja pritvorenika ISIL-a iz sjeveroistočne Sirije u Irak kako bi se "osiguralo da teroristi ostanu u sigurnim pritvorskim objektima".
Američke snage su prevezle 150 muškaraca koji su bili u objektu u Hasaki na sigurnu lokaciju u Iraku. U konačnici, do 7.000 pritvorenika ISIS-a moglo bi biti prebačeno iz Sirije u objekte pod kontrolom Iraka, saopćeno je iz CENTCOM-a.
"Usko surađujemo s regionalnim partnerima, uključujući iračku vladu, i iskreno cijenimo njihovu ulogu u osiguravanju trajnog poraza ISIL-a", rekao je admiral Brad Cooper, zapovjednik CENTCOM-a.
Irak će procesuirati prebačene zatvorenikeGlasnogovornik vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Iraka Al-Numan je rekao da će ovi ljudi biti prebačeni u službene državne popravne ustanove.
"Prva skupina je već primljena i uključuje 150 terorističkih elemenata, Iračana i stranaca, koji su bili duboko uključeni u ubijanje nevinih Iračana", rekao je u službenom obraćanju.
O idućim prebacivanjima zatvorenika će se odlučivati kasnije, na temelju procjena sigurnosne i terenske situacije, s ciljem suzbijanja prijetnje koju predstavljaju te osobe, rekli su iz Iraka.
Vrhovno sudbeno vijeće reklo je da će irački sudovi poduzeti "odgovarajuće pravne mjere" protiv pritvorenika nakon što budu predani i smješteni u specijalizirane popravne ustanove, pozivajući se na irački ustav i kaznene zakone.
"Svi osumnjičenici, bez obzira na njihovu nacionalnost ili položaj unutar terorističke organizacije, podliježu isključivo nadležnosti iračkog pravosuđa", navodi se u izjavi.
Irački dužnosnici kažu da će, prema pravnim mjerama, pritvorenici "Islamske države" biti odvojeni, a visoki dužnosnici - uključujući strane državljane - bit će smješteni u pritvorski objekt visoke sigurnosti u blizini bagdadske zračne luke koji su prethodno koristile američke snage.
Irački dužnosnici kažu da su sudovi u zemlji odgovorni za osiguranje pravičnog postupka.
Šta želi Damask, a šta Kurdi?Nakon tri dana borbi, Sirija je 20. januara objavila prekid vatre s kurdskim snagama i dala im rok od četiri dana da pristanu na integraciju u centralnu državu, što je SAD, također, podržao.
U saopćenju sirijske vlade navodi se da je postignut dogovor sa SDF-om o izradi plana integracije za provinciju Hasaka, uz upozorenje da će, u suprotnom, državne snage ući u dva grada pod kontrolom SDF-a.
Napetosti između SDF-a i Damaska ovog mjeseca prerasle su u sukobe nakon višemjesečnog zastoja u pregovorima o sudbini boraca i teritorija pod kontrolom SDF-a, koji se opirao zahtjevima vlade da se raspusti i uključi u državno ministarstvo odbrane.