ru24.pro
World News in Bosnian
Январь
2026
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Ledene temperature, napeti živci: Ruski napadi pretvaraju zimu u oružje u Ukrajini

0

Struje ima svega nekoliko sati dnevno, u najboljem slučaju. Stanovi su danima bez grejanja. Agregati za struju bruje po snežnim trotoarima. Vode u domovima čas ima čas nema. Najniže temperature u više godina.

Živci su na izmaku, strpljenje je sve manje, a Kijev se smrzava, dok Ukrajinci pokušavaju da se nose s neumoljivim ruskim napadima koji su uništili ogromne delove energetske infrastrukture zemlje. Nedelju dana posle neobično velikog ruskog vazdušnog napada 9. januara, u ukrajinskoj prestonici i dalje puno domova nema grejanje, struju ili vodu.

Dok ruski napadi na civilne energetske mete ili postrojenja za grejanje uopšte nisu nova strategija, napadi ove zime čini se da su neumoljiviji i opasniji nego prošle godine.

"U mom stanu je 15 stepeni (Celzijusa)", rekla je jedna žena dok je šetala kijevskom ulicom nedaleko od svoje stambene zgrade.

"Toplo se oblačim i kažem (gradonačelniku Vitaliju) Kličku da požuri. Naravno, ni ja ne mogu da požurim, s obzirom na moje godine. Pijem puno vrućeg čaja", rekla je u intervjuu za Karent tajm (Current Time – televizijska i digitalna mreža na ruskom jeziku kojom upravlja RSE).

"Šteta je što nismo bili spremniji za ovo", dodala je ona.

Muškarac koji se probijao kroz centar Kijeva rekao je da njegov dom nije imao grejanje tri dana, tokom kojih je njegova žena uključila sve gorionike na njihovom šporetu na gas: "Hvala Bogu što smo imali gas."

Ukrajinci su iscrpljeni od skoro četiri godine napada Rusije na njihovu zemlju. Za mnoge, moral se podizao i spuštao s uspesima i neuspesima ukrajinske vojske na bojnom polju.

Predsednik Volodimir Zelenski i drugi izabrani zvaničnici pokušali su da održe duh Ukrajinaca – istovremeno održavajući podršku zapadnih saveznika i stalan priliv zapadnog oružja koje je omogućavalo borbu vojske. To uključuje protivvazdušnu odbranu za obaranje raketa i dronova.

Ove zime, Rusija nije krila da je njena strategija da gađa već oštećenu elektroenergetsku mrežu i postrojenja u Ukrajini, zajedno s gradskim toplanama, koje snabdevaju toplotom i toplom vodom mnoge, ako ne i većinu, zgrada u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima.

"Nema nijedne elektrane u Ukrajini koju Rusi nisu pogodili tokom rata", rekao je ministar energetike Denis Šmigalj poslanicima 16. januara.

Međutim, Ukrajina ima ograničen broj protivvazdušnih odbrambenih sistema za obaranje dronova i raketa. Zvaničnici su uveli restrikcije struje širom grada i okolnih regiona – na primer, tri sata struje u periodu od 12 sati – dok radnici komunalnih preduzeća pokušavaju da poprave štetu i održe snabdevanje električnom energijom i grejanjem.

"Ima mnogo štete", rekao je radnik DTEK-a, najveće privatne energetske kompanije u Ukrajini u videu koji je objavila. "Pokidane žice, polomljeni izolatori, slomljeni stubovi. Polja, proplanci, putevi odneseni, gde nikakva oprema ne može da stigne. Da bi pronašli prekide, momci hodaju satima po hladnoći."

Ukrajinci postaju nestrpljivi i počinju da kritikuju lokalne i državne zvaničnike. Posebno u Kijevu.

"Kijev je, nažalost, uradio mnogo manje; vrlo malo je urađeno u glavnom gradu. Čak ni ovih dana ne vidim mnogo intenziteta", rekao je Zelenski, priznajući probleme koje su radnici imali da održe domove toplim i osvetljenim.

To je izazvalo oštar odgovor gradonačelnika Kijeva, koji se u prošlosti sporio sa Zelenskim.

"Kakav 'intenzitet' predsednik ne vidi u radu u Kijevu, u ovoj kriznoj situaciji, posebno poslednjih dana, kako je rekao", rekao je Kličko u objavi na Telegramu 14. januara.

"Barem govorim iskreno i upozoravam ljude na izuzetno tešku situaciju. I ne marim za nikakve rejtinge ili fantomske izbore", rekao je Kličko, koji je savetovao stanovnicima Kijeva da odu iz grada usled energetske krize i potraže sklonište kod rođaka ili prijatelja negde drugde.

Službe za vanredne situacije postavile su šatore na naduvavanje za grejanje u najteže pogođenim naseljima Kijeva gde se ljudi mogu zagrejati i napuniti svoje telefone i računare.

Ina, majka troje dece, uključujući bebu od tri nedelje, rekla je da je njena porodica prebrodila prvu noć pošto su nestali grejanje i struja. Međutim, do druge noći, unutrašnja temperatura je pala na -15 stepeni, i počeli su da pate od hladnoće.

"Najmlađeg smo obukli u dva kombinezona i topli džemper. Komšija je doneo vuneni džemper iz 1940-ih", rekla je ona. "A ja sam uzela krzno iz porodilišta, koje sam mu takođe obukla."

"Već oko 55 sati nemam struju, pa se samo smejem da ne bih plakala", rekla je Ana koja je igrala karte u drugom centru za grejanje.

"Želimo pregovore. Ali čini mi se da Rusija ne želi nikakve pregovore. I šta je sledeće? Ne znam", rekla je još jedna iscrpljena žena u centru. "Želim da živim u Ukrajini."

Zakoni oružanog sukobaOdluka o napadima na civilnog stanovništva Ukrajine krenula je ozbiljno nekoliko meseci posle početka invazije u februaru 2022. godine.

Od tada, sve više međunarodnih pravnih stručnjaka zaključuje je da je to očigledno ratni zločin, kršenje međunarodnog humanitarnog prava koje zabranjuje namerno gađanje civila.

"Ovi napadi su tempirani da se ne poklapaju s vojnim ofanzivama, već s početkom zime. Predvidljivi efekat – a može se tvrditi i namera – jeste da se civili gurnu u mrak i oskudicu, koristeći zimu kao oružje", napisala je grupa advokata u radu objavljenom u novembru.

"Obim patnje civila izazvan ovim udarima daleko prevazilazi svaku zamislivu vojnu prednost, kršeći pravilo srazmernosti", naveli su oni. "A namerna upotreba hladnoće i mraka za slamanje morala ukazuje na nameru da se teroriše, što je eksplicitno zabranjeno zakonima rata."

Međunarodni krivični sud je u martu 2024. izdao naloge za hapšenje dva visoka ruska vojna oficira – crnomorskog pomorskog admirala i generala vazduhoplovstva – zbog organizovanja kampanje usmerene na civilne mete.

"Smrzavamo se, ali šta da radite", rekla je žena koja živi u okrugu na istočnim obalama reke Dnjepar, dok je šetala centrom Kijeva.

Ona je za Karent tajm rekla da četiri dana nema grejanje i da se utopljava "ćebadima, odećom i čajem, ali nemamo gas za kuvanje".

"Ne možete li ništa da uradite za nas?", rekla je ona, apelujući na vladu.