ru24.pro
World News in Bosnian
Январь
2026
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Trump kaže da je sam odlučio da ne napadne Iran

0

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je samostalno odlučio da ne pokrene vojne napade protiv Irana, navodeći da je navodno otkazivanje stotina planiranih pogubljenja u Iranu bio presudan faktor za tu odluku.

"Niko me nije uvjerio. Ja sam uvjerio sam sebe", rekao je Trump novinarima ispred Bijele kuće 16. januara, odgovarajući na pitanje da li su ga arapski i izraelski zvaničnici ubijedili da odustane od vojne akcije.

"Jučer je bilo zakazano preko 800 vješanja. Nisu objesili nijednu osobu. Otkazali su pogubljenja. To je imalo veliki uticaj."

Trump je ranije upozoravao da su Sjedinjene Američke Države "spremne za akciju" ukoliko iranske sigurnosne snage ubiju demonstrante.

Kasnije je zaprijetio da će poduzeti "vrlo snažne mjere" ako Iran pogubi demonstrante. Ranije 16. januara, Trump je javno zahvalio iranskom rukovodstvu putem društvene mreže Truth Social, napisavši:

"Izuzetno poštujem činjenicu da su sva planirana vješanja, koja su trebala biti izvršena jučer (njih preko 800), otkazana od strane iranskog rukovodstva. Hvala vam!"

Predsjednikova izjava dolazi nakon što su američki mediji, pozivajući se na zvaničnike iz regiona, izvijestili da su Katar, Saudijska Arabija, Oman i Egipat posljednjih dana pozivali administraciju Donalda Trumpa da ne napada Iran, upozoravajući da bi vojna akcija mogla izazvati širi regionalni sukob.

Također, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je 15. januara telefonski razgovarao s Trumpom te ga je, prema izvještajima, zamolio da odgodi moguće napade kako bi se Izrael mogao pripremiti za eventualnu iransku odmazdu.

Diplomatska intervencija uslijedila je usred brutalne represije nad antirežimskim protestima koji su započeli 28. decembra 2025. godine zbog slabe ekonomske situacije u Iranu, a zatim se razvili u otvorene izazove teokratskom sistemu vlasti u toj zemlji.

Organizacija Iran Human Rights, sa sjedištem u Norveškoj, potvrdila je najmanje 3.428 smrtnih slučajeva demonstranata koje su usmrtile sigurnosne snage, dok američka organizacija HRANA navodi potvrđeni broj od 2.885 poginulih.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju da je stvarni broj žrtava vjerovatno veći, zbog prekida interneta koji je uveden od 8. januara, što je ozbiljno otežalo napore za nezavisnu verifikaciju podataka.

Iran nije javno potvrdio planove o pogubljenju 800 demonstranata, a tvrdnje Bijele kuće o otkazanim egzekucijama ostaju nepotvrđene.

Bijela kuća poručuje da sve opcije i dalje ostaju "na stolu" kada je riječ o odnosu prema Iranu.