Najmanje 2.403 mrtvih u protestima u Iranu, tvrdi grupa za ljudska prava

Broj poginulih u protestima u Iranu dostigao je 2.403, saopštila je HRANA, grupa za ljudska prava sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Taj broj i dalje raste jer vjerski lideri Islamske Republike pokušavaju ugušiti najveći talas antivladinih protesta u posljednjim godinama, što izaziva prijetnje intervencijom SAD-a.

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je Irance da nastave proteste, obećavši im da će im pružiti pomoć.

HRANA je u srijedu navečer saopštila da je do sada potvrdila smrt 2.403 demonstranta, 147 osoba povezanih s Vladom, 12 maloljetnika mlađih od 18 godina i devet civila koji nisu učestvovali u protestima.

Jedan iranski zvaničnik izjavio je u utorak da je oko 2.000 ljudi ubijeno. Ovo je prvi put da vlasti daju ukupnu procjenu žrtava iz dvosedmičnih nereda širom zemlje.

"Pomoć stiže"Na pitanje šta je mislio kada je rekao "pomoć stiže", Trump je odgovorio novinarima da to sami moraju shvatiti.

Trump je izjavio da je vojna akcija jedna od opcija koje razmatra kako bi kaznio Iran zbog gušenja protesta.

U intervjuu za CBS News, Trump je rekao da će SAD preduzeti "vrlo snažne mjere" protiv Irana ako režim počne vješati demonstrante.

"Ne želimo da ono što se dešava u Iranu traje", rekao je. "Neće se završiti dobro". Dodao je da administracija čeka zvaničnu potvrdu broja demonstranata ubijenih od strane iranskih snaga sigurnosti.

Trump je uveo carine na uvoz od 25 posto na proizvode iz svake zemlje koja trguje s Iranom – koji je veliki izvoznik nafte.

Kina, koja kupuje najveći dio iranskog izvoza nafte, odmah je kritikovala ovaj potez.

Tokom telefonskog razgovora u subotu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu i američki državni sekretar Marco Rubio razgovarali su o mogućnosti američke intervencije u Iranu, prema izvoru iz Izraela prisutnom na razgovoru, prenosi Reuters.

Iran je obećao da će uzvratiti na svaki napad gađanjem Izraela i američkih baza i brodova.

Neredi, izazvani teškim ekonomskim uslovima, predstavljaju najveći unutrašnji izazov za iranske lidere u posljednje tri godine i dešavaju se u vrijeme rastućeg međunarodnog pritiska na Iran zbog njegovih nuklearnih i balističkih raketnih programa.