Šta je zapravo tačno o rokovima stranih fondova za Kosovo?

Sa Kosovom pred raskrsnicom – između formiranja nove Vlade nakon parlamentarnih izbora 9. februara i odlaska na prijevremene izbore – Vlada u tehničkom mandatu vrlo jasno je poručila u Skupštini da je 19. novembar bio presudan dan da zemlja ne izgubi međunarodna sredstva u vrijednosti od 200 miliona eura.

Premijer u tehničkom mandatu, Albin Kurti, i ministar finansija, Hekuran Murati, govorili su o tome kako su neka sredstva bila ugrožena, a neka bi mogla biti preraspodijeljena drugim državama u budućnosti.

Međunarodni sporazumi se usvajaju sa najmanje 80 glasova "za", dok je Kurtijeva stranka, Pokret Samoopredjeljenje (LVV), imala 48 u već raspuštenoj Skupštini. Ostale velike albanske stranke nisu se složile da ih ratifikuju, uz obrazloženje da je LVV tokom cijele godine odugovlačila procese.

Poslanica Mimoza Kusari Lila, iz poslaničke grupe LVV-a, rekla je da dio sredstava iz Plana rasta Evropske unije (EU) za Kosovo propada u decembru 2025. godine:

"Ta sredstva su nepovratna, ne mogu se vratiti, čak i ako se izbori održe 21. decembra, 28. decembra ili na proljeće – ta sredstva se gube."

Plan rasta i njegovi rokoviPlan rasta je finansijski paket EU-a za šest zemalja Zapadnog Balkana – Kosovo, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu – s ciljem približavanja ovih ekonomija evropskim standardima.

Od paketa, 2 milijarde eura su bespovratna sredstva, dok se preostale 4 milijarde dodjeljuju u obliku povoljnih kredita. Kosovu je pripalo oko 900 miliona eura – što znači da je po glavi stanovnika najveći korisnik ovih sredstava.

Svaka zemlja je pripremila reformsku agendu na osnovu preporuka tijela EU-a, dok su reforme u oblasti reda i vladavine prava bile ključne za dobijanje sredstava iz ovog Plana.

Portparol Evropske komisije rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Kosovo, koje je bilo među prvim zemljama koje su usvojile reformsku agendu, ne može podnijeti zahtjev za isplatu bez ratifikacije sporazuma:

"Plan za reformu i rast je instrument ograničenog trajanja, usvojen za period 2024–2027, i u interesu je Kosova da ratifikacija uslijedi što je prije moguće kako bi se iskoristile sve mogućnosti prema Planu, na dobrobit njegovog stanovništva."

Međutim, na osnovu analize javnih dokumenata i izvora RSE-a, nakon stupanja na snagu relevantnih sporazuma, raspodjela sredstava podliježe određenim uslovima za isplatu, a ako se neki korak ne ispuni na vrijeme, zemlje korisnice imaju mogućnost da nadoknade zaostatak u dodatnom periodu.

Taj dodatni period je dvogodišnji za korake koji su trebali biti završeni u decembru 2024. godine, i jednogodišnji za sve korake koji su trebali biti preduzeti od juna 2025.

Dakle, ispada da se Kosovo suočava s realnim rizikom gubitka dijela sredstava u junu 2026. Taj rok je spomenula i komesarka za proširenje EU-a, Marta Kos.

Izazovi koji tek dolazeAugustin Palokaj, novinar koji prati procese u EU-a, kaže za RSE da činjenica da su već prošle dvije godine od stupanja na snagu Plana otežava proces sprovođenja reformi.

"Već prolazi i 2025. godina, što znači da se u dvogodišnjem periodu moraju potrošiti sredstva namijenjena za četverogodišnji period. Ona se ne mogu trošiti kako bi neko želio, već moraju proći kroz veoma sofisticirane procedure koje će nadzirati i Evropska komisija. Tako da je rizik za Kosovo veoma ozbiljan."

EU nije navela da li će sredstva koja eventualno budu izgubljena biti preraspodijeljena nekoj drugoj zemlji.

A šta je s fondovima Svjetske banke?Osim sredstava EU-a, još ugroženijima čini se da su više od 90 miliona eura Svjetske banke.

Kurti je rekao da su ona dodijeljena kao budžetska podrška u okviru programa reformi, i da je kao pogodnost predviđena kamatna stopa od 0 posto na 12 godina.

"Ako se ne ratifikuje na ovoj sjednici [19. novembra], i država ode na izbore, onda će ta sredstva, dakle 90 miliona eura, za koja smo se mi kao Vlada trudili i angažovali mnogo, biti izgubljena, jer ima mnogo drugih država koje takvo finansiranje čekaju raširenih ruku."

Kancelarija Svjetske banke na Kosovu potvrdila je za lokalni medij Koha da je krajnji rok za stupanje na snagu sporazuma koji predviđa finansiranje politika razvoja, konkurentnosti i zelene tranzicije – 13. februar 2026. godine.

Hoće li Kosovo uspjeti da ispoštuje rokove?U trenutku kada se Kosovo suočava s ekonomskim poteškoćama i zastojem u ratifikaciji međunarodnih sporazuma, 28. decembra održaće četvrti izborni proces ove godine, uz trošak od nekoliko miliona eura.

Nakon toga slijedi rad na formiranju funkcionalne Skupštine i nove Vlade.

Koliko će naredni saziv biti efikasan da spriječi gubitak stranih sredstava, za sada se samo nagađa.

RSE je pokušao saznati više, ali do objavljivanja ovog teksta nije dobio odgovor od Svjetske banke.