Kako su makedonske stranke potrošile 1,8 milion eura donacija za izbore?

Najmanje 1,8 miliona eura uplaćeno je na izborne bankovne račune 10 glavnih političkih koalicija i stranaka za lokalne izbore. To je prema prvim izvještajima o finansiranju kampanje dostavljenim Državnoj izbornoj komisiji. Konačan izvještaj biće objavljen za dva mjeseca.

Na ovim izborima je izdvojeno 400.000 eura manje novca nego što je donirano u prošlogodišnjoj dvostrukoj izbornoj kampanji, odnosno predsjedničkim i parlamentarnim izborima.

Stranke otvaraju posebne račune za finansiranje kampanje samo u tu svrhu. Na ove račune može se uplaćivati novac iz državnog budžeta, koji strankama pripada po zakonu u zavisnosti od glasova koje su osvojile na prethodnim izborima, i sa redovnih računa stranaka, koji zapravo predstavljaju novac koji prikupljaju od donacija i članarina.

Analiza Radija Slobodna Evropa (RSE) o prva dva izvještaja koje su stranke dostavile Državnoj izbornoj komisiji pokazala je da novac na izbornim računima nekih stranaka dolazi sa stranačkih računa koje su donirali sadašnji i bivši funkcioneri, poslanici i gradonačelnici, ljekari i direktori.

Neke od stranaka su, međutim, umjesto članarinama i donacijama, finansirale izbornu kampanju "zarađenim novcem" iz državnog budžeta primljenim na prethodnim izborima.

Transparentnost stranaka u vezi s novcem doniranim, ali i potrošenim na izbornu kampanju, bez obzira na to da li dolazi iz budžeta (oko 60 posto dolazi odatle) ili od donacija i članarina, važna je jer se radi o novcu građana koji se koristi za promociju stranke. Čak i kada donacije formalno dolaze od privatnih osoba ili kompanija, one mogu direktno uticati na političke odluke.

Naime, u vezi s finansijskom transparentnošću stranaka tokom izbora, postoji niz zapažanja i preporuka koje međunarodna zajednica putem svojih posmatrača nije implementirala.

Sjeverna Makedonija već ima iskustva i praksu sa sumnjama i optužbama za pranje novca kroz izborne kampanje i finansiranje kampanja, kao što je suđenje protiv MRO-DPMNE 2016. godine kada je optužena za "pranje novca" kroz izborne račune i izborne nepravilnosti.

DUI i Savez za Albance 'reinvestirali' državni novac u kampanjuOpoziciona koalicija "Nacionalni savez za integraciju" (NAI) prikazala je najviše novca na svom izbornom računu, ukupno 760.000 eura.

Većina ovog novca dolazi iz državnog budžeta, koji su Demokratska unija za integraciju (DUI) i Savez za Albance dobili od države na osnovu broja osvojenih glasova na prošlogodišnjim dvostrukim izborima.

VMRO-DPMNE sa stranačkog računa prebacila 690.000 eura za izboreDruga na listi je vladina koalicija "Za vašu Makedoniju" predvođena VMRO-DPMNE-om, koja je u predizbornu kampanju od donacija uložila najmanje 690.000 eura na 12 bankovnih računa. Za razliku od koalicije NAI, izvještaji pokazuju da ovaj novac dolazi od uplata na stranački račun od strane članova stranke, te se prebacuje na izborni račun.

Među najvećim donatorima u stranci je i sadašnji direktor Uprave za sprovođenje sankcija Aleksandar Pandov, sa depozitom od skoro 10 hiljada eura. Od njegove stranačke donacije na račun za predizbornu kampanju prebačeno je samo 650 eura.

Slična je situacija i sa bivšim fudbalerom Igorom Kralevskim, koji je stranci donirao 6.500 eura, ali je samo 650 eura od toga završilo na izbornom računu.

Poslanici vladajuće većine, poput Antonija Milošoskog, Dragana Kovačkog, Dafine Stojanoske i Brane Petruševskog, donirali su po 5.000 denara (po 81 euro).

Jedna od rijetkih kompanija koje su donirale na ovim izborima je kompanija ADR Group Doo iz Delčeva, koja je na račun stranke VMRO-DPMNE uplatila 3.000 eura. Od njene donacije stranci na izborni račun prebačeno je skoro 700 eura.

Riječ je o kompaniji sa jednim zaposlenim, koja je osnovana 2023. godine, a, kako su pokazali podaci iz Centralnog registra, u 2024. godini prikazala je prihod od 2.800 eura. Kompanija iz Delčeva registrovana je za djelatnost vađenja šljunka, pijeska, gline i kaolina.

Šest stranaka i dvije koalicije sa ukupno 400.000 eura donacija Donacije koje su otišle na stranačke račune za izbore drugih stranaka su skromnije, prema izvještajima. Na primjer, 83.000 eura otišlo je na račun vladajuće stranke VREDI (VLEN). 50.000 eura tog novca došlo je iz kase Alternative, koju su dobili iz državnog budžeta.

Preostali novac donirale su 22 osobe, uključujući Visara Ganiua, koji je platio 1.600 eura, košarkaškog trenera Erhana Ramadanija iz kluba "Čair 2030" i direktora Matične službe Fatona Fazliua.

Budžetskih 50.000 eura otišlo je na stranački račun Vaše stranke.

Koalicija "Iskustvo za uspjeh", koju čine stranke Grom, Liberalno-demokratska partija (LDP), Integra i Partija za potpunu emancipaciju Roma, prijavila je ukupno 138.000 eura. Međutim, samo dvije od četiri stranke su uložile u kampanju, od čega je 40.000 eura otišlo Gromu, a ostatak je platio LDP.

Suprotno svima, Pokret ZNAM, koji je dio vladine koalicije, detaljno je obradio svoj izvještaj o potrošenom novcu. Donacije na izborni račun iznose 50.000 eura i dolaze sa stranačkog računa. Međutim, tokom izborne kampanje potrošili su više, odnosno potrošili su oko 150.000 eura na oglašavanje, od čega je 116.000 ostalo neplaćeno.

SDSM sa donacijama od 50 do 100 eura po članu strankeUkupno 7.650 eura u prvom krugu i 7.000 u drugom krugu predstavljeno je kao donacije opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) za izbornu kampanju na lokalnim izborima.

Prema podacima iz njihovog izvještaja, kompanija Total Engineering, u vlasništvu brata bivšeg premijera i lidera stranke Zorana Zaeva, Vice Zaeva, donirala je 50 eura usluga, navodi se u izvještaju SDSM-a.

Preostalih 14.600 eura došlo je od mjesečnih uplata članova stranačkog računa koje su prebačene na izborni račun. Spisak uplata od 50 do 100 eura uključuje bivše ministre i zvaničnike poput Blagoja Bočvarskog, Sanje Lukarevske, Olivera Spasovskog, Damjana Mančevskog.

Finansijska transparentnost stranaka slabaKada političke stranke podnose izvještaje o finansiranju svojih izbornih kampanja, obično prikazuju samo koliko su novca prikupile, ali ne i koliko su novca potrošile i na šta.

Obrazac koji moraju popuniti je djelimično prazan za većinu kandidata – posebno dio o troškovima. To su primijetili međunarodni posmatrači, koji godinama preporučuju da se ovo promijeni u Izbornom zakonu.

Prema podacima OSCE/ODIHR-a, stranke su prije kampanje prošle obuku o tome kako popuniti finansijske izvještaje, ali uprkos tome, neka praktična pitanja nisu bila razjašnjena. Kao rezultat toga, neki su zakon tumačili na jedan, drugi na drugi način, a institucije nisu imale dovoljno kapaciteta da sve provjere.

U konačnici, to je dovelo do slabog nadzora i male transparentnosti oko novca za kampanju. Na pitanje RSE-a zašto nisu objavili svoje troškove, VMRO-DPMNE je odgovorio da su u tom periodu bili obavezni samo prijaviti donacije, a da će troškove prikazati kada sve bude fakturisano. SDSM i ostale stranke nisu uopšte odgovorile.

Prema posljednjim izmjenama Izbornog zakona iz 2024. godine, rok za podnošenje kompletnog izvještaja je produžen – umjesto 20, sada imaju 60 dana nakon konačnih rezultata izbora da pokažu na šta je novac potrošen.

Preporuke za izmjene Izbornog zakona iz 2020. godine, koje se ponavljaju svake izbore i odnose se na poboljšanje procesa i veću transparentnost stranaka tokom kampanje u vezi s troškovima, bile su dio nacrta zakona koji nije ugledao svjetlo dana, kaže bivši predsjednik DIK-a i predsjednik radne grupe Aleksandar Novakovski. Prema njegovim riječima, ključni problem je nedostatak političke volje.

"Radili smo, kao radna grupa uključili smo prijedloge Državne revizorske kancelarije, proces je pratio OSCE/ODIHR, ali nema raspoloženja u strankama i u posljednjem trenutku je blokiran. Dakle, razlozi su jasni, ne žele transparentno prikazati troškove", kaže Novakovski.

OSCE/ODIHR: Ograničena transparentnost i neuspješan nadzorObrasci ne zahtijevaju podatke po općinama, kako preporučuju međunarodni posmatrači, tako da nije moguće provjeriti da li stranke poštuju zakonska ograničenja troškova oglašavanja.

Posmatrači takođe kažu da su SCPC i Državna revizorska kancelarija ispunili samo minimum svojih obaveza – objavili su izvještaje na web stranicama, ali nisu pokrenuli postupke protiv onih koji nisu poštovali rokove.

Od 167 izvještaja koji su stigli, samo 57 je podneseno na vrijeme. Nijedna institucija nije poduzela mjere protiv potencijalnih prekršitelja, a mehanizam kažnjavanja je praktično nefunkcionalan, saopštio je OSCE/ODIHR.

"Ovo potkopava povjerenje javnosti u izborni proces", dodali su u svom izvještaju.

Zakon predviđa novčanu kaznu od 9.000 eura za one koji prekrše pravila, ali nije jasno koja institucija treba pokrenuti taj proces.

OSCE/ODIHR je još 2020. godine preporučio da se prije izbora zahtijevaju barem osnovni izvještaji o prihodima i rashodima, ali te preporuke nisu u potpunosti provedene.

Novakovski smatra da postoji prećutni dogovor između stranaka da se ne povećava transparentnost, ali i da se ne određuje konkretno koja će institucija biti odgovorna za detaljnu provjeru izvještaja o donacijama i troškovima u izbornoj kampanji.

"Jer ako se promjene prihvate, stranke će moći biti kontrolisane, a onda će morati da predstave svoje troškove. Jer će kontrole biti lakše za vlasti", objašnjava on.

Prema podacima, većina novca za izborne kampanje dolazi iz državnog budžeta - oko 60 posto. Od 20 do 30 posto dolazi od stranačkih donacija. Zakon ograničava maksimalnu donaciju: pojedinac može dati maksimalno 3.000 eura, pravno lice maksimalno 30.000 eura.