Srbija se nije usaglasila sa novim EU sankcijama Rusiji i Belorusiji
Srbija se ponovo nije uskladila sa sankcijama Evropske unije uvedenim Rusiji i Belorusiji 23. oktobra zbog ruske invazije na Ukrajinu ili podržavanja te agresije.
Savet EU je 23. oktobra doneo četiri odluke koje se tiču sankcija Rusiji i Belorusiji, a Srbija se kao kandidat za članstvo nije uskladila ni sa jednom od tih odluka.
U jednoj od odluka dodate su 22 osobe i 42 entiteta odgovorna za radnje koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine na listu osoba, entiteta i tela koja podležu restriktivnim merama.
Tom odlukom uveden je dodatni kriterijum za stavljanje na listu fizičkih ili pravnih lica, entiteta ili tela odgovornih za podržavanje ili sprovođenje radnji ili politika koje doprinose deportaciji, prinudnom preseljenju i prinudnoj asimilaciji.
Sa tom odlukom, kako je saopštila EU, uskladile su se Albanija, Bosna i Hercegovina, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Severna Makedonija, Norveška i Ukrajina.
Savet EU je takođe 23. oktobra doneo odluku o restriktivnim merama povodom situacije u Belorusiji i umešanosti Belorusije u rusku agresiju protiv Ukrajine.
Savet je dodao dve fizičke osobe i tri pravna lica na listu fizičkih i pravnih lica, entiteta i tela koja podležu restriktivnim merama.
Albanija, Bosna i Hercegovina, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Severna Makedonija, Norveška i Ukrajina uskladile su se sa tom odlukom.
Jedna odluka o sankcijama obuhvata proširenje liste proizvoda koji mogu doprineti vojnom i tehnološkom jačanju Belorusije ili razvoju njenog odbrambenog i bezbednosnog sektora.
Takođe uključuje i liste robe koja podleže izvoznim ograničenjima i koja može doprineti jačanju beloruskih industrijskih kapaciteta.
Sa tom odlukom usaglasile su se Albanija, Bosna i Hercegovina, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Severna Makedonija, Norveška i Ukrajina.
Savet EU je uveo i dodatna ograničenja za energetske prihode Rusije potpunom zabranom uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG), potpunom zabranom transakcija sa kompanijama Rosnjeft i Gazpromnjeft u vezi sa uvozom nafte i gasa u EU, kao i proširenjem zabrane uvoza na određene varijante tečnog naftnog gasa (LPG).
Odluka je takođe uvela restriktivne mere protiv brodova iz "sive flote", koji pomažu Moskvi da izbegne ograničenja uvedena zbog invazije Kremlja na Ukrajinu.
Odluka podrazumeva i obavezu ruskih diplomata, koji putuju po EU van zemlje akreditacije, da unapred obaveste nadležnu državu članicu EU.
Sa tom odlukom uskladile su se Albanija, Bosna i Hercegovina, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Severna Makedonija, Norveška i Ukrajina.
Srbija je podržala više rezolucija Ujedinjenih nacija kojima se ističe poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, ali se nije priključila ni jednom paketu sankcija koje je EU uvela Rusiji.
