ru24.pro
World News in Bosnian
Ноябрь
2025
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Nepoverenje jedna od najvećih prepreka suživotu na Kosovu, pokazalo istraživanje

0

Podele između srpske i albanske zajednice na Kosovu još uvek su izražene, a međusobne odnose dodatno opterećuje veliko nepoverenje, pokazalo je istraživanje nevladinog Centra za afirmativne društvene akcije (CASA) pod nazivom "Izveštaj o indeksu poverenja o stanju međuetničkih odnosa na Kosovu", predstavljeno 13. novembra u Prištini.

Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 800 ispitanika, od toga 500 iz albanske i 300 iz srpske zajednice, a zasnovano je na tome kako Srbi i Albanci na Kosovu doživljavaju jedni druge, koji su ključni faktori koji utiču na njihove međusobne odnose i perspektive za unapređenje tih odnosa.

Više od polovine ispitanika iz redova srpske zajednice, preko 51 odsto, veruje da će se odnosi Srba i Albanaca na Kosovu dodatno pogoršavati, dok oko 28 odsto ispitanika iz albanske zajednice misli to isto.

Istraživanje je pokazalo i da obe zajednice, preko 70 odsto ispitanih, veruju da političke tenzije između Beograda i Prištine doprinose međuetničkom sukobu.

Takođe, 79,6 odsto ispitanika iz albanske zajednice ukazuje na Vladu Srbije kao pokretača tenzija, dok 74,5 odsto iz srpske zajednice za isto navodi Vladu Kosova.

Kada je reč o faktorima koji bi doprineli miru i stabilnosti, preko 62 odsto ispitanika iz srpske zajednice veruje da bi to bila njihova autonomija, dok preko 44 odsto Albanaca veruje da je rešenje integracija Srba u kosovsko društvo.

Miodrag Marinković, direktor nevladinog Centra za afirmativne društvene akcije, ocenio je da rezultati istraživanja o indeksu poverenja pokazuju da su etnički odnosi Srba i Albanaca narušeni, te da su za tako nešto u velikoj meri zaslužni političari sa Kosova i iz Srbije.

Podvukao je da se "populistička politika" koju vode obe strane negativno odražava na suživot, živote običnih ljudi, njihovu svakodnevnicu i proces pomirenja.

'Oslobađanje od straha i iluzija put ka suživotu'Visar (Ymeri) Imeri, izvršni direktor Instituta Musine Kokalari u Prištini, ocenio je tokom panel diskusije da albanska i srpska zajednica na Kosovu suočavaju se sa dva najveća problema kada je reč o međusobnoj saradnji i suživotu, a to je da "žive u međusobnom strahu i iluziji".

"Iluzija je među kosovskim Albancima zasnovana na tome da smatraju da je Kosovo albanska država, da pripada Albancima, dok među Srbima postoji iluzija da će se Kosovo vratiti u okvir Srbije. Ne govorim o svim Albancima i svim Srbima, ali dok god postoje ove dve iluzije, nikada se situacija neće smiriti", ocenio je on.

Dodao je i da postoji konstantni strah među ovim zajednicama – među Albancima da će Srbija napasti Kosovo, a među Srbima da ih odluke kosovskih vlasti mogu ugroziti.

Marigona (Shabiu) Šabiu, izvršna direktorka Inicijative mladih za ljudska prava – YIHR Kosovo, ukazala je da je napad u Banjskoj 2023. godine u velikoj meri uticao na polarizaciju društva na Kosovu, ali i "jednostrani koraci Vlade Kosova" koji su, kako je rekla, ugrozili nevećinske zajednice jer im nije ponuđeno alternativno rešenje.

Inače, u oružanom napadu Srba u Banjskoj na severu Kosova ubijen je jedan kosovski policajac, a potom i trojica napadača. Odgovornost za napad je preuzeo Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste, vodeće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda.

S druge strane, zvanična Priština je od istupanja Srba iz kosovskih institucija novembra 2022. godine aktivno radila na utvrđivanju vlasti na severu Kosova, tako što su ukinute institucije Srbije, srpski dinar, srpske registarske oznake i slično. Međunarodna zajednica je kritikovala većinu ovih koraka jer pripadnici srpske zajednice ima primanja iz budžeta Srbije i ostvaruju prava kroz srpski institucionalni sistem.

Neizvesna saradnja lokalnih vlasti na severu Kosova s centralnim institucijamaSrpska lista van igre: Kako će se štititi interesi Srba na Kosovu?Darko Dimitrijević, glavni i odgovorni urednik Radio Goraždevca, smatra da su za pogoršanje etničkih odnosa uglavnom odgovorni zvanični Beograd i Priština jer se međusobno optužuju za loše stanje u društvu.

"Taj toksičan narativ, tu toksičnu komunikaciju, međunarodna zajednica posmatra vrlo ravnodušno", ocenio je on i dodao da je zbog toga na neki način i ona odgovorna.

Kosovo i Srbija od 2011. vode dijalog o normalizaciji odnosa u okviru kog je potpisano na desetine sporazuma, ali mnogi nisu implementirani na terenu. Takođe, politički dijalog je u blokadi od 2023. godine jer Kosovo traži odgovornost za oružani napad u Banjskoj.

Srbija je negirala bilo kakvu umešanost u ovaj napad, ali odbija da Radoičića i ostale isporuči Kosovu, gde je protiv njih podignuta optužnica za terorizam.