Crna Gora suočena s porastom trgovine ljudima, djeca čine većinu žrtava, kaže Savjet Evrope
Crna Gora je zemlja porijekla, odredišta i tranzita za žrtve trgovine ljudima, piše u Izvještaju eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA), objavljenom 3. novembra.
U periodu od 2021. do 2024. identifikovano je ukupno 67 žrtava, od kojih su većina, 79 odsto, bila djeca.
Broj se povećavao tokom godina - 2021. ih je bilo pet, a 2024. - 28, navodi se u izvještaju.
Glavni oblik eksploatacije bilo je prisilno prosjačenje, zatim prisilni brak i seksualna eksploatacija.
U poslednjoj godini koju izvještaj obuhvata djeca su činila većinu identifikovanih žrtava prinudnog prosjačenja, dok su tri dječaka iste godine identifikovana kao žrtve radne eksploatacije uz prinudno prosjačenje.
Te godine identifikovani su i slučajevi radne eksploatacije osam osoba.
U dokumentu se navodi da je u istom periodu evidentirano 11 istraga i 14 krivičnih postupaka, a da su izrečene tri zatvorske kazne koje su bile blizu ili ispod zakonskog minimuma.
U izvještaju se navodi da su pripadnici romske i egipatske zajednice, posebno žene i deca, lica bez državljanstva, migrantski radnici i tražioci azila, posebno ranjivi na trgovinu ljudima u Crnoj Gori.
Broj migrantskih radnika iz trećih zemalja u Crnoj Gori je porastao zbog nedostatka domaće radne snage.
GRETA smatra da bi vlasti trebalo da smanje zavisnost migrantskih radnika od svojih poslodavaca izdavanjem radnih dozvola koje im omogućavaju da promene poslodavce.
Smatraju da vlasti treba da preduzmu korake kako bi spriječili tražioce azila i izbjeglice da postanu žrtve trgovine ljudima, poboljšanjem njihovog pristupa tržištu rada i zdravstvenoj zaštiti, te da se uspostavi procedura za identifikaciju žrtava trgovine ljudima među njima, uključujući djecu bez pratnje i razdvojenu djecu.
U izvještaju se naglašava da se na primorju bilježi rizik od seksualne eksploatacije žena i djevojaka u okviru tzv. "elitne prostitucije, posebno u luksuznim hotelima i na jahtama".
GRETA ističe da su zabilježeni slučajevi žena koje su "dovedene na primorje pod lažnim obećanjem zaposlenja, najčešće kao hostese, a zatim prisiljene na prostituciju".
U izvještaju se navodi slučaj iz oktobra 2023. kada je 15 žena iz Ukrajine, Bjelorusije, Izraela i drugih zemalja identifikovano kao žrtve trgovine ljudima.
Žene su, kako piše, regrutovane putem interneta od članova međunarodne kriminalne grupe, a jedan od osumnjičenih bio je fotograf koji je fotografije koristio za ucjene, prisiljavajući ih da eksplicitne sadržaje objavljuju na internetu.
Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu u aprilu 2024. protiv četiri osobe zbog organizovane trgovine ljudima, navodi se u izvještaju.
Navodi se i da nadležni organizuju obuke za hotelsko osoblje kako bi se prepoznali indikatori trgovine ljudima ali da nijesu preduzete mjere za suzbijanje seksualne eksploatacije i da vlasti "nijesu svjesne obima problema ili nijesu spremne da ga dovoljno ozbiljno tretiraju".
Crnogorske vlasti su naglasile sve veću ulogu interneta u regrutovanju i eksploataciji žrtava.
GRETA je pozvala vlasti da razviju mjere za sprečavanje trgovine ljudima putem interneta uključujući digitalne alate za sprovođenje istraga, i da unaprijede saradnju sa dobavljačima internet usluga.
Ponavljaju određeni broj preporuka iz prethodnih izvještaja, a koje nisu sprovedene i kojima bi trebalo pristupiti prioritetno.
One uključuju efikasan pristup nadoknadi štete za žrtve trgovine ljudima; sistematsko davanje perioda za oporavak i razmišljanje stranim žrtvama trgovine ljudima, i proaktivnu istragu slučajeva trgovine ljudima, obezbeđujući resurse za policiju.
