Jak zemljotres pogodio Afganistan, strahuje se da ima mnogo žrtava
Stručnjaci strahuju od "značajnih žrtava" nakon zemljotresa jačine 6,3 stepena Rihterove skale koji je rano 3. novembra pogodio sjeverni afganistanski grad Mazar-e Sharifa. Prije samo dva mjeseca, smrtonosni i razorni zemljotres pogodio je istočni dio zemlje.
Američki geološki zavod saopštio je da njegovi modeli ukazuju na to da su "vjerovatne značajne žrtve i da je katastrofa potencijalno široko rasprostranjena" oko grada od oko 523.000 stanovnika.
Objave na društvenim mrežama prikazivale su video snimke onoga što je navodno bilo pokušaj spašavanja ljudi zarobljenih pod ruševinama nakon potresa 2. novembra. Video snimci nisu mogli biti odmah nezavisno provjereni.
Prema prvim izvještajima, regionalni zdravstveni zvaničnici rekli su da je najmanje 10 ljudi poginulo, a oko 260 povrijeđeno. Talibanske vlasti su saopštile da će "kasnije" dati više detalja o žrtvama i šteti, dodajući da su dijelovi provincija Balkh i Samangan izgleda najteže pogođeni.
Zvaničnik u Mazar-e Sharifu rekao je da je Plava džamija oštećena u zemljotresu.
Novinar AFP-a izvijestio je da su se dijelovi džamije iz 15. stoljeća, jedne od rijetkih turističkih lokacija u zemlji, posebno jedan od njenih minareta, odlomili i leže razbacani po dvorištu džamije.
Najnoviji potres uslijedio je nakon potresa magnitude 4,9 koji je pogodio afganistansku regiju Hindukuš 1. novembra. Žrtve i šteta od tog incidenta još nisu jasni.
U avgustu je u velikom potresu poginulo više od 2.000 ljudi, dok su vlasti u osiromašenoj, ratom razorenoj naciji molile zemlje da pošalju pomoć.
Većina međunarodnih napora za pomoć zemlji prekinuta je nakon što su tvrdokorni talibanski ekstremisti preuzeli vlast u augustu 2021. godine.
Smrtonosni potresi su česti u Afganistanu, a loša građevinska i infrastrukturna sredstva često ometaju napore spašavanja.
AFP je citirao Briana Baptiea, seizmologa Britanskog geološkog zavoda, koji je rekao da je od 1900. godine sjeveroistočni Afganistan pogođen s najmanje 12 potresa magnitude veće od 7.
Talibanski vladari ostali su uglavnom izolirani u globalnoj zajednici.
Rusija je jedina zemlja koja službeno priznaje talibane kao vladu, iako su vladari u protekloj godini pokušali ponovo uspostaviti kontakt s ostatkom svijeta.
Zapadne nacije optužile su talibane za velika kršenja ljudskih prava, posebno protiv djevojčica i žena. Potencijalne diplomatske veze pripisivale su poboljšanoj situaciji s pravima.
Talibani se takođe suočavaju s oružanim graničnim sukobom s mnogo moćnijim Pakistanom, a mirovni pregovori su uglavnom propali.
Pakistan i Afganistan održali su razgovore u Istanbulu s ciljem osiguranja mira nakon što je prošlog mjeseca u graničnim sukobima ubijeno više od 70 ljudi.
Nedavno nasilje, u kojem su ranjene i stotine ljudi, najgore je od talibanskog zauzimanja 2021. godine.
Talibani se takođe bore protiv domaćih terorističkih grupa i endemskog siromaštva.
Prema izvještavanju Reutersa i AFP-a