Rumunija najavljuje jače NATO prisustvo nakon povlačenja američkih snaga
Drugi članovi NATO-a će obezbijediti trupe kako bi popunili prazninu nastalu povlačenjem američkih vojnika iz Rumunije, izjavila je ministarka vanjskih poslova Rumunije, Oana Toiu, za Radio Slobodna Evropa, dodajući da će savez imati "jače" prisustvo.
Govoreći za rumunsku redakciju RSE-a 30. oktobra, Toiu je rekla:
"Naravno, svi smo željeli da ovo (američko vojno) prisustvo ostane nepromijenjeno ili da postoje scenariji u kojima bi se ono povećalo".
Ipak, dodala je da je odluka Sjedinjenih Američkih Država donesena na osnovu "opravdane analize" iz Washingtona, prema kojoj evropski članovi NATO-a treba da "povećaju vlastite kapacitete odbrane".
Vijest o smanjenju broja vojnika zvanično je objavio rumunski ministar odbrane Ionut Mosteanu 29. oktobra. On je rekao da oko 1.000 vojnika neće biti zamijenjeno nakon rotacije kroz Rumuniju, ali da će sličan broj ostati u tri američke baze u zemlji.
"Do kraja ove godine i (početkom) sljedeće godine vidjet ćemo... jače prisustvo NATO-a u Rumuniji i jače kapacitete NATO-a da intervenira u slučaju da Rumunija bude direktno ugrožena", rekla je Toiu.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa da li će se to sastojati od snaga drugih savezničkih zemalja, a ne američkih trupa, rekla je: "Govori se o savezničkim snagama, da."
Toiu je, poput drugih rumunskih zvaničnika, pokušala smanjiti zabrinutost izazvanu najavom povlačenja američkih trupa.
Trump: 'Nije velika stvar'Ranije 30. oktobra, predsjednik SAD-a Donald Trump umanjio je značaj odluke dok je razgovarao s novinarima u avionu Air Force One, vraćajući se iz Južne Koreje u Washington.
"Mogu vam reći nešto o tome, ali nije baš značajno. Nije velika stvar", rekao je Trump kada su ga pitali o smanjenju broja vojnika. Međutim, odluka o smanjenju broja izazvala je neuobičajene kritike republikanskih stručnjaka za odbrambenu politiku u Washingtonu.
U zajedničkoj izjavi, predsjedavajući odbora za oružane snage Senata i Predstavničkog doma, Roger Wicker i Mike Rogers, rekli su da se "snažno protive" tom potezu.
"Naši evropski saveznici su pristali da preuzmu historijski nivo tereta kolektivne odbrane. Međutim, evropsko ponovno naoružavanje će potrajati", napisali su dvojica republikanaca.
"Prerano povlačenje američkih snaga s istočnog krila NATO-a, i to samo nekoliko sedmica nakon što su ruski dronovi povrijedili rumunski zračni prostor, potkopava odvraćanje i rizikuje izazivanje daljnje ruske agresije", dodali su.
Smanjenje broja američkih trupa u Evropi očekivalo se već nekoliko mjeseci, otkako je najavljeno da će Pentagon sprovesti globalnu reviziju rasporeda snaga.
Iako nije bilo zvanične objave o smanjenju američkih vojnih rasporeda drugdje u Evropi, odluka o smanjenju trupa u Rumuniji dolazi u trenutku pojačane zabrinutosti oko američke posvećenosti NATO-u, u vrijeme kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, izazvavši najveći i najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
U saopštenju povodom smanjenja snaga, američka vojska je naglasila da zadržava "snažno prisustvo" u Evropi kako bi "ispunila ciljeve... uključujući posvećenost predsjednika Trumpa odbrani saveznika iz NATO-a".
Ipak, Wicker i Rogers su izjavili da će tražiti uvjeravanja od Pentagona da "kao što je predsjednik ranije izjavio, dvije oklopne brigade u Poljskoj ostaju na svom mjestu, te da Sjedinjene Američke Države nastavljaju održavati stalno rotirajuće prisustvo u Poljskoj, baltičkim državama i Rumuniji".
Ministar odbrane Poljske, Wladyslaw Kosiniak-Kamysz, rekao je novinarima 29. oktobra da njegova zemlja "nije dobila nikakvu informaciju... o smanjenju kontingenta u Poljskoj."
'Rumunija je podbacila'Oficir rumunske vojske u rezervi, s decenijama iskustva u nacionalnim i NATO komandama, rekao je za Radio Slobodna Evropa da je "Rumunija podbacila u razvoju direktnog odnosa sa SAD-om, po uzoru na Poljsku, kojoj je, glasom američkog predsjednika, obećano da će tamo ostati 8.000 američkih vojnika".
Odnosi između Bukurešta i administracije predsjednika Trumpa bili su zategnuti zbog odluke Rumunije da otkaže predsjedničke izbore prošle godine, pozivajući se na rusko miješanje u izbore, nakon što je relativno nepoznat kandidat pobijedio u prvom krugu glasanja.
Taj potez je snažno osudio potpredsjednik SAD-a JD Vance, rekavši da je nedemokratski, ali je proruski nacionalistički kandidat Calin Georgescu ionako diskvalifikovan iz ponovljenih izbora u maju.
Toiu je za Radio Slobodna Evropa izjavila da se "povjerenje ponovo gradi" u odnosima s Washingtonom. "Nije ranjivo. To je partnerstvo međusobnog povjerenja s zajedničkim ciljevima za budućnost."
U međuvremenu, Ministarstvo odbrane Estonije objavilo je 30. oktobra saopštenje u kojem se navodi da je Washington odlučio zadržati svoje "vojno prisustvo" u toj zemlji.
"Pozdravljamo odluku SAD-a da nastavi prisustvo svojih trupa u Estoniji", izjavio je ministar odbrane Hanno Pevkur.
"Američka administracija je potvrdila da su baltičke države i Poljska uzorni saveznici koji su poduzeli značajne korake ka jačanju svoje sigurnosti, ulažući najmanje 5 posto naših ekonomija u nacionalnu odbranu."
Cilj od 5 posto dogovoren je među zemljama NATO-a u junu kao meta koju treba dostići do 2035. godine.
NATO procjenjuje da će Poljska ove godine potrošiti 4,48 posto svog BDP-a na odbranu, što je najviše u savezu. Latvija i Litvanija su na drugom i trećem mjestu, dok je Estonija četvrta s 3,38 posto.
Savez procjenjuje da će Rumunija potrošiti 2,28 posto. Sjedinjene Američke Države će, prema NATO podacima, biti na 3,22 posto.