Abortusi 'na crno' u Sjevernoj Makedoniji, sa tabletama kupljenim preko interneta
Na internetu, u nekim ginekološkim ordinacijama, ali i u apotekama zemalja u susjedstvu Sjeverne Makedonije, tablete za abortus se kupuju ilegalno, te bez nadzora i kontrole nad njihovom upotrebom.
Sjeverna Makedonija je uvela medicinski abortus 2019. godine, kada je Ministarstvo zdravlja izmijenilo Zakon o prekidu trudnoće. Međutim, kako je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije pisao, ove tablete – Mifepriston i Misopristol – nisu registrovane kod Agencije za lijekove i medicinska sredstva (MALMED). Nema odgovora iz Agencije zbog čega ih još nije registrovala.
Za sada je njihova upotreba legalna u skopskim bolnicama: Klinici za ginekologiju i akušerstvo (GAK) i Ginekološkoj bolnici u Čairu. I druge bolnice u unutrašnjosti imaju mogućnost da ih koriste, ako im ih na zahtjev distribuira GAK, koji ih, budući da nisu registrovani, nabavlja interventnim uvozom.
Gdje leži opasnost?Iako se ova metoda smatra sigurnijom od klasične metode gdje se abortus izvodi hirurški, često se izvodi tabletama koje žene kupuju ilegalno, uprkos riziku od neželjenih posljedica.
Uredništvo RSE svjedočilo je jednoj takvoj reklami na makedonskim platformama za online kupovinu. Reklama se odnosila na obje vrste tableta, čija je cijena 5.500 denara (oko 90 eura).
Pozvali smo i telefonski kontakt broj, gdje su nas obavijestili da su tablete iz Grčke, a osoba koja ih prodaje nije doktor.
Takva nekontrolisana upotreba tableta znači rizik od komplikacija za žene koje potom traže pomoć u javnim zdravstvenim ustanovama. To potvrđuje i izvor iz Bolnice za ginekologiju i akušerstvo u Čairu, koji je želio ostati anoniman. Kažu da su se u posljednje dvije godine tablete za abortus najčešće kupovale sa Kosova, iz Albanije ili Bugarske.
"Pacijentice s komplikacijama dolaze u bolnicu nakon što su pokušale samostalno izvršiti abortus tabletama", kaže izvor s Katedre za ginekologiju.
On smatra da interventni uvoz ne rješava problem. Paradoks je u tome što se tablete koriste u velikim količinama, a nisu registrovane.
Nekontrolisana upotreba ugrožava cjelokupno zdravlje ženeAli doktorica Žaklina Čočoroska Novakovska, koja radi kao ljekar primarne zdravstvene zaštite već 25 godina, upozorava da upotreba ovih tableta u našoj zemlji traje godinama, čak i prije zakonskih promjena iz 2019.
S njima je stvorena mogućnost da ljekari primarne zdravstvene zaštite primjenjuju ovu metodu u trudnoćama do devete sedmice gestacije. Ali kako, kada tablete nisu dostupne u primarnoj zdravstvenoj zaštiti?
Ovo, prema riječima doktorice Čočorske Novakovske, ostavlja prostor za zloupotrebu.
"Na primarnom nivou, nije nam dozvoljeno da izvodimo vještačke abortuse, niti možemo rješavati komplikacije od medicinskih abortusa, jer kod nekih pacijentica može doći do produženog krvarenja. Drugo, ovi lijekovi se uopšte ne mogu naći bez recepta. Pošto ih ne možemo pronaći u apotekama, ne možemo ih ni koristiti. Stoga, mi, kao primarni ginekolozi, trebamo kontaktirati GAK ako neka od naših pacijentica želi da izvrši abortus", kaže ova doktorica za RSE.
Dodaje da država mora pronaći način da spriječi ili smanji takve zloupotrebe, a istovremeno raditi na podizanju svijesti među ženama koje, bez konsultacije s ljekarom, dovode svoje cjelokupno zdravlje u opasnost.
"Zamislite ženu koja ima vanmateričnu trudnoću i koristi lijek. Na taj način neće ništa postići i samo će ugroziti svoje zdravlje. Ponekad pacijentice same odlučuju, a te odluke utiču na njih. Ali ne možete prisiliti podizanje svijesti", ističe doktorica. Čočoroska Novakovska.
Ona takođe kaže da bi se uz registraciju lijek mogao kupiti na recept u apoteci, ali predlaže da to bude pod nadzorom porodičnog ginekologa samo do šeste ili sedme sedmice trudnoće.
'Hitna potreba za korekcijom'Njen kolega, doktor Duško Filipovski, kaže da je neregistracija tableta propust koji "hitno treba ispraviti". Ni on ni doktorica Čočoroska Novakovska ne isključuju mogućnost da neke od njihovih kolega pomažu pacijentima da nabave lijekove, ali kažu da se sami ne bi upuštali u takvu ilegalnu upotrebu.
"Ja lično, ja pregledam pacijenticu da vidim da li se radi o redovnoj trudnoći do devete sedmice ili nekoj drugoj vrsti trudnoće koja nije redovna i, barem u mom slučaju, šaljem ih ili u GAK ili u Bolnicu u Čairu", kaže doktor Filipovski za RSE.
Objašnjava da, iako se u regionu ove tablete mogu kupiti bez recepta, u razvijenijim zemljama poput Austrije, Njemačke i Holandije potreban je barem izvještaj ljekara specijaliste.
"Ove tablete se obično nabavljaju iz susjednih zemalja gdje ih mogu kupiti u bilo kojoj količini koju žele. Ili, neke od kolega imaju zalihe od nekoliko pakovanja i daju ih pacijenticama. Međutim, moram naglasiti da je to ilegalna, nedozvoljena stvar. Za to možete odgovarati", upozorava doktor Filipovski, koji je i predsjednik Udruženja privatnih ginekologa.
Prema njegovim riječima, važno je pacijentici objasniti šta treba da očekuje prilikom korištenja ovih tableta, a još važnije, da postupak prekida trudnoće mora biti pod nadzorom specijaliste ginekologa-akušera.
Uprkos nedostacima u praksi, on smatra da većina porodičnih ginekologa upućuje svoje pacijente u kliniku ili bolnicu, gdje, kako kaže, dobijaju jasne upute o tome kako koristiti tablete.
Da tablete nisu registrovane, ranije je za RSE potvrdio MALMED. Ali ovaj put nisu odgovorili da li će i kada tablete biti odobrene za prodaju u zemlji. Pitanje da li postoje informacije da se ove tablete koriste izvan zdravstvenih ustanova takođe je ostalo bez odgovora.
Apel farmaceutskim kompanijamaRegistracija ovih tableta je nešto na čemu insistira i nevladin sektor, koji kaže da bi se to dogodilo, država treba da podstakne interesovanje farmaceutskih kompanija.
Olivera Stojkovska Ivanovska iz Udruženja HERA objašnjava da registracija i redovan uvoz ne samo da će učiniti uslugu dostupnijom, već će donijeti i kontrolisanije uslove za upotrebu.
"Ovo bi značajno doprinijelo poboljšanju zdravstvene zaštite i sigurnosti žena", dodala je Stojkovska Ivanovska za RSE.
Udruženje HERA i Klinika za ginekologiju i akušerstvo su takođe posljednjih godina provele akreditovanu obuku Makedonskog ljekarskog udruženja za 180 ginekologa iz primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Stoga, kaže Stojkovska Ivanovska, zemlja već ima kapacitete i stručnost da uslugu učini šire dostupnom, kada se stvore uslovi za redovan uvoz lijekova.
Ona apeluje na institucije da pokažu proaktivan pristup, iako registraciju formalno iniciraju farmaceutske kompanije.
"To se može postići pokretanjem dijaloga s proizvođačima ili razvojem jasnih procedura koje će olakšati uvoz lijekova od značaja za javno zdravlje", dodaje Stojkovska Ivanovska.
U vezi s upotrebom tableta za abortus, zatražili smo odgovor i od Državnog sanitarnog i zdravstvenog inspektorata. Ni ova institucija nije objasnila da li je utvrđena ilegalna prodaja konkretnih tableta i kakve su sankcije za ilegalnu prodaju od strane pojedinaca.
Dok su institucije netransparentne, a upotreba nekontrolisana, tamo gdje je legalna, u Klinici za ginekologiju i akušerstvo u Skoplju većina abortusa se obavlja ovom metodom. Gotovo 95 posto abortusa do dvanaeste sedmice trudnoće obavljeno je upotrebom tableta prošle godine, za razliku od 2020. godine kada je taj postotak bio 13,7.