BiH jača odbranu i gradi put ka NATO-u

Bosna i Hercegovina je napravila značajan korak ka članstvu u NATO-u usvajanjem Individualno prilagođenog partnerskog programa (ITPP).

Ovaj dokument predstavlja novi strateški okvir saradnje BiH i NATO-a za period 2025.–2028., objedinjujući dosadašnje mehanizme, reforme sektora sigurnosti i civilno-vojnu saradnju.

Usklađen je sa Akcionim planom za članstvo (MAP), u kojem je BiH od 2018. godine, što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo.

Između ostalog, predviđa potpunu modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, obrazovanje u oblasti odbrane, naučnu saradnju i upravljanje katastrofama.

Zašto je ovo važno?Novi partnerski program znači da BiH dobija jasne smjernice, sredstva i međunarodnu podršku za modernizaciju svojih snaga i jačanje sigurnosti.

Iako se još 2005., usvajanjem Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine, BiH formalno opredijelila za članstvo u NATO-u, posljednjih godina put prema Alijansi bio je blokiran političkim neslaganjima, naročito predstavnika iz Republike Srpske (RS), koji zagovaraju vojnu neutralnost po uzoru na Srbiju.

Usprkos protivljenju, reforme sektora odbrane se sprovode.

BiH ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine sa mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu Oružanih snaga koja se provodi prema NATO-ovim standardima.

Vojne jedinice iz BiH bile su dio NATO-ovih jedinica u misijama u Afganistanu, Iraku, Maliju, Kongu i drugim zemljama.

Iz NATO-a su više puta naglašavali da članstvo zavisi od unutrašnje političke volje i ispunjenja reformi.

Šta predviđa Individualno prilagođeni partnerski program?Radi se o pristupu saradnje sa NATO-om koji se modelira posebno prema svakoj zemlji.

Iako zvanični dokument još nije objavljen, iz NATO-a i institucija BiH stižu jasni signali o njegovom značaju. Novi program trebao bi okončati proces profesionalizacije Oružanih snaga BiH, osigurati nabavku najsavremenije opreme i dovesti odbrambene snage na standard NATO-a.

Uz to, predviđene su sveobuhvatne reforme u odbrambenom i sigurnosnom sektoru, s ciljem jačanja institucija u borbi protiv korupcije i sajber kriminala, ali i unapređenja međunarodnog položaja zemlje.

Radmila Šekerinska (Radmila Shekerinska) zamjenica generalnog sekretara NATO-a, u obraćanju nakon usvajanja ITPP-a, rekla je da se program fokusira na konkretne oblike saradnje BiH i NATO-a.

"Uključujući, na primjer, modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, obrazovanje u oblasti odbrane, naučnu saradnju i upravljanje katastrofama, da navedemo samo neke, ali i politički dijalog kako bismo razgovarali o tome kako vidimo napredak naše saradnje na inkluzivan i transparentan način", istakla je Šekerinska.

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva kaže da se dio ovog programa već implementira kroz 14 mjera za podršku Ministarstvu odbrane i oružanim snagama BiH.

"U prvom redu, to je pomoć sa raznim donacijama, obukama i softverima. Ono što trebamo je pojačati sajber sigurnost. Ovaj dokument otvara veće mogućnosti da ostale članice NATO-a ulože malo, s obzirom na BiH jednostavno ne može postići taj politički konsensus, da se nekim donacijama ili drugim vidovima podrške ojačaju oružane snage i dobiju opremu, naoružanje i municiju", pojašnjava Hadžović.

Iz Ministarstva spoljnih poslova nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o detaljima programa, ali su ranije u medijima saopštili da "dokument definiše strateške ciljeve BiH u kontekstu evroatlantskih integracija i potvrđuje posvećenost ispunjavanju tehničkih standarda MAP-a".

Iz budžeta BiH se godišnje izdvaja oko 200 miliona evra za odbranu, od čega je skoro 80 odsto za Oružane snage BiH.

Novac se većinom troši na plate, smještaj i putne troškove vojnika Oružanih snaga i zaposlenih u Ministarstvu odbrane, te "tekuće troškove", poput goriva, loživog ulja za zagrijavanje kasarni i slično.

Modernizacija se provodi, uglavnom, iz donacija, najviše iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Turske.

BiH blizu usvajanja Programa reformi za 2025.Jedna od ključnih obaveza BiH prema NATO-u kroz Akcioni plan za članstvo (MAP) je slanje godišnjih izvještaja o napretku u reformama – tzv. Program reformi. Ovaj dokument prati realizaciju reformi u oblastima kao što su vladavina prava, sigurnost, odbrana, ekonomija i upravljanje resursima.

Od 2019. godine, BiH redovno šalje svoje Programe reformi u NATO-u u Briselu, kao zamjenu za ranije godišnje MAP dokumente. Program reformi za 2025. godinu je usvojen na nivou Komisije za saradnju s NATO-om i upućen na usvajanje Savjetu ministara BiH.

U ovom dokumentu, BiH se obavezala na niz konkretnih mjera za jačanje Oružanih snaga, što predstavlja novi korak ka modernizaciji odbrambenog sektora i jačanju kapaciteta zemlje da ispuni standarde NATO-a.

Na prvom mjestu je profesionalizacija Oružanih snaga BiH, koji uključuje obuku prema NATO-ovim standardima i unapređenje komandne strukture.

Planirana je nabavka savremenih protivvazdušnih i protivoklopnih sistema, dronova i helikoptera. Ova oprema dolazi kroz međunarodne sporazume, posebno sa Turskom, te kroz NATO-ov Paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta.

Bosna i Hercegovina se obavezala da će Oružane snage učiniti potpuno interoperabilnim s NATO-ovim snagama, što uključuje zajedničke vojne vježbe i usklađivanje procedura.

Program predviđa i poboljšanu koordinaciju između vojske i civilnih institucija, posebno u kriznim situacijama, kao dio šire strategije za jačanje otpornosti i sigurnosti države.

Trenutni status BiH u procesu pristupanja NATO-uIako je BiH formalno u MAP-u, za punopravno članstvo neophodna je saglasnost svih 32 članica NATO-a i unutrašnji politički konsenzus, koji trenutno ne postoji zbog protivljenja iz RS-a.

Ipak, usvajanjem ITPP-a i proces usvajanja Programa Reformi za Hadžovića su signal da su "otopljeni" hladni stavovi iz RS-a po pitanju saradnje sa NATO-om.

"Ne vidim da je došlo do promjene stavova, ali eto, mi smo se, kao država, opredijeljeni za saradnju i u Republici Srpskoj shvataju to kao saradnju. Ne vidim da je to promjena u nekom političkom pogledu, ali jednostavno, ono što smo se obavezali i što je prihvatljivo i političarima u RS-u, to je saradnja. MAP sam po sebi, po svojoj formulaciji, ne prejudicira članstvo, to je jasno rečeno u dokumentu koji je usvojen u NATO-u, tako da mislim da je to malo samo olakšavanje, odnosno nastavak onoga što je već dogovoreno, a što je možda vještački bilo zamrznuto", ističe Hadžović.

BiH je označena kao pretendent za članstvo, što znači da je najbliža članstvu među zemljama koje nisu još članice.

Posljednjih desetak godina, pozicija i opozicija iz RS-a protivi se članstvu u NATO-u.

Narodna skupština RS-a donijela je u oktobru 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta, gotovo identičnog sadržaja kao i Srbija deset godina ranije.

Rezoluciju o vojnoj neutralnosti RS-a jedino je uspjela promijeniti ime dokumenta koji se šalje u sjedište NATO-a u Briselu, pa BiH, umjesto Akcionog nacionalnog plana, u Brisel šalje Program reformi, a promijenjen je i naziv Komisije za NATO-ov integracioni proces BiH u Komisiju za saradnju s NATO-om.