ru24.pro
World News in Bosnian
Октябрь
2025
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27
28
29
30
31

Talibani u Afganistanu su 'tu da ostanu' dok de facto stiču međunarodno priznanje

0

Talibani, pripadnici militantne grupe, poznate po ekstremnoj interpretaciji islama, suočili su se s teškim izazovom za međunarodno priznanje kada su svrgnuli afganistansku vladu koju je podržavao Zapad te preuzeli vlast 2021. godine.

Međutim, u protekle četiri godine stekli su de facto priznanje međunarodne zajednice, čak i ako je Rusija jedina zemlja koja je formalno priznala talibansku vlast u Afganistanu.

"Svijet je prihvatio da su talibani tu da ostanu", ocjenjuje Michael Kugelman, viši saradnik u Azijsko-pacifičkoj fondaciji Kanade.

To je u oštroj suprotnosti s prvim mandatom ove tvrdokorne islamističke grupe na vlasti od 1996. do 2001. godine, kada se talibanski režim suočio s oružanim otporom svojoj vladavini i izolirao od većeg dijela vanjskog svijeta te postao globalni izopćenik.

"Od trenutka kada su talibani ponovo došli na vlast 2021. godine, dokazali su da su voljni i sposobni da steknu legitimitet", ističe Kugelman.

Promjena političke situacijeViše od desetak zemalja, uključujući regionalne sile poput Rusije i Kine, ima ambasade u Kabulu, a neke zemlje su prihvatile talibanske diplomate.

Čak su i zapadne zemlje uspostavile kontakte s talibanima.

Pragmatizam stoji iza većeg dijela tih aktivnosti, potaknute međunarodnom prijetnjom koju predstavlja ekstremistička grupa tzv. Islamska država-Khorasan (IS-K) sa sjedištem u Afganistanu te naporima Zapada da afganistanske državljane - kojima nisu odobreni zahtjevi za azil - vrati u matičnu zemlju.

"Sve je veći domaći pritisak u Evropi, vođen ekstremno desničarskim političkim strankama, koje pozivaju na deportaciju afganistanskih izbjeglica čiji su zahtjevi za azil odbijeni",kaže Hameed Hakimi, saradnik londonskog think tanka Chatham House.

"Evropske zemlje ne mogu da deportuju afganistanske izbjeglice bez koordinacije s talibanskim režimom", ističe on.

Austrija je 21. oktobra deportovala jednog Afganistanca u domovinu prvi put od 2021. godine, dok je Njemačka prošle godine nastavila deportaciju Afganistanaca, postavši prva zemlja Zapada koja je to učinila.

Evropska unija je 20. oktobra saopštila da je "pokrenula istraživačke kontakte" sa talibanskom vladom u nastojanju da se ubrzaju deportacije odbijenih tražilaca azila.

U međuvremenu, evropske zemlje su zatvorile afganistanske ambasade kojima još uvijek upravljaju diplomate koje je imenovala svrgnuta afganistanska vlada i dozvolile talibanskim zvaničnicima da preuzmu diplomatske misije.

U Evropi postoji priznanje da se "politička situacija u Afganistanu dramatično promijenila i da je malo vjerovatno da će bivša afganistanska država biti obnovljena", rekao je Hakimi.

Zapad vodi komunikaciju s talibanima uprkos negodovanju organizacija za ljudska prava.

Talibani su, otkako su ponovo preuzeli vlast, počinili brojna kršenja ljudskih prava, uključujući vansudska ubistva, navode organizacije za ljudska prava.

U julu je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje talibanskih vođa, optužujući ih za progon žena i djevojčica.

Dodatni potisak za sticanje legitimitetaIako su ojačali svoj legitimitet na međunarodnoj sceni, napori talibana da na domaćoj sceni osiguraju podršku – uglavnom su propali.

Isprva su pokušali umiriti zabrinutost Afganistanaca predstavljajući se kao umjerenija sila.

Međutim, grupa nisu ispunili svoja obećanja, već su drastično ograniči prava žena, sproveli brutalnu represiju protiv neslaganja, a vlast monopolizirali.

Za razliku od 1990-ih, sada se ne suočavaju s ozbiljnijim unutrašnjim prijetnjama režimu, što im dodatno učvršćuje vlast.

Kako bi ojačali legitimitet kod kuće, iskoristili su tenzije sa vanjskim neprijateljima.

Ove sedmice izbio je žestok sukob između talibana i pakistanskih snaga nakon što je Islamabad izveo zračne napade na afganistansku prijestolnicu Kabul.

Zračni napadi i borbe na terenu ostavili su desetine mrtvih na obje strane. Ovi najkrvaviji sukobi između dvije strane prijetili su da prerastu u potpuni sukob.

Prekid vatre postignut je uz posredovanje Katara i Turske. Strane će održati mirovne pregovore u Istanbulu u narednim danima.

"Talibani su stekli značajne dobitke u pogledu unutrašnjeg i međunarodnog legitimiteta kroz ovu krizu", riječi su Kugelmana.

Uspješno su ujedinili zemlju kroz odmazdu protiv Pakistana i osigurali međunarodno posredovani sporazum koji je okončao krizu.

"Za talibane je ovo bila pobjeda u ostvarenju jednog od njihovih glavnih ciljeva: sticanje legitimiteta kod kuće i u inostranstvu", zaključuje Kugelman.