Tihanovskaja zbog smanjenja nivoa obezbeđenja u Litvaniji mora da se seli iz bezbednog doma
Beloruskoj opozicionoj liderki u egzilu Svjatlani Tihanovskoj je rečeno da mora da napusti bezbedan smeštaj u Vilnjusu usled smanjenja nivoa njenog obezbeđenja koje pružaju litvanskih vlasti, pokazuje beleška koju je jedan od njenih şaradnika poslao zapadnim ambasadama.
U poruci, koju je RSE dostavio diplomatski izvor iz članice Evropske unije i NATO, a potvrdila još dva izvora, navodi se da je odluka saopštena kancelariji Tihanovske 1. oktobra, a da smanjenje nivoa bezbednosti počinje 6. oktobra.
"Takođe nam je rečeno da će morati da napusti svoj obezbeđeni smeštaj u roku od 2-3 nedelje, pošto je tamo boravila poslednjih pet godina. Bliska zaštita je takođe ukinuta“, navodi se u belešci.
Diplomatski izvori su rekli za RSE da će Tihanovska ostati bez telohranitelje koji su je stalno pratili i da će umesto toga dobiti policijsku zaštitu nižeg nivoa.
Dva saradnika Tihanovske potvrdila su da su u kontaktu s vlastima zbog novonastale situacije, ali su naglasili da nije bilo "zvaničnih zahteva".
"Nismo poslali nikakva zvanična pisma, ali mogu reći da smo lično komunicirali s diplomatama o trenutnoj situaciji", rekao je za Beloruski servis RSE Dzijanis Kučinski, savetnik Tihanovske.
Sama Tihanovska nije odmah komentarisala to pitanje.
Međutim, ona je 9. oktobra objavila je kratku poruku na društvenim mrežama u kojoj je navela "bez obzira na prepreke, nećemo stati".
"Moj tim i ja ćemo nastaviti da se borimo za političke zatvorenike, branimo interese Belorusa i skrećemo pažnju sveta na Lukašenkove zločine", dodala je ona.
Strahovi za bezbednostRanije je blizak saradnik beloruske opozicione liderke rekao za RSE da njen tim čeka više detalja od litvanskih vlasti.
Taj potez je izazvao zabrinutost zbog bezbednosti Tihanovske usred strahova da bi mogla biti meta beloruskih agenata. Sniženje nivoa njenog obezbeđenja prvi put je javno objavljeno 6. oktobra.
"Posle najave, članovi našeg tima su nažalost počeli da osećaju povećan pritisak na svoje rođake u Belorusiji, što je eksplicitno povezano sa smanjenjem nivoa zaštite u Litvaniji", navodi se u poruci zapadnim ambasadama.
Tihanovska je zvanična gošća litvanske vlade otkako je bila primorana da napusti svoju zemlju 2020. godine i otkako vodi glavnu organizaciju beloruske opozicije u egzilu iz kancelarije u Vilnjusu.
Ta kancelarija je privremeno prešla na rad na daljinu posle smanjenja nivoa bezbednosti.
U Litvaniji živi 57.511 Belorus, pokazuju zvanični podaci objavljeni u januaru.
Iako su mnogi u zemlji iz ekonomskih razloga, Litvanija je pružila utočište ljudima koji beže iz Belorusije od brutalnog suzbijanja masovnih protesta koji su usledili posle spornih izbora 2020. godine na kojima je autoritarni lider Aleksandar Lukašenko proglasio pobedu.
Opozicioni lideri i većina evropskih vlada – uključujući Litvaniju – odbili su da priznaju Lukašenkovu šestu uzastopnu izbornu pobedu navodeći da su izbori bili namešteni.
Litvanija obećava kontinuiranu podrškuNova vlada je letos preuzela vlast u Vilnjusu, za koju neki kritičari kažu da je ublažila svoj stav prema Minsku. Međutim, ministar spoljnih poslova Kestutis Budris (Budrys) 8. oktobra novinarima je izneo uveravanja da se stav Litvanije prema Belorusiji nije promenio.
"Moramo mnogo toga da uradimo zajedno. Litvanija je spremna, spreman sam da nastavim saradnju. I sva pitanja vezana za organizaciju bezbednosti, nadam se, biće profesionalno i brzo rešena", rekao je Budris za novinsku agenciju ELTA.
Prethodno je premijerka Inga Ruginiene izjavila da je odluka o smanjenju nivoa obezbeđenja Tihanovske doneta na osnovu procene rizika. "Tihanovskaja ima obezbeđenje, ali je prilagođeno kako bi se uzela u obzir trenutna realnost", preneo je njene reči informativni portal Delfi.
Litvanski javni televizijski i radio servis je izvestio da je smanjenje godišnje cene zaštite Tihanovske od milion evra takođe bio faktor.
Remigijus Motuzas, poslanik vladajućih socijaldemokrata, rekao je za ELTA: "Ovo je definitivno pitanje sredstava. Takođe se čini da takav nivo zaštite nije bio neophodan."
Bivši ministar spoljnih poslova Gabrijelius Landsbergis, sada u opoziciji, ne slaže se. On je na odluku odgovorio tvrdnjom da Litvanija "izdaje" Tihanovsku.
"Razlozi za tu odluku ostaju nejasni, ali je jasno da je najviše koristi ima Lukašenko – primoravanje Svjatlane da ode u nadi da će biti ućutkana, dovođenje u pitanje njenog legitimiteta je upravo ono o čemu je dugo sanjao", napisao je on.
Diplomatsko otopljavanjeOdluka dolazi u trenutku kada Lukašenko pokušava da se izvuče iz diplomatske izolacije s kojom se suočava od represije 2020. godine. To je uključivalo telefonski razgovor s američkim predsednikom Donaldom Trampom (Trump) i dogovore s Vašingtonom o oslobađanju brojnih političkih zatvorenika, uključujući supruga Tihanovske, Serheja Tihanovskog. Zauzvrat, Vašington je ukinuo sankcije beloruskoj državnoj avio-kompaniji Belavija.
Landsbergis je rekao da sadašnja vlada takođe želi da poboljša odnose s Lukašenkom. "Sadašnja litvanska vlada, posebno njeni radikalniji elementi, uvek su želeli da se vrate uobičajenim odnosima s beloruskim diktatorom", napisao je on.
Bez obzira na razloge za taj potez, ostaje zabrinutost za bezbednost Tihanovske i drugih beloruskih političkih prognanika.
Policijska zaštita nije bila dovoljna da spreči napad čekićem na ruskog opozicionog aktivistu Leonida Volkova u Vilnjusu u martu 2024. godine.
Dvoje beloruskih aktivista u inostranstvu su nestala ove godine. Anatol Kotau je nestao u Turskoj u avgustu. Angelika Melnikova je poslednji put viđena u Poljskoj u martu.
Istaknuti opozicionar Pavel Latuška, koji takođe živi u Poljskoj, rekao je za Beloruski servis RSE da su ga "poljske specijalne službe nekoliko puta obavestile da su uspele da spreče akcije specijalnih službi beloruskog režima".
"Ako izbrojite koliko sam pretnji dobio putem društvenih mreža, imejlova i od ambasadora, dobio sam najmanje 160 pretnji", dodao je Latuška.