NATO o kosovskim dronovima: Bitno je zračne aktivnosti koordinirati s KFOR-om

Bitno je da se svaka aktivnost u zračnom prostoru Kosova pravilno koordinira s NATO-ovom mirovnom misijom na Kosovu, KFOR-om, kako bi se spriječile napetosti i jamčila sigurnost, rekao je dužnosnik zapadnog vojnog saveza za Radio Slobodna Europa.
Kosovske vlasti 8. listopada objavile su da su primile "tisuće" borbenih dronova iz Turske, što je izazvalo snažnu reakciju susjedne Srbije.
Dužnosnik NATO-a pohvalio je Tursku za dugogodišnji doprinos misiji KFOR-a i regionalnoj stabilnosti.
No, odbio je odgovoriti na pitanje Radija Slobodna Evropa o tome pod kojim bi okolnostima Kosovu bilo dopušteno koristiti te dronove, s obzirom na to da samo misija koju predvodi NATO ima ovlasti nad njegovim zračnim prostorom.
"KFOR redovito nadzire zračni prostor Kosova, koristeći sva sredstva i resurse koji su mu na raspolaganju, u skladu s postojećim ovlastima i mandatima, prema Rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 iz 1999. godine", rekao je dužnosnik NATO-a.
Naglasio je da je KFOR "usko uključen u ovo važno pitanje" i da je u bliskom kontaktu s kosovskim sigurnosnim agencijama i oružanim snagama Srbije.
KFOR je, nakon kosovske policije i misije Europske unije za vladavinu prava (EULEX), i dalje glavno jamstvo sigurnosti na Kosovu.
Misija NATO-a odgovorna je, među ostalim, za sigurnost na granici između Kosova i Srbije.
NATO je povećao svoju prisutnost na Kosovu tijekom 2023. godine, nakon rastućih napetosti na sjeveru naseljenom većinski srpskom populacijom, i sada ima 4.649 mirovnjaka iz 33 zemlje.
'Kosovo mora imati obrambene sposobnosti'Mentor Vrajolli, ravnatelj Kosovskog centra za sigurnosne studije (KCSS), rekao je za Radio Slobodna Europa da, iako Kosovo nema ovlasti nad vlastitim zračnim prostorom, mora razvijati obrambene sposobnosti.
"Ovo je svojevrsna utrka u naoružanju koja se odvija u regiji. Smatram da se očekuje da će Kosovo reagirati na takvu utrku, budući da mu teritorijalnu sigurnost, po tvrdnjama kosovskih dužnosnika, narušava susjedna država", rekao je Vrajolli, misleći na navode o srpskim povredama pravila vezanih uz dronove.
Kosovski dužnosnici krajem rujna kazali su da je zračni prostor Kosova narušen sumnjivim dronovima iz Srbije, no nisu naveli detalje niti točan vremenski okvir tih navodnih povreda.
S druge strane, KFOR je 26. rujna za Radio Slobodna Europa priopćio da nije zabilježio dronove koji ulaze u zračni prostor Kosova iz inozemstva i koji bi ugrožavali sigurnost zemlje.
Vrajolli je za RSE rekao da ulaganje Kosova "nije izvan regionalnog i globalnog konteksta", ukazujući pritom na upade ruskih dronova u istočnoj Europi u posljednjih nekoliko tjedana.
"To su obrambeni dronovi i ako netko napadne Kosovo, ti se dronovi koriste za obrambene akcije i nema namjere ulaziti na tuđe teritorije radi drugih operacija", dodao je.
Prema njegovu mišljenju, cilj Kosova je obrana, a ne napad na bilo koju državu.
"KFOR nije vrlo velika snaga i ova misija ne mora nužno imati najnapredniju tehnologiju, jer NATO zasad ne vidi Kosovo kao mjesto neposredne opasnosti. Stoga institucije Kosova moraju povećati svoje kapacitete za borbu protiv ovakvih dronova", ocijenio je.

Dodao je da Kosovo itekako treba razviti tehnologiju za otkrivanje i onesposobljavanje dronova, jer postoji i rizik od terorističkih napada dronovima, "a ja stvarno ne znam koliko trenutno imamo kapaciteta za suprotstavljanje takvim prijetnjama".

Srbija, koja ne priznaje neovisnost Kosova, optužila je Tursku — jednu od najutjecajnijih članica NATO-a — da sanja o oživljavanju Osmanskog Carstva".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je zgrožen postupcima Turske i ustvrdio da je ona prekršila Povelju Ujedinjenih naroda i Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.
"Sada je potpuno jasno da Turska ne želi stabilnost na Zapadnom Balkanu i da sanja o ponovnom oživljavanju Osmanskog Carstva. Srbija je mala zemlja, ali razumijemo njihove stvarne namjere", napisao je Vučić na X-u.
Kasnije je Ministarstvo obrane Srbije priopćilo da je, nakon slanja turskih dronova na Kosovo, načelnik Glavnog stožera Vojske Srbije, general Milan Mojsilović, obavio hitan telefonski razgovor sa zapovjednikom KFOR-a, general-bojnikom Özkanom Ulutašem.
U priopćenju za javnost navodi se da je tijekom razgovora sa zapovjednikom KFOR-a Mojsilović izrazio oštar prosvjed protiv "kontinuiranog naoružavanja Kosova".
Što je dron Skydagger RTF?Kosovo je, prema riječima državnih dužnosnika, primilo dronove Skydagger RTF 7 i Skydagger RTF 15. Naveli su da su dobili "tisuće" takvih platformi, bez preciziranja broja.

Vrajolli je rekao da Skydagger RTF nije jurišni dron, već obrambeni dron, te da ih je Kosovo nabavilo radi obrane.
"Nadamo se da ih nećemo morati koristiti, jer su destruktivne prirode, ali ako Kosovo bude napadnuto izvana, mora imati sposobnosti za obranu", istaknuo je.

Skydagger RTF je dron "spreman za let", opremljen eksplozivnim uređajem za uporabu protiv stacionarnih i pokretnih ciljeva, iako ima i profesionalne primjene poput nadzora te traganja i spašavanja.

RTF-dron je potpun sustav koji uključuje sve potrebne komponente, poput radioodašiljača, prijamnika i baterije, što ga čini spremnim za let odmah nakon nabave.

Dron Skydagger RTF 7 može letjeti maksimalnom brzinom od 130 kilometara na sat, na udaljenost do deset kilometara, slično kao RTF 15.

Međutim, s maksimalnim opterećenjem od dva kilograma, RTF 7 može letjeti najviše 12 minuta, a bez opterećenja 20 minuta.

Dron Skydagger RTF 15 može letjeti do 14 minuta s maksimalnim opterećenjem od pet kilograma, dok bez opterećenja može letjeti 36 minuta.
Koju drugu opremu posjeduje Kosovo?U kolovozu ove godine Sigurnosne snage Kosova (KSF) — u procesu transformacije u vojsku — opremljene su oklopnim vozilima kupljenim od Sjedinjenih Država.
Prošle su godine podnijeli zahtjev za kupnju još 200 protuoklopnih raketa Javelin, a sada su u postupku plaćanja.
Kosovo je 2023. godine također kupilo flotu turskih dronova Bayraktar.
Godine 2018. na Kosovo su iz SAD-a stigla i vojna vozila Humvee. Vlada Kosova tada je potpisala ugovor s američkom tvrtkom AM General o kupnji 51 vozila ovog tipa.
Dvije godine poslije Kosovo je iz SAD-a nabavilo i druga vojna vozila, dok je američka vlada 2021. donirala 55 oklopnih sigurnosnih vozila ASV.
Posljednjih godina vlada Kosova povećala je proračun za obrambeni sektor, koji je ove godine dosegnuo 207,8 milijuna eura.
Kosovske sigurnosne snage kontinuirano se školuju u američkim i europskim bazama te sudjeluju u višenacionalnim vježbama poput "Defender Europe".
Krajem prošle godine Kosovo je također potpisalo sporazum s Turskom o izgradnji prve tvornice streljiva u zemlji.