Izostanak dugoročnog ugovora za gas s Rusijom veoma loša poruka za Srbiju, izjavio Vučić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u subotu da je novi gasni aranžman koji je Rusija ponudila Srbiji, odnosno produžetak postojećeg samo do kraja godine,"veoma razočaravajuća vest" i "veoma, veoma loša poruka".
Tri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Srbija energetski i dalje zavisi od Rusije.
Vučić je u telefonskom uključenju u program TV Informer pojasnio da je očekivao potpisivanje trogodišnjeg ugovora o snabdevanju gasom još u maju, da je srpska strana u pregovorima bila "više nego fer i poštena".
"Oni žele time da nam kažu, 'ako vi budete krenuli u nacionalizaciju NIS-a ili bilo šta drugo, mi možemo da presečemo gas 31. decembra'. I to je za mene veoma, veoma loša poruka u svakom smislu, ne zato što smo mi planirali da nacionalizujemo, jer da jesmo mi i dalje ne bi imali sankcije", izjavio je Vučić.
Primena američkih sankcija prema Naftnoj industriji Srbije (NIS) počela je u četvrtak, 9. oktobra.
NIS je na listu sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stavljen zbog takozvanog "sekundarnog rizika", odnosno većinskog ruskog vlasništva.
Sankcije SAD usmerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija.
Prema Vučićevim tvrdnjama, američki zvaničnici su mu predlagali da Srbija nacionalizuje NIS i na taj način izbegne sankcije, ali je on to, kaže, odbio.
"To je poslednja stvar koju možemo i hoćemo da uradimo", rekao je.
Predsednik Srbije takođe je kazao da će država "preduzeti mere" zbog sankcija NIS, a da će u ponedeljak ruskoj strani izneti "nove ideje" koje se tiču sankcionisanog preduzeća. Nije kazao šta
Prethodno je objavljeno da će se Vučić sastati sa Aleksandrom Đukovim, predsednikom Izvršnog odbora Gasprom njefta, ruske kompanije koja trenutno ima 44,9 odsto udela u NIS-u.
Ministarka energetike: Od ruske strane nismo čuli ni plan ni program za NISMinistarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je u subotu da je dan ranije održan vanredni sastanak Odbora direktora NIS-a, na inicijativu srpskih članova odbora, ali da tom prilikom nije iznet plan menadžmenta za poslovanje kompanije
"Mi smo očekivali da čujemo kakav je plan menadžmenta i kompanije za poslovanje u narednih tri, četiri, pet ili šest meseci. Mi, nažalost, taj plan nismo čuli. Nismo čuli ni plan, ni program. I to je zabrinjavajuće", rekla je Đedović Handanović.
Ona je gostujući na Radio-televiziji Srbije (RTS) kazala da Srbija u narednim danima očekuje da čuje "plan ruskih partnera".
"(Mi smo) ranije pričali sa ruskim partnerima, njihov plan je bio da čekaju da se rat (u Ukrajini) završi, da dođe do dogovora (Rusije i SAD), da će to uticati na sankcije, ali da smo svedoci da se to nije desilo, da su sankcije uvedene", kazala je.
Na pitanje da li se već troše domaće zalihe goriva, Đedović Handanović je navela da očekuje novu isporuke od 50.000 tona derivata koji su već plaćeni, da rezervi ima dovoljno i da građani ne treba da strepe.
Ambasador Rusije: Učinićemo sve da građani ne osete poslediceAmbasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko rekao je da je Rusija svesna da su sankcije koje su SAD uvele NIS-u ozbiljan problem, ali da će "učiniti sve" da građani ne osete njihove posledice i da energetska bezbednost Srbije ne bude ugrožena.
"Svesni smo da će (sankcije) doneti određene poteškoće u radu NIS-a ali učinićemo sve da se situacija reši na najbolji mogući način", rekao je u intervjuu za list Politiku.
Ambasador Rusije je kazao da je kompanija preduzela sve neophodne mere i pripremila se za ovakav scenario, da ima dovoljno zaliha tako da se ne očekuju ozbiljni poremećaji na tržištu ni nestašica goriva.
"Siguran sam da će i ove zime u domovima u Srbiji biti toplo, bez obzira na sve poteškoće koje sankcije donose", rekao je Bocan-Harčenko.
Rekao je i da odnos Rusije prema Srbiji i "lično razumevanje" Vučića i predsednika Rusije Vladimira Putina čine da "ovde nije reč o 'kapi u moru' već o strateškom partnerstvu i odgovornosti".
Zvanični Beograd ni tri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu nije se usaglasio sa zapadnim sankcijama protiv Moskve, uprkos pozivima i upozorenjima iz Evropske unije, čijem članstvu Srbija teži, i Sjedinjenih Država.
Zavisnost od ruskih energenata bio je jedan od ključnih argumenata za takav stav.