Prepreke izvozu šećera iz Srbije u Moldaviju uprkos CEFTA sporazumu
Odlukom Moldavije, Srbija od oktobra neće moći da u tu zemlju izvozi šećer bez carina, a odluka je doneta na period od 200 dana.
To nije u skladu sa CEFTA sporazumom čije su potpisnice i Srbija i Moldavija, ali, kako kažu stručnjaci, takvi izuzeci nisu neuobičajeni.
RSE nije dobio komentar CEFTA u vezi sa ovom odlukom Moldavije do kraja rada na članku.
Predsednik Privredne komore Moldavije Serđu Harea rekao je na sastanku Vlade da je "mera dobra", ali da će morati da se "dobro argumentuje" u kontekstu primene odredbi Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA).
Kompanija "Šugar Bridž" (Sugar Bridge), glavni moldavski uvoznik srpskog šećera, takođe je navela da odluka Moldavije nije u skladu sa zakonodavstvom te zemlje, pravilima Svetske trgovinske organizacije (STO) i CEFTA.
Razlog za tu odluku Moldavije je zaštita tamošnjih proizvođača jer, kako navode moldavski zvaničnici, šećer iz Srbije stiže na tržište po ceni koja je niža od cene lokalno proizvedenog šećera.
Zvaničnici su rekli da ova situacija primorava moldavske proizvođače da spuštaju svoje cene za 20 - 25 odsto gurajući ih ispod nivoa profitabilnosti.
Agroekonomista Milan Prostran smatra da ova odluka neće mnogo uticati na Srbiju.
"Srbija nema veliku robnu razmenu sa Moldavijom, u odnosu na neke druge zemlje (u okruženju). Sa druge strane, Srbija nema mnogo šećera za izvoz, više se koristi za domaću potrošnju", smatra Prostran.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je 2024. izvezla ukupno oko 137.5 hiljada tona šećera i proizvoda od šećera.
Najviše je u toj godini izvezla u Severnu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu.
Odluka Moldavije uprkos sporazumu o slobodnoj trgoviniOdluku da suspenduje oslobađanje od carine na uvoz šećera od šećerne repe poreklom iz Srbije, Vlada u Kišinjevu donela je 8. oktobra.
Moldavska vlada uvodi carinu od 75 odsto na uvoz šećera iz Srbije koji premaši kvotu od hiljadu tona tokom tog perioda.
U napomeni koja prati vladinu odluku navodi se da je niska cena srpskog šećera, između ostalog, rezultat subvencija od 150 evra po hektaru koje je beogradska vlada ponudila proizvođačima šećerne repe u ovoj balkanskoj zemlji.
Srbija takođe ima povoljnije klimatske uslove za uzgoj šećerne repe i širok pristup sistemima za navodnjavanje na Dunavu, prenosi Moldavski servis RSE.
Odluka je doneta nakon što je Unija proizvođača šećera Moldavije zatražila od vlade da uvede meru zaštite domaćeg tržišta.
Srbija je 2024. u Moldaviju izvezla oko 13 hiljada tona šećera i proizvoda od šećera, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije.
Sa druge strane, prema podacima Moldavije, u Moldaviju je iz Srbije stiglo 13.800 tona šećera u prvih šest meseci 2025. godine.
Za samo godinu dana, Srbija je isporučila skoro polovinu ukupnog uvoza šećera Moldaviji, što, prema tvrdnjama tamošnjih vlasti, ugrožava domaću proizvodnju.
Agroekonomista Milan Prostran smatra da je odluka Moldavije mimo pravila CEFTA sporazuma, ali da države mogu na određeni rok da uvedu ograničenja na uvoz kako bi zaštitili domaću privredu.
Naime, Moldavija i Srbija su među zemljama koje su 2006. potpisale sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA). Sporazum podrazumeva ukidanje carina na izvoz.
"Možete da se branite jedno vreme da vam se ugrožava domaća proizvodnja, ali ne možete ograničavati promet dugo. Na primer, u okviru Evropske unije to ne može da bude duže od šest meseci", kaže on.
Prostran kaže da je CEFTA sporazum "predvorje pred ulazak u Evropsku uniju".
"Ideja je da se članice CEFTA polako pripremaju za slobodnu konkurentnu trgovinu sa Evropskom unijom. To je mnogo surovija konkurentska borba", kaže on.
Taj sporazum su u Bukureštu potpisale Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Crna Gora, Srbija.
Gde Srbija izvozi šećer?Srbija je u 2024. šećer najviše izvozila u zemlje u okruženju, a ukupna vrednost izvoza je oko 90 miliona dolara.
Moldavija se, prema vrednosti izvoza, našla na 4. mestu, a u tu zemlju izvezen je šećer u vrednosti od oko 8.6 miliona dolara.
U odnosu na 2021. godinu, izvoz šećera iz Srbije je opao.
Vrednost izvoza te godine iznosio je oko 138 miliona dolara, a prethodne 2024. izvoz je bio za oko 34 odsto manji.
Prostran objašnjava da Srbija proizvodi i izvozi šećer koji se dobija iz šećerne repe, dok se na svetskom tržištu prodaje i šećer koji se dobija iz trske, a koji je jeftiniji.
"Prema nekim parametrima, izučavajući ekonomsku opravdanost, u razvijenim zemljama EU vi morate imati šećeranu sa 10 do 20 hiljada pod šećernom repom da bi bilo ekonomski isplativo", kaže on.
Jedan od najvećih izvoznika šećara u Srbiji je kompanija "Sunoko" iz Novog Sada kojom upravlja MK grupa.
Na svom sajtu navode da šećer proizvode iz šećerne repe i gustog soka.
Iz ove kompanije nije stigao odgovor RSE kako će odluka Moldavije uticati na njihovo poslovanje.
Odgovor nije stigao ni iz Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva privrede Srbije o odluci Moldavije.
Bojazan od poskupljenja šećera u MoldavijiIzvori iz Ministarstva za ekonomski razvoj i digitalizaciju Moldavije sa kojima je RSE razgovarao rekli su da ne očekuju povećanje cene šećera kao rezultat preduzete mere i da je, u svakom slučaju, njen cilj podrška lokalnim proizvođačima.
Ovi proizvođači procenjuju da će moći da isporuče ukupno 78 hiljada tona šećera na tržište, što je dovoljno za domaću potrošnju u periodu 2025-2026. godine.
Ali, kompanija Šugar Bridž, glavni moldavski uvoznik srpskog šećera, ne slaže se sa ovim očekivanjima.
Protekcionističke mere koje je preduzela vlada mogu dovesti do povećanja cene šećera, što će pogoditi potrošače, rekao je Adrian Lipcan, vlasnik Šugar Bridža.
Šećer na svetskom tržištuAgroekonimista Milan Prostran za RSE objašnjava da je šećer berzanski proizvod, odnosno da se njegova cena određuje na berzi u Londonu.
"Lokalni proizvođači su nekad nezadovoljni otkupnom cenom jer cene nekih proizvoda diktiraju berze. Ne možete van toga jer će kupac, prateći berzu, uvek naći gde jeftinije može da kupi", kaže on.
Najveći svetski izvoznici šećera su Brazil i Indija.
Najveći evropski proizvođač šećera Suedzucker objavio je 9. oktobra pad kvartalne dobiti od 82 odsto, jer se i dalje suočava sa slabim tržištem šećera u EU, preneo je Reuters.
Podaci EU pokazuju da su prosečne cene šećera u EU pale iako je EU ograničila uvoz jeftinog ukrajinskog šećera nakon protesta poljoprivrednika.
Suedzucker je saopštio da, uzevši u obzir tržišne uslove, i dalje očekuje gubitak u sektoru šećera u drugoj polovini godine.
Saradnja: Moldavski servis RSE