Zbog sigurnosnih prijetnji, Rusija skromnije obilježila Dan mornarice u blizini Putinovog rodnog grada

Rusija je 27. jula u Sankt Peterburgu održala skromne ceremonije u čast svoje mornarice, pozivajući se na sigurnosne razloge, dok su vlasti u okolnoj regiji izvijestile da su protivzračne snage oborile nekoliko dronova za koje tvrde da ih je lansirala Ukrajina.

U međuvremenu, Rusija je nastavila napade na Ukrajinu, gdje su zvaničnici saopćili da je vojska oborila 78 od ukupno 83 napadna drona ili mamca lansiranih tokom noći i jutra, uključujući nekoliko čiji su fragmenti oštetili zgrade u regiji Poltava, koja se nalazi između Kijeva i istočne linije fronta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin obnovio je paradu mornarice na rijeci Nevi u svom rodnom gradu Sankt Peterburgu 2017. godine, kao dio stalnih napora da se slavi vojska i potakne patriotski duh.

Međutim, ovogodišnja parada mornarice je otkazana, što su lokalne vlasti objavile krajem prošle sedmice. Dana 27. jula, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je "to povezano s općom situacijom, sigurnosnim razlozima, koji su iznad svega".

Ruski zvaničnici su saopćili da je više od 10 dronova oboreno ujutro u Lenjingradskoj oblasti, koja okružuje Sankt Peterburg, a guverner je rekao da je jedna žena lakše povrijeđena od padajućih ostataka. Desetine letova su obustavljene na aerodromu Pulkovo u Sankt Peterburgu.

Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je gotovo 100 dronova oboreno tokom noći u raznim ruskim regijama.

Putin je bio u Sankt Peterburgu i primio izvještaje o četverodnevnoj mornaričkoj vježbi koja je završena 27. jula, a obuhvatila je brodove od Baltičkog mora, kod Sankt Peterburga, do Pacifika. Obećao je izgradnju više ratnih brodova i intenziviranje mornaričke obuke, rekavši da će "udarna moć i borbena sposobnost mornarice dostići kvalitativno novi nivo".

Od početka ruske invazije punog razmjera na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ukrajinske snage su potopile ili oštetile nekoliko ruskih ratnih brodova u Crnom moru, ometajući ruske operacije i potiskujući ih s okupiranog Krimskog poluostrva prema bazi u Novorosijsku, u Rusiji.

Iako ti napadi nisu ni približno razmjerni velikim i neprekidnim zračnim udarima koje Rusija sprovodi širom Ukrajine – a koji su intenzivirani posljednjih mjeseci – Kijev uzvraća Rusiji napadima dronovima.

U objavi na društvenim mrežama 26. jula, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiizjavio je da ruski napadi na gradove, naselja i infrastrukturu "sigurno ne mogu ostati bez odgovora, a ukrajinski dronovi dugog dometa to omogućavaju".

"Ruska vojna postrojenja, logistika i aerodromi moraju osjetiti da se rat koji vodi Rusija sada vraća njima s pravim posljedicama", napisao je. "Preciznost naših dronova i svakodnevna priroda ukrajinskih odgovora – to su neki od argumenata koji će sigurno približiti mir."

Ruski i ukrajinski pregovarači nisu postigli vidljiv napredak ka miru tokom kratke treće runde direktnih pregovora u Istanbulu 23. jula. Rusija je odbacila pozive Sjedinjenih Američkih Država, evropskih zemalja i Ukrajine za prekid vatre, a Kijev i Moskva i dalje su daleko od dogovora o ključnim pitanjima poput teritorije i sigurnosti.

Između ostalog, Rusija zahtijeva da Ukrajina preda četiri kopnene regije koje Moskva bez osnova tvrdi da su sada dio Rusije – uključujući i dijelove koje ruske snage ne kontrolišu – te da prihvati stroga ograničenja u pogledu veličine svojih oružanih snaga i strane vojne pomoći.

Predsjednik SAD-a Donald Trump, koji od preuzimanja dužnosti u januaru pokušava posredovati u mirovnom sporazumu, zaprijetio je 14. jula uvođenjem novih sankcija Moskvi – uključujući i sekundarne sankcije zemljama koje kupuju ruske naftne proizvode – ako Rusija i Ukrajina ne postignu dogovor do početka septembra.

U intervjuu za Fox News emitovanom 26. jula, američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da Trump postaje "sve više frustriran" jer, iako ima dobre telefonske razgovore s Putinom, "to nikada ne vodi nikuda".

Trump "gubi strpljenje. Gubi volju da i dalje čeka da ruska strana nešto učini kako bi se ovaj rat završio", rekao je Rubio, dodajući da "nema šanse da bi Putin mogao voditi ovaj rat bez kineske podrške, posebno kroz kupovinu njegove nafte".