Kinesku podršku Rusiji sve je teže poreći, Ukrajina na oprezu
Hapšenje dvojice kineskih državljana u Ukrajini pod optužbom za špijunažu ovog mjeseca dodatno je naglasilo promjenu tona Kijeva prema Pekingu, čija podrška ruskom ratu postaje sve očiglednija.
Ukrajinska obavještajna služba je 9. jula saopštila da je 24-godišnji kineski državljanin, koji je prije dvije godine izbačen iz jednog ukrajinskog tehničkog fakulteta, pokušao doći do povjerljivih informacija o programu raketa "Neptun" tako što se sprijateljio s jednim zaposlenikom iz odbrambenog sektora.
Vlasti tvrde da je informacije planirao proslijediti svom ocu, koji je takođe uhapšen, kako bi ih on dostavio kineskoj obavještajnoj službi.
Hapšenja su uslijedila samo dan nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski uveo sankcije za pet kineskih kompanija zbog njihove podrške ruskim ratnim naporima – potez koji je za Ukrajinu vrlo neuobičajeno direktan.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Peking tvrdi da je neutralan, dok istovremeno kupuje rusku naftu i gas – ključne izvore prihoda za Moskvu – i isporučuje vojnu tehnologiju dvostruke namjene.
Kijev je, poput mnogih na Zapadu, gajio nadu da će Kina iskoristiti svoj uticaj na ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi izvršila pritisak za postizanje mira.
Međutim, ta nada izgleda sve više blijedi.
Kina, koja je ranije bila zadovoljna isporukom komponenti poput mikročipova, sada navodno šalje i čitave vojne sisteme. U maju su proruski Telegram kanali naveli da Moskva koristi novo kinesko lasersko oružje za obaranje ukrajinskih dronova.
Ove sedmice, ukrajinska vojna obavještajna služba saopštila je da Rusija sada koristi lažne mete-dronove koji su sastavljeni unutar Rusije, ali su u potpunosti napravljeni od kineskih dijelova.
Istovremeno, Peking sve češće prima zvaničnike iz okupiranih ukrajinskih teritorija na trgovinskim sajmovima, dok kineske kompanije prodaju tešku opremu ruskim firmama koje posluju na tim teritorijama.
Ova promjena u kineskom ponašanju dolazi usred izvještaja da Kina više ni ne pokušava glumiti da je neutralna.
Zvaničnici EU rekli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi tokom sastanka s visokom predstavnicom EU Kajom Kallas 3. jula u Briselu izjavio da Peking ne želi da Rusija izgubi rat, jer strahuje da bi to omogućilo Sjedinjenim Državama da se direktnije fokusiraju na Kinu.
Wang je, prema riječima zvaničnika, negirao da Kina podržava rat, ali su njegove izjave označile odstupanje od prethodnih dvosmislenosti Pekinga.
Na samitu EU-Kina 25. jula, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je svom kineskom kolegi Xi Jinpingu da su odnosi između Brisela i Pekinga na "prelomnoj tački", te je uputila prikrivenu, ali jasnu poruku da će kineski odnosi s Moskvom biti "odlučujući faktor" u tome kako će se ti odnosi razvijati.
Nedavni potezi Ukrajine – od hapšenja zbog špijunaže do uvođenja sankcija kineskim kompanijama – sugerišu da i Kijev mijenja svoj pristup.
"Mislim da se dogodila određena evolucija", rekao je Oleksandr Merežko, predsjednik Odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta.
"Na samom početku, postojala je nada da bi Kina mogla biti uključena u mirovni proces. Ali sada smo realniji i govorimo otvorenije: Kina podržava Rusiju", dodao je.
Peking je odbio poziv da učestvuje na mirovnom samitu o Ukrajini održanom prošle godine u Švicarskoj, koji je okupio predstavnike više od 100 zemalja i organizacija.
Još u decembru predsjednik Volodimir Zelenski je izrazio nadu da će obnoviti predratne trgovinske odnose s Kinom i produbiti saradnju, dok je primao novog kineskog izaslanika u Ukrajini.
Međutim, taj optimističan ton promijenio se do juna, nakon što je Kina obustavila izvoz dijelova za dronove u Ukrajinu.
Nekoliko dana kasnije, Zelenski je otputovao u Singapur i tom prilikom, prema riječima stručnjaka, uputio prvu javnu kritiku Kini od početka invazije.
U julu, na Konferenciji o obnovi Ukrajine u Rimu, upozorio je da će zemlje koje podržavaju Rusiju biti isključene iz poslijeratne obnove, što je poruka koja se naširoko tumači kao usmjerena protiv Kine.
Rastuća distancaU međuvremenu, američko-ukrajinski sporazum o investiranju u strateške važne zemne minerale, potpisan u junu, takođe predviđa isključivanje zemalja koje podržavaju Rusiju, što dodatno naglašava sve veći jaz između Kijeva i Pekinga.
Ipak, Ukrajina postupa oprezno.
Kina i dalje ostaje njen najveći trgovinski partner, izvozeći više u Ukrajinu nego Poljska i Njemačka zajedno.
Prekid tih trgovinskih veza dodatno bi opteretio ratom iscrpljenu ukrajinsku ekonomiju.
Neki u Kijevu ipak vide prednosti u zahlađenju odnosa.
"Dodatne kritike Kine iz Kijeva uskladit će se sa stavovima Sjedinjenih Država u konfrontaciji s Pekingom", ocjenjuje za RSE Vita Holod, članica odbora Ukrajinskog udruženja sinologa.
Za sada Ukrajina ne prekida veze, ali iluzija kineske neutralnosti u Kijevu je nestala.