Zelenski kaže da su novi pregovori zakazani za 23. juli, dok Rusija nastavlja s napadima
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je novi krug mirovnih pregovora s Moskvom zakazan za 23. juli u Turskoj, dok Zapad pojačava pritisak na Kremlj da pristane na prekid vatre, iako ruske snage i dalje izvode smrtonosne zračne napade na Kijev i druge ukrajinske gradove.
"Danas sam s Rustemom Umerovim razgovarao o pripremama za razmjenu zarobljenika i još jedan sastanak s ruskom stranom u Turskoj", rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju 21. jula, misleći na novog šefa ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu.
"Umerov je izvijestio da je sastanak planiran za srijedu [23. juli]. Više detalja slijedi sutra", dodao je.
Umerov je ranije bio ministar odbrane Ukrajine i predvodio je prva dva kruga pregovora s Rusijom.
Dva dana ranije, Zelenski je izjavio da je Moskvi poslao prijedlog za održavanje novog kruga pregovora naredne sedmice, nakon što prošlomjesečni pregovori nisu donijeli napredak ka okončanju rata.
"Sve treba učiniti kako bi se postigao prekid vatre", rekao je Zelenski u svom redovnom večernjem obraćanju 19. jula.
"Ruska strana treba prestati da se skriva od donošenja odluka", dodao je.
Ako se strane sastanu u Turskoj, to bi bio prvi susret uživo u posljednjih sedam sedmica. Turska vlada je saopštila da će se pregovori održati u Istanbulu.
Kremlj nije potvrdio datum ni lokaciju narednog kruga pregovora, navodeći samo da čeka više detalja i dodajući da dvije strane i dalje imaju "dijametralno suprotne" stavove o načinu okončanja dugotrajnog i smrtonosnog sukoba.
"Postoji naš nacrt memoranduma – postoji i nacrt koji je predala ukrajinska strana. Treba da dođe do razmjene stavova i razgovora o ta dva nacrta, koji su za sada dijametralno suprotni", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Kremlj je izjavio da pozdravlja nove pregovore, ali da je "najvažnije za nas da postignemo svoje ciljeve. Naši ciljevi su jasni, očigledni. Nisu se promijenili."
Također su insistirali da svaki mirovni sporazum mora uključivati da Ukrajina prepusti kontrolu i povuče se iz četiri regije koje je Rusija nezakonito anektirala u septembru 2022. godine, ali ih nikada nije u potpunosti zauzela.
Ukrajina također mora odustati od svoje težnje za članstvom u NATO-u i prihvatiti stroga ograničenja na svoje oružane snage — zahtjevi koje su Ukrajina i njeni zapadni saveznici odlučno odbacili.
Ruska državna novinska agencija TASS citirala je neimenovani izvor koji je priznao da će se naredni krug pregovora vjerovatno održati u Turskoj, ali bi mogao biti zakazan za 24. ili 25. juli.
Zelenski je ranije na sastanku s ukrajinskim diplomatama rekao: "Naš dnevni red je jasan: povratak ratnih zarobljenika, povratak djece koju je Rusija otela i priprema sastanka lidera."
Predsjednik SAD-a Donald Trump je posljednjih sedmica izrazio frustraciju zbog nedostatka napretka ka prekidu vatre i prošle sedmice dao Moskvi rok od 50 dana da pristane na dogovor ili će se suočiti s pooštrenim sankcijama.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odbio je pozive Zelenskog da se sastanu lično i često je dovodio u pitanje legitimitet izabranog ukrajinskog lidera.
Prethodni pregovori održani su u Istanbulu, 16. maja i 2. juna. Ti razgovori su doveli do razmjene zarobljenika i posmrtnih ostataka poginulih vojnika, ali nije bilo vidljivog napretka ka mogućem prekidu vatre.
U međuvremenu, britanski ministar odbrane John Healey, njemački Boris Pistorius, američki ministar odbrane Pete Hegseth i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte učestvovali su na virtualnom sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine.
Ukrajinski ministar odbrane Denys Shmyhal pozvao je saveznike da ubrzaju isporuke američkih raketnih sistema Patriot u skladu s planom koji je predstavio Trump.
"Molim SAD da omoguće kupovinu ovog oružja, a naše evropske partnere da obezbijede sva potrebna sredstva za njihovu nabavku", rekao je Shmyhal na sastanku.
Trump je 14. jula najavio da će članice NATO-a poslati postojeće oružje, uključujući sisteme Patriot, Ukrajini, te da će SAD dobiti nadoknadu za svu opremu.
Na ratištu, ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopštilo je da je Rusija ispalila 426 dronova tipa Šahed, pet hipersoničnih raketa Kinzhal i 19 krstarećih raketa na različite lokacije oko Kijeva i drugih dijelova zemlje. Dodali su da je uništeno ili ometano nešto manje od polovine dronova i sve rakete osim jedne.
"U našim gradovima i zajednicama u toku su spasilačke intervencije", rekao je Zelenski.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je da je jedna osoba poginula, a dvije su ranjene u noćnom napadu na ukrajinsku prijestolnicu.
"U okrugu Darnytskiy jedna osoba je hospitalizirana. [...] U okrugu Ševčenkivskiy, gdje je požar zahvatio dva sprata stambene zgrade, jedna osoba je dobila medicinsku pomoć na licu mjesta", rekao je Kličko.
Napad je također uništio ulaz u stanicu podzemne željeznice Lukyanivska u Kijevu, koja se koristi kao sklonište tokom zračnih napada. Stanica je morala biti zatvorena.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot, koji je boravio u Kijevu radi razgovora sa Zelenskim, posjetio je neka od pogođenih područja.
U zapadnom gradu Ivano-Frankivsku, gradonačelnik Ruslan Martsinkiv nazvao je napad najvećim na taj grad od početka ruske invazije punog razmjera u februaru 2022. godine.
Uprkos sve većem broju dokaza koji govore suprotno, Rusija tvrdi da ne gađa civilnu infrastrukturu svojim zračnim napadima.
Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije, poput Ujedinjenih nacija i Evropske unije, optužuju Rusiju da namjerno cilja civile, što, kako navode, predstavlja ratne zločine.
Daleko od bojišta, ukrajinska Sigurnosna služba (SBU) i Tužilaštvo saopštili su da su u okviru napora da se "neutralizira ruski uticaj" uhapsili zvaničnike iz Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU).
SBU je naveo da je uhapsio jednog zvaničnika NABU-a pod sumnjom da je ruski špijun, dok je drugi uhapšen zbog sumnjivih poslovnih veza s Rusijom.
NABU je saopštio da su sigurnosne i pravosudne institucije izvršile oko 70 pretresa u vezi s 15 njihovih zaposlenika, te tvrdi da su pretresi obavljeni bez sudskog odobrenja.
"U većini slučajeva, kao razlog za ove radnje navodi se navodna umiješanost pojedinaca u saobraćajne nesreće", iako su priznali da su neki zaposlenici "optuženi za moguće veze s državom agresorom [Rusijom]".