EU oštro govori o Gruziji – ali djeluje blago

Ministri vanjskih poslova Evropske unije nisu donijeli nikakvu značajnu odluku o Gruziji na sastanku održanom 15. jula u Briselu. Ipak, Evropska komisija je poslala pismo Tbilisiju, upozoravajući da bi bezvizni režim za građane Gruzije mogao biti suspendovan ako se određeni uslovi ne ispune do kraja augusta.

Sada se postavlja pitanje koliko je taj rok zaista ozbiljan, da li će gruzijska vlada popustiti, i na kraju, da li će Brisel zaista imati volje da djeluje ako Tbilisi ne promijeni kurs.

Jedna stvar je bila jasna od početka: sankcije – čak i najnoviji prijedlog o zamrzavanju imovine i zabrani viza za dvojicu gruzijskih sudija – nisu bile opcija.

Mađarska i Slovačka su već na pripremnim sastancima jasno stavile do znanja da neće podržati takve mjere.

Prema riječima diplomata EU upoznatih s razgovorima, tema je samo kratko spomenuta, ali pošto je za odluku potrebna jednoglasnost, koja očigledno nije bila moguća, dogovoreno je da se rad na sankcijama nastavi na nižem nivou u Briselu.

To jasno pokazuje da restriktivne mjere ovog tipa neće biti uvedene uskoro.

A s obzirom na to da su isti ministri na istom sastanku propustili da usvoje sankcije protiv izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali i ruskih zvaničnika, postaje sve očiglednije da pravilo konsenzusa u EU ponovo sprječava Uniju da donese konkretne odluke u vanjskoj politici.

Iznenađujuće, nije bilo ni pokušaja da se pokrene revizija Sporazuma o pridruživanju između EU i Gruzije, iako bi to moglo dovesti do suspenzije određenih odredbi – posebno onih koje se odnose na trgovinu.

Suspenzija bezviznog režima?Pitanje je koliki bi to učinak imalo, s obzirom na to da uvoz iz Gruzije u EU u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini vrijedi samo oko 200 miliona eura.

Neke članice EU su pokrenule to pitanje, i postoji realna mogućnost da će se ministri ponovo vratiti toj temi na formalnom sastanku u oktobru.

Šefica vanjske politike EU, Kaja Kallas, zaključila je da je opcija pokretanja revizije Sporazuma i dalje ozbiljno razmatrana, posebno jer za tu odluku nije potrebna jednoglasnost.

To ostavlja suspenziju bezviznog režima kao jedinu preostalu opciju za vršenje pritiska na Tbilisi – a za tu mjeru bi bila potrebna kvalifikovana većina.

Iako Radio Slobodna Evropa saznaje da se formira kvalifikovana većina za moguću suspenziju bezviznog režima, ta opcija nije popularna među svim državama članicama, i jasno je naglašeno da bi se trebala koristiti samo kao krajnja mjera.

Oko osam država članica, predvođenih Italijom, usprotivilo se toj ideji, tvrdeći da bi takva mjera pogodila cijelo gruzijsko stanovništvo i da bi stoga bila neproporcionalna.

Kaja Kallas, šefica vanjske politike EU, pozvala je zemlje članice da budu spremne reagovati ako Tbilisi ne ispuni osam kriterija za bezvizni režim koje je Evropska komisija navela u izvještaju iz decembra 2024.

Ti kriteriji uključuju ukidanje kontroverznog zakona o "transparentnosti stranog uticaja", povlačenje spornog zakonodavnog paketa o "porodičnim vrijednostima i zaštiti maloljetnika", te usklađivanje vizne politike Gruzije s listom trećih zemalja za koje je potrebna viza za ulazak u EU.

Odgađanje odlukeGlavno pitanje sada je da li će EU zaista nešto poduzeti i koliko je rok ozbiljan.

Evropska komisija je 15. jula poslala pismo Gruziji u kojem navodi da bi, u slučaju trajnog neispunjavanja obaveza, mogla pokrenuti mehanizam za suspenziju viza na osnovu člana 8. revidirane vizne regulative.

Nekoliko gruzijskih medija objavilo je ranu verziju pisma, koja nije sadržavala konkretan rok. U njoj se samo tražilo od vlasti da obavijeste Komisiju o napretku i, ako to već nisu učinile, da poduzmu odgovarajuće mjere.

Međutim, konačna verzija pisma, u koju je RSE imao uvid, sadrži jasan rok – kraj augusta. U njoj stoji:

"Željeli bismo vas zamoliti da do kraja augusta obavijestite Komisiju o provođenju ovih preporuka i, ako to već nije učinjeno, da poduzmete odgovarajuće mjere za rješavanje pitanja navedenih u svim preporukama Komisije (u prilogu)."

Taj datum – kraj augusta – spomenula je i Kaja Kallas na konferenciji za medije nakon sastanka ministara vanjskih poslova.

Međutim, postavlja se pitanje koliko je taj rok zaista čvrst.

Gruzijski parlament je na ljetnoj pauzi tokom cijelog augusta.

Iako predsjednica može sazvati vanrednu sjednicu, malo ko u Briselu vjeruje da će se to desiti.

S druge strane, i EU je praktično "na odmoru" tokom većeg dijela augusta.

Ministri vanjskih poslova EU sastat će se neformalno u Danskoj 29. i 30. augusta, te ponovo na marginama Generalne skupštine UN-a u septembru, ali prvi formalni sastanak na kojem se mogu donijeti konkretne odluke zakazan je za 20. oktobar.

Čini se da bi državama članicama više odgovaralo da pričekaju naredni izvještaj Evropske komisije o mehanizmu za suspenziju viza, koji se očekuje kasnije ove jeseni, ili godišnje izvještaje o proširenju, koji će ocijeniti napredak svih zemalja kandidata za članstvo u EU.

Kao što je pokazao ministarski sastanak, Brisel često odgađa odluke kada nema konsenzusa.