Ruski napadi nakon poziva na novi krug mirovnih pregovora

Rusija je lansirala stotine dronova i više od dvadesetak raketa u masovnom napadu na Ukrajinu tokom noći, ubivši najmanje dvije osobe, uključujući jednu u glavnom gradu Kijevu, koji je bio pod vatrom dan nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski predložio održavanje novih mirovnih pregovora.
Zelenski je tokom vikenda ponudio Moskvi da ove sedmice održi novu rundu mirovnih pregovora dok se njeni međunarodni partneri pripremaju za slanje novih zaliha oružja Ukrajini nakon što su postigli sporazum s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o korištenju NATO-a kao kanala za vojnu pomoć.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopštilo je da je Rusija ispalila 426 dronova tipa Šahed, pet hipersoničnih raketa Kinžal i 19 krstarećih raketa na različite lokacije oko Kijeva i drugih dijelova zemlje. Nešto manje od polovine dronova i sve osim jedne rakete su uništene ili blokirane, dodaje se.

"Spasilačke akcije su u toku u našim gradovima i zajednicama", rekao je Zelenski.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je da je jedna osoba poginula u glavnom gradu Ukrajine, a dvije su ranjene u noćnom napadu.

"U okrugu Darnitsa, jedna osoba je hospitalizirana. U okrugu Ševčenko, gdje je požar uništio dva sprata stambene zgrade, jednoj osobi je bila potrebna medicinska pomoć na licu mjesta", rekao je Kličko.

U napadu je također uništen ulaz u metro stanicu Lukjanivska u Kijevu, koja je korištena kao sklonište tokom zračnih napada. Stanica je morala biti zatvorena.

U zapadnom gradu Ivano-Frankivsku, gradonačelnik Ruslan Martsinkiv nazvao je napad najvećim na grad od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.

Uprkos sve većem broju dokaza koji govore suprotno, Rusija tvrdi da svojim zračnim napadima ne cilja civilnu infrastrukturu.
Ukrajinske vlasti i međunarodne agencije, poput Ujedinjenih nacija i Evropske unije, optužile su Rusiju za namjerno ciljanje civila, što, kako kažu, predstavlja ratni zločin.
Dva kruga direktnih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu u maju i početkom juna osigurala su veliku razmjenu zarobljenika i sporazume o povratku tijela poginulih vojnika.

Međutim, nisu postignuti nikakav napredak u postizanju prekida vatre koji bi potencijalno okončao vojni sukob koji je započeo ruskom invazijom na susjeda u februaru 2022. godine.

Američki predsjednik Donald Trump, izražavajući frustraciju zbog nedostatka napretka, prošle sedmice je dao Moskvi rok od 50 dana da pristane na prekid vatre ili se suoči sa strožim sankcijama.

Zelenski je rekao da je Rustem Umerov, novoimenovani šef ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, poslao Moskvi ponudu za održavanje sastanka u narednoj sedmici, ali nije pružio više detalja.

Kremlj je rekao da pozdravlja nove razgovore, ali da je "najvažnije za nas da postignemo svoje ciljeve. Naši ciljevi su jasni, očigledni, nisu se promijenili".

Također je insistirao da svaki mirovni sporazum predviđa da Ukrajina odustane od kontrole i povuče se iz četiri regije koje je Rusija ilegalno anektirala u septembru 2022. godine, ali nikada nije u potpunosti zauzela.

Kijev također mora odustati od svoje kandidature za pridruživanje NATO-u i prihvatiti stroga ograničenja svojih oružanih snaga - zahtjeve koje su Ukrajina i njeni zapadni saveznici glatko odbacili.