ru24.pro
World News in Bosnian
Июль
2025

Visoki politički pritisci na pravosuđe u Srbiji, ukazala Evropska komisija

0

Politički pritisci na pravosuđe i tužilaštvo u Srbiji i dalje su visoki, dok nadležni saveti uglavnom ostaju bez reakcije, konstatovano je u godišnjem izveštaju o vladavini prava Evropske komisije.

U izveštaju se napominje i da su nakon pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024, vlasti pokrenule istrage o navodnoj korupciji u vezi sa tim slučajem, ali da one još nisu okončane.

Komisija ističe da je ta nesreća, u kojoj je poginulo 16 ljudi, izazvala masovne proteste zbog korupcije i percipiranog nedostatka odgovornosti i transparentnosti kada je reč o državnim infrastrukturnim i građevinskim projektima.

Visoki politički pritisci na pravosuđeEvropska komisija ističe da je Srbija nastavila sa sprovođenjem ustavne reforme radi jačanja nezavisnosti pravosuđa, ali napominju i da su pritisci na pravosuđe ostali visoki.

Dodaju da u tim slučajevima Visoki savet sudstva, Državno veće tužilaca, Vlada i Skupština nisu adekvatno reagovali.

"Predstavnici vlasti i javni funkcioneri na najvišem nivou, uključujući predsednika, kao i narodni poslanici, nastavili su da daju neprimerene javne komentare o tekućim istragama i sudskim postupcima, uključujući rad pojedinih tužilaca i sudija", piše u izveštaju.

Napominju da su ti komentari uključivali kritike sudskih odluka i pretnje smenom sudijama i tužiocima.

Podsećaju da su u nekim slučajevima udruženja sudija i tužilaca reagovala u odbranu svojih članova.

Konstatuju da je u 2024. podneto pet novih zahteva Visokom savetu sudstva za zaštitu od neprimerenog uticaja i deset Visokom tužilačkom savetu, koji je utvrdio postojanje uticaja u određenim slučajevima.

Napominju da Vlada i Skupština do sada nisu reagovale u slučajevima neprimerenih javnih komentara svojih članova, "iako se čini da su takvi komentari u suprotnosti sa njihovim kodeksima ponašanja".

"Postoje zabrinutosti u vezi sa autonomijom tužilaštva, a efikasnost i poverljivost krivičnih istraga su ugroženi nedostacima u zakonodavstvu i praksi", stoji u izveštaju Komisije.

Podvlače da javni komentari zvaničnika "izazivaju zabrinutost zbog curenja informacija iz institucija uključenih u krivične postupke, s obzirom na to da su neki od tih komentara sadržali podatke iz tekućih predmeta koji nisu bili dostupni javnosti".

Nedostaci u radu Tužilaštva za organizovani kriminalKomisija napominje da je percepcija u javnosti o nivou korupcije u javnom sektoru i dalje velika. U Indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu koji objavljuje Transparency International, Srbija je dobila 35 od 100 poena i zauzima 105. mesto na globalnom nivou.

"Ova percepcija ostala je relativno stabilna u proteklih pet godina, ali predstavlja najniži rezultat koji je Srbija ikada zabeležila", dodaju.

Specijalni Evrobarometar o korupciji za 2025. pokazuje da 85% ispitanika smatra da je korupcija rasprostranjena u njihovoj zemlji, dok je prosek u zemljama Evropske unije 69%.

Podvlače da nedostaci u zakonodavstvu i praksi i dalje postoje u radu Tužilaštva za organizovani kriminal, koje je nadležno za slučajeve visoke korupcije.

Savet za borbu protiv korupcije i dalje je aktivan u otkrivanju i analiziranju slučajeva sistemske korupcije, ali uz ograničen odgovor drugih institucija, piše u izveštaju.

"Vlada ne konsultuje sistematski Savet pri izradi nacrta zakona, niti postupa po njegovim izveštajima i preporukama", kažu i dodaju da tužilaštva retko postupaju po slučajevima koje Savet otkrije.

"Zakon o finansiranju političkih aktivnosti još uvek nije izmenjen kako bi se rešile preporuke ODIHR-a, kao što su nepostojanje limita za troškove kampanje, nedostatak pravila za kampanje koje vode treća lica i slaba delotvornost nadzornog mehanizma", ističe se.

Komisija dodaje i da izazovi postoje i za uzbunjivače koji prijavljuju korupciju.

Kritičari vlasti pod pritiskomU izveštaju se navodi da je Srbija usvojila novi set medijskih zakona kako bi se uskladila sa evropskim standardima, ali da i dalje postoji velika zabrinutost povodom pitanja Regulatornog tela za elektronske medije (REM).

"Kašnjenje i nedostaci u postupku izbora novog Saveta REM podrivaju poverenje javnosti u taj proces", navodi se u izveštaju i dodaje da Savet za štampu, sa druge strane, efikasno prati poštovanje Kodeksa novinara Srbije.

Navodi se da sve veća briga postaju pitanja uređivačke politike, autonomije i pluralizma javnih servisa, kao i da su mere za povećanje transparentnosti u vlasničkim strukturama i javnom finansiranju medija samo delimično uvedene.

Komisija ističe da u Srbiji bezbednost novinara postaje sve veći problem.

"Registrovani su slučajevi pretnji, zastrašivanja, govora mržnje i fizičkog nasilja nad novinarima, uključujući i ženske novinare. Novinari na lokalnom nivou posebno su ranjivi", navode.

Napominju i da se organizacije civilnog društva i pojedinci koji imaju kritički odnos prema vlastima u Srbiji suočavaju sa sve većim pritiskom.

"Kampanje, uključujući i tabloidne, često su uključivale i otkrivanje ličnih podataka aktivista civilnog društva", napominju.

Inače, godišnji izveštaj o vladavini prava je rezultat bliskog dijaloga sa nacionalnim vlastima i zainteresovanim stranama i pokriva sve države članice i četiri zemlje u procesu proširenja na osnovu iste objektivne i transparentne metodologije, dok ispituje isti skup pitanja u svakoj državi.

Izveštaj je postao ključna referentna tačka na nivou EU i na nacionalnom nivou.

Njegov namenski monitoring je doneo jače zajedničko razumevanje razvoja na nacionalnom nivou, pomažući da se identifikuju rizici, razviju moguća rešenja i ciljana podrška rano.

Izveštaj pokriva dešavanja u četiri ključne oblasti: pravosudni sistem, antikorupcijski okvir, sloboda i pluralizam medija i druga institucionalna pitanja povezana sa proverom i ravnotežom.