Lideri EU pripremaju objavu odbrambenog plana od 800 milijardi evra
Posle kriznih sastanaka u Parizu i Londonu, evropski lideri sada se okupljaju u Briselu na "specijalnom samitu" na kojem će u fokusu biti planovi za ogromno odbrambeno jačanje. U nacrtu zaključaka, u koji je RSE imao uvid, pominje se jačanje protivvazdušne odbrane, artiljerije i "kapaciteti za duboko precizne udare".
"Evropska unija će zaista okrenuti stranicu (po pitanju odbrane)", rekao je visoki zvaničnik EU uoči samita. Dodao je da se "kod svih" vidi "jasna spremnost" na to.
Događaj 6. marta prvi put je najavljen još 27. februara, kao odgovor na brza diplomatska dešavanja. Međutim, od tada se tempo dodatno ubrazao – sa sukobom u Ovalnoj kancelariji, posle kojeg je Vašington zamrznuo vojnu pomoć Ukrajini.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski takođe bi trebalo da učestvuje, mada zasad nije jasno da li će to učiniti lično ili virtuelno.
Šta je plan za ponovo naoružavanje Evrope?
Ključna stavka biće plan koji je 4. marta izložila šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) pod nazivom REARM Europe (njena velika slova).
Predviđeno je oslobađanje do 800 milijardi evra (844 milijarde dolara) za države članice EU da potroše na odbranu. Nacrt zaključaka samita, u koji je RSE imao uvid, u velikoj meri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na sledećem Evropskom savetu 20. i 21. marta.
Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "delovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "pretnjama koje predstavljaju Rusija i Belorusija".
Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.
Uoči samita, pismo Fon der Lajen je naišlo na topao prijem.
Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) rekla je da je to "važan prvi korak", dok je grčki premijer Kirijakos Micotakis na društvenim mrežama objavio: "Sada moramo da razradimo detalje".
To odražava činjenicu da, uprkos optimističnoj retorici evropskih zvaničnika, veliki deo detalja tek treba da se utvrdi i postavlja se pitanje da li je ukupna cena realna.
Kritičari tvrde da EU ne stavlja na raspolaganje novi novac, već samo preraspodeljuje postojeće elemente budžeta.
Može li se Evropa odbraniti bez pomoći SAD?
Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbednosnog kišobrana.
Evropski političari su uglavnom to odbacili.
"Ne treba da odustanemo od SAD", rekao je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski (Lipavsky) 4. marta, dok je britanski premijer Kir Starmer (Keir) rekao novinarima na konferenciji u Londonu za vikend: "Ne prihvatam da su SAD nepouzdan saveznik".
Međutim, činjenica da oni uopšte govore takve stvari je pokazatelj koliko je Evropa uznemirena odlukama i izjavama koje dolaze iz Vašingtona.
Uoči samita francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) je izazvao dodatne sumnje.
"Želim da verujem da će SAD ostati na našoj strani", rekao je on u televizijskom obraćanju naciji. "Ali moramo biti spremni ako to ne bude slučaj".
Može li Zelenski da popravi odnose s Trampom?
"Situacija u Ukrajini je promenjena, posebno s obzirom na poziciju nove američke administracije", rekao je visoki zvaničnik EU. "Ovo je početna tačka za specijalni Evropski savet".
Evropski lideri će razmotriti šta mogu da urade da popune prazninu koju je ostavilo zamrzavanje američki pomoći za podršku ukrajinskim oružanim snagama. Ipak, ne očekuje da će na samitu biti izdato značajno novo saopštenje o tome.
Glavni fokus ostaje na popravljanju raskola između američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) i Zelenskog i bilo je nekih dešavanja u vezi s tim u danima pre samita.
U svom obraćanju Kongresu 4. marta, Tramp je rekao da mu je Zelenski pisao posle njihovog nedavnog sukoba u Ovalnoj kancelariji i da je ukrajinski lider spreman da se vrati za pregovarački sto.
Sledećeg dana, njegov savetnik za nacionalnu bezbednost, Majk Volc (Mike Waltz), rekao je za Foks njuz (Fox News) da bi pauza na vojnu pomoć mogla biti ukinuta ako Ukrajina potpiše sporazum kojim se Vašingtonu daje pristup njenim rudnim bogatstvima – za šta je drugi američki zvaničnik rekao da je i dalje moguć pošto je Zelenski izrazio žaljenje zbog sukoba u Beloj kući.
Portparolka Bele kuće Karolajn Livit (Karoline Leavitt) je u međuvremenu rekla: "Verujem da mi je Savet za nacionalnu bezbednost rekao u vezi s tim... da preispituje finansiranje Ukrajine, pauzu u finansiranju".
Takođe 5. marta, portparolka francuske vlade rekla je novinarima da predsednik Emanuel Makron razmišlja o zajedničkoj poseti Vašingtonu sa Zelenskim i britanskim premijerom Kirom Starmerom, nakon što su sva trojica zasebno bila u američkoj prestonici prošle nedelje.
Jedan zvaničnik u Parizu je kasnije razjasnio da za to još nema utvrđenih planova.
Pitanje Ukrajine takođe može da razotkrije nedostatak jedinstva EU na specijalnom samitu.
Posle televizijskog obraćanja naciji 5. marta, Makron je večerao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Jelisejskoj palati uoči samita.
Njegov cilj je bio da pokuša da pridobije Orbana, koji neguje bliske veze s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, za izjavu o podršci Ukrajini.
Moguće je da će Mađarska potpisati plan REARM, ali da će odbiti da odobri zaključke o Ukrajini.
U televizijskom obraćanju, Makron je rekao da bi bilo "ludilo" ignorisati pretnju koja je za Evropu postala Rusija i rekao da je otvoren za razgovore o proširenju francuske nuklearne zaštite na saveznike Pariza na kontinentu.
Ko bi mogao da pošalje trupe u Ukrajinu?
Kao što je navedeno, ovaj skup prati niz prethodnih kriznih skupova, od kojih je poslednji održan u Londonu 2. marta.
Ključni stvar na tom sastanku bila je da će Velika Britanija, Francuska i druge zemlje raditi na zajedničkom mirovnom planu sa Ukrajinom, koji će potom odneti u Vašington. Možda će se o tome raspravljati na marginama u Briselu, ali posle Bregzita, to je nešto na čemu se radi podalje od sastanaka EU.
Još jedna ključna tačka iz nedavnih razgovora je plan za formiranje evropskih vojnih snaga koje će biti raspoređene u Ukrajinu u okviru primirja ili mirovnog sporazuma.
Do sada su Velika Britanija i Francuska navele da su spremne da pošalju trupe na teren. Starmer je u Londonu rekao da su se i druge zemlje prijavile, ali je odbio da navede koje.
Visoki zvaničnik EU je potvrdio da su članice izrazile spremnost, ali da je "preuranjeno ulaziti u detalje". Međutim, dodao je, "potrebno je da se počne sa radom i ovaj Evropski savet je dobar trenutak da se počne taj posao".
"Evropska unija će zaista okrenuti stranicu (po pitanju odbrane)", rekao je visoki zvaničnik EU uoči samita. Dodao je da se "kod svih" vidi "jasna spremnost" na to.
Događaj 6. marta prvi put je najavljen još 27. februara, kao odgovor na brza diplomatska dešavanja. Međutim, od tada se tempo dodatno ubrazao – sa sukobom u Ovalnoj kancelariji, posle kojeg je Vašington zamrznuo vojnu pomoć Ukrajini.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski takođe bi trebalo da učestvuje, mada zasad nije jasno da li će to učiniti lično ili virtuelno.
Šta je plan za ponovo naoružavanje Evrope?
Ključna stavka biće plan koji je 4. marta izložila šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) pod nazivom REARM Europe (njena velika slova).
Predviđeno je oslobađanje do 800 milijardi evra (844 milijarde dolara) za države članice EU da potroše na odbranu. Nacrt zaključaka samita, u koji je RSE imao uvid, u velikoj meri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na sledećem Evropskom savetu 20. i 21. marta.
Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "delovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "pretnjama koje predstavljaju Rusija i Belorusija".
Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.
Uoči samita, pismo Fon der Lajen je naišlo na topao prijem.
Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) rekla je da je to "važan prvi korak", dok je grčki premijer Kirijakos Micotakis na društvenim mrežama objavio: "Sada moramo da razradimo detalje".
To odražava činjenicu da, uprkos optimističnoj retorici evropskih zvaničnika, veliki deo detalja tek treba da se utvrdi i postavlja se pitanje da li je ukupna cena realna.
Kritičari tvrde da EU ne stavlja na raspolaganje novi novac, već samo preraspodeljuje postojeće elemente budžeta.
Može li se Evropa odbraniti bez pomoći SAD?
Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbednosnog kišobrana.
Evropski političari su uglavnom to odbacili.
"Ne treba da odustanemo od SAD", rekao je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski (Lipavsky) 4. marta, dok je britanski premijer Kir Starmer (Keir) rekao novinarima na konferenciji u Londonu za vikend: "Ne prihvatam da su SAD nepouzdan saveznik".
Međutim, činjenica da oni uopšte govore takve stvari je pokazatelj koliko je Evropa uznemirena odlukama i izjavama koje dolaze iz Vašingtona.
Uoči samita francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) je izazvao dodatne sumnje.
"Želim da verujem da će SAD ostati na našoj strani", rekao je on u televizijskom obraćanju naciji. "Ali moramo biti spremni ako to ne bude slučaj".
Može li Zelenski da popravi odnose s Trampom?
"Situacija u Ukrajini je promenjena, posebno s obzirom na poziciju nove američke administracije", rekao je visoki zvaničnik EU. "Ovo je početna tačka za specijalni Evropski savet".
Evropski lideri će razmotriti šta mogu da urade da popune prazninu koju je ostavilo zamrzavanje američki pomoći za podršku ukrajinskim oružanim snagama. Ipak, ne očekuje da će na samitu biti izdato značajno novo saopštenje o tome.
Glavni fokus ostaje na popravljanju raskola između američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) i Zelenskog i bilo je nekih dešavanja u vezi s tim u danima pre samita.
U svom obraćanju Kongresu 4. marta, Tramp je rekao da mu je Zelenski pisao posle njihovog nedavnog sukoba u Ovalnoj kancelariji i da je ukrajinski lider spreman da se vrati za pregovarački sto.
Sledećeg dana, njegov savetnik za nacionalnu bezbednost, Majk Volc (Mike Waltz), rekao je za Foks njuz (Fox News) da bi pauza na vojnu pomoć mogla biti ukinuta ako Ukrajina potpiše sporazum kojim se Vašingtonu daje pristup njenim rudnim bogatstvima – za šta je drugi američki zvaničnik rekao da je i dalje moguć pošto je Zelenski izrazio žaljenje zbog sukoba u Beloj kući.
Portparolka Bele kuće Karolajn Livit (Karoline Leavitt) je u međuvremenu rekla: "Verujem da mi je Savet za nacionalnu bezbednost rekao u vezi s tim... da preispituje finansiranje Ukrajine, pauzu u finansiranju".
Takođe 5. marta, portparolka francuske vlade rekla je novinarima da predsednik Emanuel Makron razmišlja o zajedničkoj poseti Vašingtonu sa Zelenskim i britanskim premijerom Kirom Starmerom, nakon što su sva trojica zasebno bila u američkoj prestonici prošle nedelje.
Jedan zvaničnik u Parizu je kasnije razjasnio da za to još nema utvrđenih planova.
Pitanje Ukrajine takođe može da razotkrije nedostatak jedinstva EU na specijalnom samitu.
Posle televizijskog obraćanja naciji 5. marta, Makron je večerao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Jelisejskoj palati uoči samita.
Njegov cilj je bio da pokuša da pridobije Orbana, koji neguje bliske veze s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, za izjavu o podršci Ukrajini.
Moguće je da će Mađarska potpisati plan REARM, ali da će odbiti da odobri zaključke o Ukrajini.
U televizijskom obraćanju, Makron je rekao da bi bilo "ludilo" ignorisati pretnju koja je za Evropu postala Rusija i rekao da je otvoren za razgovore o proširenju francuske nuklearne zaštite na saveznike Pariza na kontinentu.
Ko bi mogao da pošalje trupe u Ukrajinu?
Kao što je navedeno, ovaj skup prati niz prethodnih kriznih skupova, od kojih je poslednji održan u Londonu 2. marta.
Ključni stvar na tom sastanku bila je da će Velika Britanija, Francuska i druge zemlje raditi na zajedničkom mirovnom planu sa Ukrajinom, koji će potom odneti u Vašington. Možda će se o tome raspravljati na marginama u Briselu, ali posle Bregzita, to je nešto na čemu se radi podalje od sastanaka EU.
Još jedna ključna tačka iz nedavnih razgovora je plan za formiranje evropskih vojnih snaga koje će biti raspoređene u Ukrajinu u okviru primirja ili mirovnog sporazuma.
Do sada su Velika Britanija i Francuska navele da su spremne da pošalju trupe na teren. Starmer je u Londonu rekao da su se i druge zemlje prijavile, ali je odbio da navede koje.
Visoki zvaničnik EU je potvrdio da su članice izrazile spremnost, ali da je "preuranjeno ulaziti u detalje". Međutim, dodao je, "potrebno je da se počne sa radom i ovaj Evropski savet je dobar trenutak da se počne taj posao".