Savezništvo Orbana i Dodika zategnulo odnose BiH i Mađarske
Politički odnosi između Mađarske i Bosne i Hercegovine dosegnuli su najniži nivo, smatraju stručnjaci za međunarodne odnose i vanjsku politiku.
Srž problema vide u nizu političkih poteza vlade u Budimpešti, na koje je uveliko utjecalo blisko savezništvo mađarskog premijera Viktora Orbana s Miloradom Dodikom, proruskim predsjednikom entiteta Republike Srpske.
Dodika je, naprimjer, Washington sankcionirao zbog potkopavanja stabilnosti BiH, a europske sankcije je izbjegao zahvaljujući Orbanovom vetu. Mađarska je jedina zemlja Europske unije koja je glasala protiv UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Posljednja diplomatska napetost eskalirala je 3. marta kad je ministar odbrane BiH Zukan Helez zabranio je slijetanje mađarskog vojnog aviona u BiH.
U tom trenutku je zamjenik mađarskog šefa diplomacije Levent Magyar nadgledao vježbu specijalne policije Mađarske i MUP-a RS-a u Banjoj Luci, kad je ocijenio da je prvostepena presuda Dodiku pred državnim sudom BiH "politička".
Dodika je nekoliko dana ranije na sastanku u Budimpešti podržao i Orban.
Sljedećeg dana, član Predsjedništva BiH Željko Komšić pokrenuo je inicijativu za uklanjanje mađarskih vojnika iz mirovne misije Europske unije u BiH.
"Orban vodi politiku koja je mimo politike Evropske unije i NATO-a", kazao je za Radio Slobodna Evropa Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose iz Beograda koji smatra da to može imati destabilizirajuće efekte na BiH i regiju.
Mađarska vlada, predvođena Orbanom, godinama je svoju pažnju usmjeravala na Republiku Srpsku, a ne na cijelu BiH. Dodikovoj vlasti je pomagala i kreditom mađarske državne banke.
Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), također, ocjenjuje da ovakva situacija u BiH, s nestabilnom državnom vladom dok istovremeno vlasti Republike Srpske donose neustavne zakone kojima se urušavaju državne institucije, odgovara Orbanu.
"Zato što doprinosi njegovom širem narativu i aktivnostima unutar EU i u odnosu prema novoj administraciji SAD-a", smatra Ćerimagić.
Kad je Orban napravio zaokret prema BiH?
Orban, njegova stranka i dužnosnici su se do 2019. godine sastajali isključivo, sa državnim zvaničnicima u BiH.
Dugogodišnji ministar vanjskih poslova, Peter Szijjarto, tokom posjete Banjoj Luci u februaru 2018. susreo se s predstavnicima državne vlasti koji su dolazili iz RS-a, ali ne i s Dodikom koji je i tad bio predsjednik tog entiteta.
Međutim, nakon Dodikove izborne pobjede u RS-u i ulaskom u vlast na državnom nivou, te u Predsjedništvo BiH, i suspenzije Orbanove stranke Fidesz iz Europske pučke stranke (EPP), mađarska se vlada okrenula prema RS-u.
Prvi sastanak Dodika i Orbana u junu 2019. otvorio je teren "izravnim vezama Mađarske i entiteta RS", kako ih je nazvao mađarski premijer, koje su kasnije prerasle u program ekonomske suradnje.
Orban je spriječio 2021. godine njemačku inicijativu da se Dodiku uvedu europske sankcije zbog potkopavanja institucija BiH zbog čega je, uz optužbe za korupciju, s članovima obitelji i vrhom entitetske vlasti na "crnoj listi" SAD-a.
Mađarska je jedina država članica EU koja se u Općoj skupštini UN-a svrstala uz stav Srbije i vlasti RS-a, te glasala protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u maju 2024. godine.
Kakvi su odnosi BiH i Mađarske?
Ekonomski odnosi BiH i Mađarske relativno su ograničeni.
Glavni trgovinski partneri BiH su Hrvatska i Srbija, te zemlje zapadne Europe, prije svih Njemačka. BiH uglavnom uvozi žitarice i poljoprivredne proizvode iz Mađarske, a u tu zemlju izvozi kemijske proizvode, čelik i rude poput boksita.
Mađarska ulaganja u BiH bila su skromna, a najznačajnija je MOL-ova kupovina lanca benzinskih crpki u Federaciji BiH, koje je kasnije prodao hrvatskoj Ini. Većih mađarskih kompanija nema, a izuzetak je nekoliko manjih koje ulažu u izgradnju solarnih elektrana u Hercegovini.
Međutim, Republika Srpska je dobila zajmove u ukupnom iznosu od 140 miliona eura od mađarske Export-Import banke za rješavanje proračunskih deficita i refinanciranje duga.
Osim toga, Mađarska je obećala 100 milijuna eura pomoći RS-u, od čega je dio iskorišten za kupnju poljoprivrednih strojeva i opreme za poljoprivrednike u tom entitetu.
Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose iz Beograda, također, kaže da je "porodica Orban uključena u mnoge poslove i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini i to je vrlo važan motiv".
"Sve se svodi na poslovne odnose dvaju političkih elita bliskih Orbanu i Dodiku", kazala je za RSE Nedžma Džananović-Miraščija, profesorica međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koja to smatra štetnim za ukupne odnose i potencijale dvije zemlje.
Što se tiče podrške politici proširenja EU, Džananović-Miraščija smatra da to Orban čini "samo zato što proširenje u ovom trenutku nije realno", te da on želi vidjeti budućnost EU sasvim drugačije od onoga kako se ona do sad razvijala.
"Mađarska, koja je istorijski podržavala BiH, sada koristi svoju poziciju unutar EU institucija kako bi podijelila tu EU," rekao je za RSE Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI).
Što rade mađarski vojnici u BiH?
Inicijativa Željka Komšića da se Mađarska isključi iz mirovnih snaga EUFOR-a u BiH u velikoj je mjeri simbolična i malo je vjerojatno da će se ostvariti.
Njihova prisutnost regulirana je Daytonskim mirovnim sporazumom i međunarodnim ugovorima, što vojnu misiju EU-a stavlja izvan nadležnosti bilo kojeg nivoa vlasti u BiH.
Takva bi odluka zahtijevala suglasnost Mađarske i odobrenje ministara vanjskih poslova i odbrane EU-a kao i Vijeća sigurnosti UN-a
"To je, nažalost, jedna inicijativa kojoj je cilj da stvori određeni dojam u javnosti, a niti se može shvatiti ozbiljno, niti se može provesti", kazala je profesorica Džananović-Miraščija za RSE.
Analitičar Adi Ćerimagić također kaže da "to, prije svega, treba gledati kao jednu političku poruku o tome koliko su pozicija, izjave i ponašanje Budimpešte, ustvari, isprovocirale Sarajevo".
Dušan Janjić smatra da sadašnja situacija može biti šansa i za NATO i Europsku komisiju "da disciplinuju Orbana" sa vrlo jasnim argumentom da radi na podrivanju sigurnosti u BiH, a time i u regiji.
Srž problema vide u nizu političkih poteza vlade u Budimpešti, na koje je uveliko utjecalo blisko savezništvo mađarskog premijera Viktora Orbana s Miloradom Dodikom, proruskim predsjednikom entiteta Republike Srpske.
Dodika je, naprimjer, Washington sankcionirao zbog potkopavanja stabilnosti BiH, a europske sankcije je izbjegao zahvaljujući Orbanovom vetu. Mađarska je jedina zemlja Europske unije koja je glasala protiv UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Posljednja diplomatska napetost eskalirala je 3. marta kad je ministar odbrane BiH Zukan Helez zabranio je slijetanje mađarskog vojnog aviona u BiH.
U tom trenutku je zamjenik mađarskog šefa diplomacije Levent Magyar nadgledao vježbu specijalne policije Mađarske i MUP-a RS-a u Banjoj Luci, kad je ocijenio da je prvostepena presuda Dodiku pred državnim sudom BiH "politička".
Dodika je nekoliko dana ranije na sastanku u Budimpešti podržao i Orban.
Sljedećeg dana, član Predsjedništva BiH Željko Komšić pokrenuo je inicijativu za uklanjanje mađarskih vojnika iz mirovne misije Europske unije u BiH.
"Orban vodi politiku koja je mimo politike Evropske unije i NATO-a", kazao je za Radio Slobodna Evropa Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose iz Beograda koji smatra da to može imati destabilizirajuće efekte na BiH i regiju.
Mađarska vlada, predvođena Orbanom, godinama je svoju pažnju usmjeravala na Republiku Srpsku, a ne na cijelu BiH. Dodikovoj vlasti je pomagala i kreditom mađarske državne banke.
Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), također, ocjenjuje da ovakva situacija u BiH, s nestabilnom državnom vladom dok istovremeno vlasti Republike Srpske donose neustavne zakone kojima se urušavaju državne institucije, odgovara Orbanu.
"Zato što doprinosi njegovom širem narativu i aktivnostima unutar EU i u odnosu prema novoj administraciji SAD-a", smatra Ćerimagić.
Kad je Orban napravio zaokret prema BiH?
Orban, njegova stranka i dužnosnici su se do 2019. godine sastajali isključivo, sa državnim zvaničnicima u BiH.
Dugogodišnji ministar vanjskih poslova, Peter Szijjarto, tokom posjete Banjoj Luci u februaru 2018. susreo se s predstavnicima državne vlasti koji su dolazili iz RS-a, ali ne i s Dodikom koji je i tad bio predsjednik tog entiteta.
Međutim, nakon Dodikove izborne pobjede u RS-u i ulaskom u vlast na državnom nivou, te u Predsjedništvo BiH, i suspenzije Orbanove stranke Fidesz iz Europske pučke stranke (EPP), mađarska se vlada okrenula prema RS-u.
Prvi sastanak Dodika i Orbana u junu 2019. otvorio je teren "izravnim vezama Mađarske i entiteta RS", kako ih je nazvao mađarski premijer, koje su kasnije prerasle u program ekonomske suradnje.
Orban je spriječio 2021. godine njemačku inicijativu da se Dodiku uvedu europske sankcije zbog potkopavanja institucija BiH zbog čega je, uz optužbe za korupciju, s članovima obitelji i vrhom entitetske vlasti na "crnoj listi" SAD-a.
Mađarska je jedina država članica EU koja se u Općoj skupštini UN-a svrstala uz stav Srbije i vlasti RS-a, te glasala protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u maju 2024. godine.
Kakvi su odnosi BiH i Mađarske?
Ekonomski odnosi BiH i Mađarske relativno su ograničeni.
Glavni trgovinski partneri BiH su Hrvatska i Srbija, te zemlje zapadne Europe, prije svih Njemačka. BiH uglavnom uvozi žitarice i poljoprivredne proizvode iz Mađarske, a u tu zemlju izvozi kemijske proizvode, čelik i rude poput boksita.
Mađarska ulaganja u BiH bila su skromna, a najznačajnija je MOL-ova kupovina lanca benzinskih crpki u Federaciji BiH, koje je kasnije prodao hrvatskoj Ini. Većih mađarskih kompanija nema, a izuzetak je nekoliko manjih koje ulažu u izgradnju solarnih elektrana u Hercegovini.
Međutim, Republika Srpska je dobila zajmove u ukupnom iznosu od 140 miliona eura od mađarske Export-Import banke za rješavanje proračunskih deficita i refinanciranje duga.
Osim toga, Mađarska je obećala 100 milijuna eura pomoći RS-u, od čega je dio iskorišten za kupnju poljoprivrednih strojeva i opreme za poljoprivrednike u tom entitetu.
Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose iz Beograda, također, kaže da je "porodica Orban uključena u mnoge poslove i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini i to je vrlo važan motiv".
"Sve se svodi na poslovne odnose dvaju političkih elita bliskih Orbanu i Dodiku", kazala je za RSE Nedžma Džananović-Miraščija, profesorica međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koja to smatra štetnim za ukupne odnose i potencijale dvije zemlje.
Što se tiče podrške politici proširenja EU, Džananović-Miraščija smatra da to Orban čini "samo zato što proširenje u ovom trenutku nije realno", te da on želi vidjeti budućnost EU sasvim drugačije od onoga kako se ona do sad razvijala.
"Mađarska, koja je istorijski podržavala BiH, sada koristi svoju poziciju unutar EU institucija kako bi podijelila tu EU," rekao je za RSE Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI).
Što rade mađarski vojnici u BiH?
Inicijativa Željka Komšića da se Mađarska isključi iz mirovnih snaga EUFOR-a u BiH u velikoj je mjeri simbolična i malo je vjerojatno da će se ostvariti.
Njihova prisutnost regulirana je Daytonskim mirovnim sporazumom i međunarodnim ugovorima, što vojnu misiju EU-a stavlja izvan nadležnosti bilo kojeg nivoa vlasti u BiH.
Takva bi odluka zahtijevala suglasnost Mađarske i odobrenje ministara vanjskih poslova i odbrane EU-a kao i Vijeća sigurnosti UN-a
"To je, nažalost, jedna inicijativa kojoj je cilj da stvori određeni dojam u javnosti, a niti se može shvatiti ozbiljno, niti se može provesti", kazala je profesorica Džananović-Miraščija za RSE.
Analitičar Adi Ćerimagić također kaže da "to, prije svega, treba gledati kao jednu političku poruku o tome koliko su pozicija, izjave i ponašanje Budimpešte, ustvari, isprovocirale Sarajevo".
Dušan Janjić smatra da sadašnja situacija može biti šansa i za NATO i Europsku komisiju "da disciplinuju Orbana" sa vrlo jasnim argumentom da radi na podrivanju sigurnosti u BiH, a time i u regiji.