Srbija da proceni kako da se pozicionira posle rasprave Trampa i Zelenskog, kaže Vučić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 1. marta da "ozbijno neslaganje" SAD i Ukrajine govori da predstoji "sve veći jaz između Amerike i Evrope", te Srbija mora da sagleda kako da se pozicionira jer predstoji potpuno drugačija podela sveta.
On je ocenio da je posle propalog sastanka predsednika SAD i Ukrajine, Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog u Beloj kući 28. februara, usledila žurba evropskih lidera da se oštro suprostave Trampu.
"Evropa će pokušati, po mom mišljenju, da se predstavi kao novi svetionik slobode, kao neko ko ne može sa Trampom. Pokušaće preko liberalnih medija u Americi i (tamošnje opozicione) Demokratske stranke da organizuju apsolutno svaku vrstu ataka na Trampa, tako da sam veoma zabrinut za njega kroz šta će sve morati da prođe", rekao je Vučić u Knjaževcu tokom posete Zaječarskom i Borskom okrugu.
Vučić je rekao da je siguran da se u narednih godinu dana neće moći da ponovo uspostavi strateško partnerstvo na Zapadu.
"Mi smo mali, uvek smo bili dosledni, držali se svoje politike, ali moraćemo – to je kao kad dune vetar – jedra u pravom smeru da okrenemo, iako ostajete u istom čamcu sa putnicima. Mnogo toga ćemo morati da sagledamo za naše državne, nacionalne interese", rekao je Vučić.
On je naveo da je prvo potrebno da se sagledaju još neke činjenice i obave razgovori s predstavnicima američke i evropske administracije.
"Predložili bismo zatim i široku raspravu u Narodnoj skupštini o spoljnopolitičkim ciljevima, prethodno i sveobuhvatnu sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost. Biće potrebne i određene odluke Vlade posle sednice jer moramo dobro da sagledamo kako i na koji način da se Srbija pozicionira u potpuno novom svetu", najavio je Vučić.
Sastanak sa Trampom 28. februara završen je žestoko nakon veoma napete razmene u Ovalnom kabinetu, pri čemu je Zelenski brzo otišao, a Tramp je rekao da je ukrajinski lider nije imao poštovanja i da može da se "vrati kada bude spreman za mir".
Tokom sastanka, Zelenski je insistirao na obavezivanju SAD u pogledu bezbednosti i rekao da ne bi trebalo biti "kompromisa sa ubicom", jasno misleći na ruskog predsednika Vladimira Putina, dok je Tramp rekao da će Ukrajina morati da napravi ustupke i da bi Kijev trebalo da bude zahvalniji na podršci SAD.
Na video snimku iz Ovalnog kabineta, Tramp i Zelenski su prekidali jedan drugog, a predsednik SAD je svom gostu rekao: "Vaša zemlja je u velikoj nevolji. Ne pobeđujete... Imate prokleto dobre šanse da se izvučete iz ovoga zbog nas.... Nemate karte."
Reči podrške su Zelenskom nakon sastanka uputili, između ostalih, predsednica Evropske komisija Ursula fon der Lajen, šefica diplomatije EU Kaja Kalas, te predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.
Trampa su, s druge strane, podržali zvanična Moskva i premijer Mađarske Viktor Orban.
Srbija je jedna od retkih zemalja Evrope koja je nastavila da neguje dobre odnose sa Rusijom, nakon što je ta zemlja pokrenula opštu vojnu invaziju na susednu Ukrajinu u februaru 2022. godine. Iako teži članstvu u Evropskoj uniji, Srbija se nije pridružila sankcijama Zapada protiv Rusije.
Sa druge strane, srpski predstavnici u Ujedinjenim nacijama su više puta održali teritorijalni integritet Ukrajine. Nakon što je Srbija 24. februara 2025. u UN podržala rezoluciju kojom se osuđuje agresija Moskve na Ukrajinu, predsednik Srbije se izvinio građanima, rekavši da je taj potez predstavnika Srbije "bio greška".
On je ocenio da je posle propalog sastanka predsednika SAD i Ukrajine, Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog u Beloj kući 28. februara, usledila žurba evropskih lidera da se oštro suprostave Trampu.
"Evropa će pokušati, po mom mišljenju, da se predstavi kao novi svetionik slobode, kao neko ko ne može sa Trampom. Pokušaće preko liberalnih medija u Americi i (tamošnje opozicione) Demokratske stranke da organizuju apsolutno svaku vrstu ataka na Trampa, tako da sam veoma zabrinut za njega kroz šta će sve morati da prođe", rekao je Vučić u Knjaževcu tokom posete Zaječarskom i Borskom okrugu.
Vučić je rekao da je siguran da se u narednih godinu dana neće moći da ponovo uspostavi strateško partnerstvo na Zapadu.
"Mi smo mali, uvek smo bili dosledni, držali se svoje politike, ali moraćemo – to je kao kad dune vetar – jedra u pravom smeru da okrenemo, iako ostajete u istom čamcu sa putnicima. Mnogo toga ćemo morati da sagledamo za naše državne, nacionalne interese", rekao je Vučić.
On je naveo da je prvo potrebno da se sagledaju još neke činjenice i obave razgovori s predstavnicima američke i evropske administracije.
"Predložili bismo zatim i široku raspravu u Narodnoj skupštini o spoljnopolitičkim ciljevima, prethodno i sveobuhvatnu sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost. Biće potrebne i određene odluke Vlade posle sednice jer moramo dobro da sagledamo kako i na koji način da se Srbija pozicionira u potpuno novom svetu", najavio je Vučić.
Sastanak sa Trampom 28. februara završen je žestoko nakon veoma napete razmene u Ovalnom kabinetu, pri čemu je Zelenski brzo otišao, a Tramp je rekao da je ukrajinski lider nije imao poštovanja i da može da se "vrati kada bude spreman za mir".
Tokom sastanka, Zelenski je insistirao na obavezivanju SAD u pogledu bezbednosti i rekao da ne bi trebalo biti "kompromisa sa ubicom", jasno misleći na ruskog predsednika Vladimira Putina, dok je Tramp rekao da će Ukrajina morati da napravi ustupke i da bi Kijev trebalo da bude zahvalniji na podršci SAD.
Na video snimku iz Ovalnog kabineta, Tramp i Zelenski su prekidali jedan drugog, a predsednik SAD je svom gostu rekao: "Vaša zemlja je u velikoj nevolji. Ne pobeđujete... Imate prokleto dobre šanse da se izvučete iz ovoga zbog nas.... Nemate karte."
Reči podrške su Zelenskom nakon sastanka uputili, između ostalih, predsednica Evropske komisija Ursula fon der Lajen, šefica diplomatije EU Kaja Kalas, te predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.
Trampa su, s druge strane, podržali zvanična Moskva i premijer Mađarske Viktor Orban.
Srbija je jedna od retkih zemalja Evrope koja je nastavila da neguje dobre odnose sa Rusijom, nakon što je ta zemlja pokrenula opštu vojnu invaziju na susednu Ukrajinu u februaru 2022. godine. Iako teži članstvu u Evropskoj uniji, Srbija se nije pridružila sankcijama Zapada protiv Rusije.
Sa druge strane, srpski predstavnici u Ujedinjenim nacijama su više puta održali teritorijalni integritet Ukrajine. Nakon što je Srbija 24. februara 2025. u UN podržala rezoluciju kojom se osuđuje agresija Moskve na Ukrajinu, predsednik Srbije se izvinio građanima, rekavši da je taj potez predstavnika Srbije "bio greška".