Neizvesnost uoči kraja prve faze primirja u Gazi
Prva faza primirja između Izraela i Hamasa bliži se kraju u subotu, ali pregovori o sledećoj fazi, koja bi trebalo da obezbedi trajni prekid vatre, do sada su bili neuspešni.
Prekid vatre stupio je na snagu 19. januara nakon više od 15 meseci rata izazvanog Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobra 2023, najsmrtonosnijim u istoriji zemlje.
Tokom početne šestonedeljne faze, militanti u Gazi oslobodili su 25 živih talaca i vratili osam tela u Izrael, u zamenu za stotine palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima.
Druga faza krhkog primirja trebalo je da obezbedi oslobađanje desetina talaca koji su još uvek u Gazi i otvori put za trajniji završetak rata.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poslao je delegaciju u Kairo, a posrednik Egipat je rekao da su "intenzivni razgovori" o drugoj fazi počeli uz prisustvo delegacija iz Izraela, kao i kolega posrednika Katara i Sjedinjenih Država.
Ali do rano ujutro u subotu nije bilo znakova konsenzusa, a izvor iz Hamasa optužio je Izrael za odlaganje druge faze.
"Druga faza sporazuma o prekidu vatre trebalo bi da počne sutra ujutro, u nedelju... ali okupacija i dalje odugovlači i nastavlja da krši sporazum", rekao je izvor za AFP.
Palestinski izvor blizak razgovorima je u međuvremenu rekao za AFP da su, uprkos odsustvu delegacije Hamasa u Kairu, u toku razgovori o traženju izlaza iz ćorsokaka.
Prekid vatre 'mora da se održi'
Maks Rodenbek, iz istraživačkog centra Međunarodne krizne grupe, rekao je da se ne može očekivati da druga faza počne odmah.
"Ali mislim da se prekid vatre takođe verovatno neće urušiti", rekao je on.
Poželjni izraelski scenario je oslobađanje više talaca u okviru produžetka prve, a ne druge faze, rekao je ministar odbrane Izrael Kac.
Od 251 taoca zaplenjenog tokom Hamasovog napada, 58 se i dalje nalazi u Gazi, uključujući 34 za koje izraelska vojska kaže da su mrtva.
Hamas se, sa svoje strane, snažno zalagao za početak druge faze, nakon što je pretrpeo zapanjujuće gubitke u razornom ratu.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je u petak da se prekid vatre između Izraela i Hamasa „mora održati“.
"Naredni dani su kritični. Strane ne smeju da štede napore da izbegnu krah ovog sporazuma", rekao je Gutereš u Njujorku.
Primirje je omogućilo veći priliv pomoći u pojas Gaze, gde je oštećeno ili uništeno više od 69 odsto zgrada, skoro celokupno stanovništvo je raseljeno, a zbog rata je došlo do velike gladi, navode Ujedinjene nacije.
'Ništa osim božje milosti'
U Gazi i širom muslimanskog sveta, subota je takođe obeležila prvi dan meseca Ramazana, tokom kojeg vernici poštuju post od zore do sumraka.
Među ruševinama ratom razorenih kvartova Gaze, visili su tradicionalni ramazanski lampioni, a ljudi su obavljali noćne molitve uoči svetog meseca.
"Ove godine je došao Ramazan, a mi smo na ulicama bez skloništa, bez posla, bez novca, bez ičega. Moje osmoro dece i ja smo beskućnici, živimo na ulicama kampa Džabalija, bez ičega osim Božije milosti", rekao je Ali Rajih, stanovnik teško pogođenog kampa Džabalija na severu Gaze.
Rat u Gazi počeo je Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobra, koji je rezultirao smrću 1.218 ljudi, većinom civila, prema podacima AFP-a prema zvaničnim podacima.
U izraelskoj odmazdi ubijeno je više od 48.000 ljudi u Gazi, većinom civila, prema podacima ministarstva zdravlja na teritoriji kojom upravlja Hamas, podaci koje UN smatraju pouzdanim.
Iako je primirje efektivno održano, došlo je do brojnih izraelskih napada, uključujući i petak kada je vojska saopštila da je ciljala dva "osumnjičena" koja se približavaju trupama u južnoj Gazi.
Bolnica u Kan Junisu saopštila je da je primila telo jedne osobe ubijene u napadu.
U zamenu za oslobađanje zarobljenika u Gazi, Izrael je oslobodio skoro 1.800 palestinskih zatvorenika iz svojih zatvora.
Militanti u Gazi su takođe oslobodili pet tajlandskih talaca van uslova sporazuma o primirju.
Izvor: AFP
Prekid vatre stupio je na snagu 19. januara nakon više od 15 meseci rata izazvanog Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobra 2023, najsmrtonosnijim u istoriji zemlje.
Tokom početne šestonedeljne faze, militanti u Gazi oslobodili su 25 živih talaca i vratili osam tela u Izrael, u zamenu za stotine palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima.
Druga faza krhkog primirja trebalo je da obezbedi oslobađanje desetina talaca koji su još uvek u Gazi i otvori put za trajniji završetak rata.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poslao je delegaciju u Kairo, a posrednik Egipat je rekao da su "intenzivni razgovori" o drugoj fazi počeli uz prisustvo delegacija iz Izraela, kao i kolega posrednika Katara i Sjedinjenih Država.
Ali do rano ujutro u subotu nije bilo znakova konsenzusa, a izvor iz Hamasa optužio je Izrael za odlaganje druge faze.
"Druga faza sporazuma o prekidu vatre trebalo bi da počne sutra ujutro, u nedelju... ali okupacija i dalje odugovlači i nastavlja da krši sporazum", rekao je izvor za AFP.
Palestinski izvor blizak razgovorima je u međuvremenu rekao za AFP da su, uprkos odsustvu delegacije Hamasa u Kairu, u toku razgovori o traženju izlaza iz ćorsokaka.
Prekid vatre 'mora da se održi'
Maks Rodenbek, iz istraživačkog centra Međunarodne krizne grupe, rekao je da se ne može očekivati da druga faza počne odmah.
"Ali mislim da se prekid vatre takođe verovatno neće urušiti", rekao je on.
Poželjni izraelski scenario je oslobađanje više talaca u okviru produžetka prve, a ne druge faze, rekao je ministar odbrane Izrael Kac.
Od 251 taoca zaplenjenog tokom Hamasovog napada, 58 se i dalje nalazi u Gazi, uključujući 34 za koje izraelska vojska kaže da su mrtva.
Hamas se, sa svoje strane, snažno zalagao za početak druge faze, nakon što je pretrpeo zapanjujuće gubitke u razornom ratu.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je u petak da se prekid vatre između Izraela i Hamasa „mora održati“.
"Naredni dani su kritični. Strane ne smeju da štede napore da izbegnu krah ovog sporazuma", rekao je Gutereš u Njujorku.
Primirje je omogućilo veći priliv pomoći u pojas Gaze, gde je oštećeno ili uništeno više od 69 odsto zgrada, skoro celokupno stanovništvo je raseljeno, a zbog rata je došlo do velike gladi, navode Ujedinjene nacije.
'Ništa osim božje milosti'
U Gazi i širom muslimanskog sveta, subota je takođe obeležila prvi dan meseca Ramazana, tokom kojeg vernici poštuju post od zore do sumraka.
Među ruševinama ratom razorenih kvartova Gaze, visili su tradicionalni ramazanski lampioni, a ljudi su obavljali noćne molitve uoči svetog meseca.
"Ove godine je došao Ramazan, a mi smo na ulicama bez skloništa, bez posla, bez novca, bez ičega. Moje osmoro dece i ja smo beskućnici, živimo na ulicama kampa Džabalija, bez ičega osim Božije milosti", rekao je Ali Rajih, stanovnik teško pogođenog kampa Džabalija na severu Gaze.
Rat u Gazi počeo je Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobra, koji je rezultirao smrću 1.218 ljudi, većinom civila, prema podacima AFP-a prema zvaničnim podacima.
U izraelskoj odmazdi ubijeno je više od 48.000 ljudi u Gazi, većinom civila, prema podacima ministarstva zdravlja na teritoriji kojom upravlja Hamas, podaci koje UN smatraju pouzdanim.
Iako je primirje efektivno održano, došlo je do brojnih izraelskih napada, uključujući i petak kada je vojska saopštila da je ciljala dva "osumnjičena" koja se približavaju trupama u južnoj Gazi.
Bolnica u Kan Junisu saopštila je da je primila telo jedne osobe ubijene u napadu.
U zamenu za oslobađanje zarobljenika u Gazi, Izrael je oslobodio skoro 1.800 palestinskih zatvorenika iz svojih zatvora.
Militanti u Gazi su takođe oslobodili pet tajlandskih talaca van uslova sporazuma o primirju.
Izvor: AFP