Život skup, desnica u porastu: Bosanci o Njemačkoj pred izbore
Kada je došla u Njemačku, Jasmina Hostert imala je deset godina. Bila je 1993. a ona je bila ozbiljno ranjena u rodnoj Bosni i Hercegovini. Danas, trideset i nešto godina kasnije, sprema se da ponovo izađe na njemačke izbore kao kandidatkinja Socijaldemokratske stranke (SPD).
Iza nje je već jedan mandat kao članice Bundestaga sa bosanskim korijenima, čija je politika osim socijaldemokratskim i porodičnim vrijednostima, oblikovana i migrantskim iskustvom.
No politička klima se drastično promijenila od devedesetih godina kaže za Radio Slobodna Evropa.
"Desničarske snage postojale su i kada sam ja došla u Njemačku, ali su imale marginalnu ulogu u parlamentarnim politikama. Danas je političko okruženje mnogo više polarizirano", pojašnjava Hostert.
"Iako je Njemačka napredovala u oblastima poput dvojnog državljanstva i zastupljenosti ljudi migrantskog porijekla, svjedočimo i opasnom porastu desničarskog ekstremizma."
Posljednji se ogleda i u porastu popularnosti Alternative za Njemačku (AfD), desničarske stranke kojoj je jedna od glavnih zagovaračkih ideja suzbijanje migracija.
Prema izlaznim anketama, izbori koji se 23. februara održavaju u najvećoj evropskoj ekonomiji, mogli bi dovesti do velikog porasta desnice, naročito one radikalne. AfD bi prema podacima YouGov mogla osvojiti 20 posto glasova, što bi bio najbolji rezultat ove stranke ikada i čime bi postala druga najveća stranka u Bundestagu.
Dalje, potez lidera Konzervativne kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merza da u parlamentu predstavi prijedlog o oštrijim pravilima o migraciji u kojem je prihvatio podršku AfD-a izazvao je debatu zbog spremnosti stranke da sarađuje sa desničarima, što je dovelo do velike osude.
Nekoliko nedavnih napada u njemačkim gradovima koje su počinili migranti, također su doveli pitanje migracija i izbjeglica u fokus, iako su ranije stranke rekle da neće izborne kampanje zasnivati na tim temama kaže za RSE Wiebke Judith glasnogovornica za pravnu politiku organizacije Pro Asyl koja pruža pomoć izbjeglicama i migrantima pri dolasku u Njemačku.
"Ovo zaista ide u korist krajnjoj desnici, koja već dugo pokušava da pitanje migracije stavi na prvo mjesto i koja na kraju profitira od retorike podjela."
'Dežurni krivac za sve neprilike'
U najnaseljenijoj evropskoj državi od 84,5 miliona stanovnika, njih oko 13 miliona ima strano porijeklo. I trenutna populistička retorika koja za brojne probleme krivi izbjeglice i migrante, samo potpiruje rasizam i ksenofobiju, dodaje Wiebke.
"Ovo može uticati na svakoga ko nije smatran 'dovoljno Nijemcem'. Već vidimo da zahtjevi za lakšim oduzimanjem njemačkog državljanstva izazivaju mnogo straha i osjećaj da su neki građani samo građani drugog reda."
Među onima koji imaju dupli identitet je i Meho Travljanin, koji je prešao dug put od izbjeglištva u Berlinu, povratka u BiH, pa opet do odluke da Njemačku učini svojom drugom domovinom. Danas je on i Bosanac i Nijemac i primjećuje da su ilegalne migracije u centru izborne priče jer je to "laka prilika za emocionaliziranje širokih narodnih masa".
"Umjesto da se bave krucijalnim problemima u našem društvu kao što je inflacija, manjak stambenog prostora, opća skupoća i nesigurnost, pribjegava se 'jednostavnim rješenjima' i iznalaženju dežurnog krivca za sve neprilike u državi, što može imati nesagledive posljedice za društvenu snošljivost", kaže Travljanin za RSE.
Dok se priča vodi oko migracija, Njemačkoj nedostaje radne snage, ljudi su nezadovoljni primanjima i pokrivanjem osnovnih životnih troškova.
Slično mišljenje ima i Denis Paunović, koji u Njemačkoj živi i radi od 2019. godine. Iako je kaže njemu bolje svaki put kada mijenja posao jer dobije bolji, klima se promijenila, a život je postao skup.
"U trgovinu se moglo otići 2019. sa 20 eura i izaći iz trgovine sa dvije pune vrećice. Danas je to nezamislivo jer morate minimalno potrošiti 50 eura da bi izašli sa jednom vrećicom."
Nakon dvije godine bez značajnog ekonomskog rasta stanovnici Njemačke su danas više pesimistični zbog životnog standarda nego bilo kada od financijske krize 2008. godine, pokazalo je istraživanje Gallupa. Nezadovoljstvo pristupačnim stanovanjem postepeno je raslo u posljednjih 15 godina, a u zemlji postoji ozbiljan problem nedostatka stambenog prostora navodi isto istraživanje.
U takvoj klimi stranke desnog spektra pokušavaju da naprave razliku između stranaca koji rade i doprinose socijalnom sistemu, i oni koji su tu kao azilanti, odnosno ekonomski migranti, kaže Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu.
"Kada govorimo o onim koji imaju pravo glasa i koji će glasati, najveća je briga činjenica da je život u Njemačkoj poskupio, da se puno češće ljudi susreću sa otkazima, da je pronalazak mjesta za stanovanje veoma težak i da su se kvalitete usluga na koje su se možda svi već navikli u posljednjih nekoliko godina na osjetljiv način pogoršali."
Takve teme više motivišu ljude, nego razgovor o mjestu stranaca u njemačkom društvu, dodaje.
No, klima bi mogla biti i lošija ako se ne pronađu rješenja koja će zaštititi ljudsko pravo na azil, kaže Ćerimagić. I Wiebke iz Pro Asly organizacije kaže da su zabrinuti šta bi budući zakoni mogli donijeti za izbjeglice i migrante.
"Mi smo spremni da pojačamo našu podršku izbjeglicama u Njemačkoj i Evropi i pratit ćemo razvoj situacije."
'Njemačka cijeni različitosti'
Sporazumi, uključujući gostujuće radnike sedamdesetih i osamdesetih godina, zatim prihvatanje izbjeglica tokom rata u BiH, studentske razmjene ali i novi val ekonomskih migracija u Njemačku doveli su to toga da u zemlji živi skoro četvrtina miliona ljudi sa bosanskim porijeklom. Neki od njih imaju dvojno državljanstvo, što je moguće od prošle godine.
Kada bi birao kakvu Njemačku želi, Denis, koji danas čeka državljanstvo ove zemlje, izabrao bi Njemačku iz 2019. godine.
"Bila je puno pristupačnija, jeftinija, puno sigurnija. Sada je već malo drugačija priča, ali na nama je da ostanemo pozitivni", zaključuje Denis.
Njemačka se promijenila od 2015. godine kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel dočekala preko milion sirijskih izbjeglica uz "Wir schaffen das", popularnu izreku koja znači "Mi to možemo".
Kako kažu svi sagovornici RSE-a Njemačka je skuplja, još uvijek joj nedostaje radne snage, ali je pitanje sada koliko će porast desnice da učini zemlju primamljivom za stručno osoblje.
"Brojni migranti su s pravom zabrinuti zbog rasizma i ksenofobije i to na duge staze samo šteti našoj ekonomiji i društvu", kaže zastupnica u Bundestagu Jasmina Hostert.
Njeno izbjegličko iskustvo kroz koje je prošla kao djevojčica koja je u napadu granatom ostala bez ruke, kaže pokazali su joj sa kakvim se nepravdama migranti susreću. Četiri godine nakon rata živjeli su sa nesigurnošću da li će moći ostati ili će ih vratiti nazad.
"Politike su često stvarale prepreke, zbog čega vjerujem da integracija i reforme u mnogim slučajevima ostaju najvažniji faktori u pomaganju migrantima da pronađu dom u stranoj zemlji."
Ukoliko Njemačka zatvori granice za migracije, populacija ove zemlje bi se mogla smanjiti sa 83 na 53 miliona u narednih 80 godina, projekcije su Eurostata koje je pojasnio britanski The Guardian.
Ipak uprkos rastućim animozitetima prema stranicima, na posljednjim izborima za Bundestag izabrana su 83 zastupnika sa migrantskim porijeklom. To je 11,3 posto parlamenta. Među njima je bila i Jasmina Hostert.
Bez obzira na aktuelnu klimu, nedavne napade koje su izveli afganistanski migranti i pozivima za deportaciju istih, Hostert kaže da ona definitivno može vidjeti budućnost Njemačke u kojoj se u nekom budućem Bundestagu nalazi afganistanski izbjeglica.
"Uprkos porastu desnice vjerujem da većina ljudi u Njemačkoj cijene različitost i žele zemlju u kojoj prilike nisu definisane na osnovu porijekla", pojašnjava.
Kaže da je ponosna da u parlamentu kojem služi sa bosanskim porijeklom uz nju stoje kolege sa turskom, iranskom, sirijskom i drugim pozadinama.
"Ja se nadam da ćemo vidjeti još veću različitost u svim nivoima vlasti, to je budućnost za koju se zalažem."
Pravo glasa na izborima za novi saziv donjeg doma parlamenta Bundestaga ima 59,2 miliona ljudi. Među njima je 7,1 milion osoba sa migrantskom pozadinom. Bundestag čini 630 članova koji biraju budućeg kancelara Njemačke.
Iza nje je već jedan mandat kao članice Bundestaga sa bosanskim korijenima, čija je politika osim socijaldemokratskim i porodičnim vrijednostima, oblikovana i migrantskim iskustvom.
No politička klima se drastično promijenila od devedesetih godina kaže za Radio Slobodna Evropa.
"Desničarske snage postojale su i kada sam ja došla u Njemačku, ali su imale marginalnu ulogu u parlamentarnim politikama. Danas je političko okruženje mnogo više polarizirano", pojašnjava Hostert.
"Iako je Njemačka napredovala u oblastima poput dvojnog državljanstva i zastupljenosti ljudi migrantskog porijekla, svjedočimo i opasnom porastu desničarskog ekstremizma."
Posljednji se ogleda i u porastu popularnosti Alternative za Njemačku (AfD), desničarske stranke kojoj je jedna od glavnih zagovaračkih ideja suzbijanje migracija.
Prema izlaznim anketama, izbori koji se 23. februara održavaju u najvećoj evropskoj ekonomiji, mogli bi dovesti do velikog porasta desnice, naročito one radikalne. AfD bi prema podacima YouGov mogla osvojiti 20 posto glasova, što bi bio najbolji rezultat ove stranke ikada i čime bi postala druga najveća stranka u Bundestagu.
Dalje, potez lidera Konzervativne kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merza da u parlamentu predstavi prijedlog o oštrijim pravilima o migraciji u kojem je prihvatio podršku AfD-a izazvao je debatu zbog spremnosti stranke da sarađuje sa desničarima, što je dovelo do velike osude.
Nekoliko nedavnih napada u njemačkim gradovima koje su počinili migranti, također su doveli pitanje migracija i izbjeglica u fokus, iako su ranije stranke rekle da neće izborne kampanje zasnivati na tim temama kaže za RSE Wiebke Judith glasnogovornica za pravnu politiku organizacije Pro Asyl koja pruža pomoć izbjeglicama i migrantima pri dolasku u Njemačku.
"Ovo zaista ide u korist krajnjoj desnici, koja već dugo pokušava da pitanje migracije stavi na prvo mjesto i koja na kraju profitira od retorike podjela."
'Dežurni krivac za sve neprilike'
U najnaseljenijoj evropskoj državi od 84,5 miliona stanovnika, njih oko 13 miliona ima strano porijeklo. I trenutna populistička retorika koja za brojne probleme krivi izbjeglice i migrante, samo potpiruje rasizam i ksenofobiju, dodaje Wiebke.
"Ovo može uticati na svakoga ko nije smatran 'dovoljno Nijemcem'. Već vidimo da zahtjevi za lakšim oduzimanjem njemačkog državljanstva izazivaju mnogo straha i osjećaj da su neki građani samo građani drugog reda."
Među onima koji imaju dupli identitet je i Meho Travljanin, koji je prešao dug put od izbjeglištva u Berlinu, povratka u BiH, pa opet do odluke da Njemačku učini svojom drugom domovinom. Danas je on i Bosanac i Nijemac i primjećuje da su ilegalne migracije u centru izborne priče jer je to "laka prilika za emocionaliziranje širokih narodnih masa".
"Umjesto da se bave krucijalnim problemima u našem društvu kao što je inflacija, manjak stambenog prostora, opća skupoća i nesigurnost, pribjegava se 'jednostavnim rješenjima' i iznalaženju dežurnog krivca za sve neprilike u državi, što može imati nesagledive posljedice za društvenu snošljivost", kaže Travljanin za RSE.
Dok se priča vodi oko migracija, Njemačkoj nedostaje radne snage, ljudi su nezadovoljni primanjima i pokrivanjem osnovnih životnih troškova.
Slično mišljenje ima i Denis Paunović, koji u Njemačkoj živi i radi od 2019. godine. Iako je kaže njemu bolje svaki put kada mijenja posao jer dobije bolji, klima se promijenila, a život je postao skup.
"U trgovinu se moglo otići 2019. sa 20 eura i izaći iz trgovine sa dvije pune vrećice. Danas je to nezamislivo jer morate minimalno potrošiti 50 eura da bi izašli sa jednom vrećicom."
Nakon dvije godine bez značajnog ekonomskog rasta stanovnici Njemačke su danas više pesimistični zbog životnog standarda nego bilo kada od financijske krize 2008. godine, pokazalo je istraživanje Gallupa. Nezadovoljstvo pristupačnim stanovanjem postepeno je raslo u posljednjih 15 godina, a u zemlji postoji ozbiljan problem nedostatka stambenog prostora navodi isto istraživanje.
U takvoj klimi stranke desnog spektra pokušavaju da naprave razliku između stranaca koji rade i doprinose socijalnom sistemu, i oni koji su tu kao azilanti, odnosno ekonomski migranti, kaže Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu.
"Kada govorimo o onim koji imaju pravo glasa i koji će glasati, najveća je briga činjenica da je život u Njemačkoj poskupio, da se puno češće ljudi susreću sa otkazima, da je pronalazak mjesta za stanovanje veoma težak i da su se kvalitete usluga na koje su se možda svi već navikli u posljednjih nekoliko godina na osjetljiv način pogoršali."
Takve teme više motivišu ljude, nego razgovor o mjestu stranaca u njemačkom društvu, dodaje.
No, klima bi mogla biti i lošija ako se ne pronađu rješenja koja će zaštititi ljudsko pravo na azil, kaže Ćerimagić. I Wiebke iz Pro Asly organizacije kaže da su zabrinuti šta bi budući zakoni mogli donijeti za izbjeglice i migrante.
"Mi smo spremni da pojačamo našu podršku izbjeglicama u Njemačkoj i Evropi i pratit ćemo razvoj situacije."
'Njemačka cijeni različitosti'
Sporazumi, uključujući gostujuće radnike sedamdesetih i osamdesetih godina, zatim prihvatanje izbjeglica tokom rata u BiH, studentske razmjene ali i novi val ekonomskih migracija u Njemačku doveli su to toga da u zemlji živi skoro četvrtina miliona ljudi sa bosanskim porijeklom. Neki od njih imaju dvojno državljanstvo, što je moguće od prošle godine.
Kada bi birao kakvu Njemačku želi, Denis, koji danas čeka državljanstvo ove zemlje, izabrao bi Njemačku iz 2019. godine.
"Bila je puno pristupačnija, jeftinija, puno sigurnija. Sada je već malo drugačija priča, ali na nama je da ostanemo pozitivni", zaključuje Denis.
Njemačka se promijenila od 2015. godine kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel dočekala preko milion sirijskih izbjeglica uz "Wir schaffen das", popularnu izreku koja znači "Mi to možemo".
Kako kažu svi sagovornici RSE-a Njemačka je skuplja, još uvijek joj nedostaje radne snage, ali je pitanje sada koliko će porast desnice da učini zemlju primamljivom za stručno osoblje.
"Brojni migranti su s pravom zabrinuti zbog rasizma i ksenofobije i to na duge staze samo šteti našoj ekonomiji i društvu", kaže zastupnica u Bundestagu Jasmina Hostert.
Njeno izbjegličko iskustvo kroz koje je prošla kao djevojčica koja je u napadu granatom ostala bez ruke, kaže pokazali su joj sa kakvim se nepravdama migranti susreću. Četiri godine nakon rata živjeli su sa nesigurnošću da li će moći ostati ili će ih vratiti nazad.
"Politike su često stvarale prepreke, zbog čega vjerujem da integracija i reforme u mnogim slučajevima ostaju najvažniji faktori u pomaganju migrantima da pronađu dom u stranoj zemlji."
Ukoliko Njemačka zatvori granice za migracije, populacija ove zemlje bi se mogla smanjiti sa 83 na 53 miliona u narednih 80 godina, projekcije su Eurostata koje je pojasnio britanski The Guardian.
Ipak uprkos rastućim animozitetima prema stranicima, na posljednjim izborima za Bundestag izabrana su 83 zastupnika sa migrantskim porijeklom. To je 11,3 posto parlamenta. Među njima je bila i Jasmina Hostert.
Bez obzira na aktuelnu klimu, nedavne napade koje su izveli afganistanski migranti i pozivima za deportaciju istih, Hostert kaže da ona definitivno može vidjeti budućnost Njemačke u kojoj se u nekom budućem Bundestagu nalazi afganistanski izbjeglica.
"Uprkos porastu desnice vjerujem da većina ljudi u Njemačkoj cijene različitost i žele zemlju u kojoj prilike nisu definisane na osnovu porijekla", pojašnjava.
Kaže da je ponosna da u parlamentu kojem služi sa bosanskim porijeklom uz nju stoje kolege sa turskom, iranskom, sirijskom i drugim pozadinama.
"Ja se nadam da ćemo vidjeti još veću različitost u svim nivoima vlasti, to je budućnost za koju se zalažem."
Pravo glasa na izborima za novi saziv donjeg doma parlamenta Bundestaga ima 59,2 miliona ljudi. Među njima je 7,1 milion osoba sa migrantskom pozadinom. Bundestag čini 630 članova koji biraju budućeg kancelara Njemačke.