Čime Dodik prijeti nakon moguće presude?
Referendum o otcjepljenju Republike Srpske, ukidanje nadležnosti Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine na teritoriji ovog bh. entiteta, povlačenje iz državnih institucija.
Ovo su opcije kojima prijeti Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, ukoliko ga Sud Bosne i Hercegovine osudi zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Sem Dodiku, sudi se i Milošu Lukiću, v.d. direktora Službenog glasnika RS.
Ukoliko budu proglašeni krivim, prijeti im zatvorska kazna do pet godina, smjena s dužnosti i zabrana obavljanja funkcije.
Završne riječi na suđenju Dodiku i Lukiću će biti iznesene 19. februara, nakon čega sudsko vijeće ima tri dana da donese odluku – rok koji, na njihov zahtjev, može biti i produžen.
Dodik, njegovi politički saradnici i koalicioni partneri su na sastanku u Banjaluci kasno uveče 17. februara, zaključili je da je RS "spremna na donošenje radikalnih odluka", ukoliko bude donesena presuda.
Nakon sastanka je navedeno da će svi predstavnici RS u bh. institucijama prekinuti rad u slučaju osuđujuće presude.
Takođe je najavljena inicijativa da Narodna skupština RS bude u "stalnom zasijedanju, s obzirom na aktuelnu društveno-političku situaciju".
Ustav RS već propisuje da ovaj zakonodavni organ radi u stalnom zasijedanju, a njegove sjednice saziva predsjednik parlamenta.
Na dan izricanja završnih riječi, 19. februara, Vlada RS će se sastati sa svim načelnicima i gradonačelnicima u RS, nakon čega će održati sjednicu.
Povlačenje iz državnih institucija
Prekid rada u državnim institucijama je posljednji konkretni korak koji je najavila vlast u RS.
"Svi predstavnici srpskog konstitutivnog naroda i Republike Srpske na nivou BiH, kao i svi zaposleni u institucijama BiH povući će se iz institucija i prekinuti rad", objavljeno je nakon sastanka 17. februara u Banjaluci.
Vladajuća koalicija u RS, predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ranije je često prijetila povlačenjem iz bh. institucija ukoliko im određene odluke na državnom nivou nisu po volji.
Za nedolazak na sjednice državnih organa nisu predviđene sankcije, a obzirom na mehanizme entitetskih i etničkih većina, na taj način je moguće blokirati sve procese u državi.
U julu 2021., predstavnici RS su se povukli iz Parlamenta, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) nametnuo izmjene državnog Kaznenog zakona, kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Blokada vlasti je okončana nešto više od pola godine kasnije, 1. februara 2022., kada je entitetski Parlament donio zaključak kojim izabranim zvaničnicima iz RS dozvoljava prisustvo na sjednicama u institucijama BiH, ali da u odlučivanju "uvažavaju stavove i odluke institucija" entiteta.
Posljednji put su političari iz RS prijetili da će se povući iz državnih institucija u septembru 2023. ukoliko, kako su tada naveli, "budu nastavljene provokacije Kristijana Šmita (Christian Schmidt)".
Šmit je tada trebalo da se sastane sa potpredsjednicima RS, Ćamilom Durakovićem i Davorom Pranjićem, u Palati predsjednika RS, gdje je i Dodikov kabinet, ali sastanak je, ipak, otkazan.
Vlasti u RS tvrde da je Šmit, visoki predstavnik u BiH, nelegitiman zato što "nije izabran na Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija".
Referendum o otcjepljenju
Početkom januara, Dodik je izjavio da će u slučaju presude doći do referenduma o nezavisnosti RS.
"Ukoliko bude takva jedna odluka, šta god ko pričao, istog trenutka ćete imati skupštinsku odluku o izdvajanju iz Bosne i Hercegovine i imaćete referendum o nezavisnosti Republike Srpske", kazao je Dodik u intervjuu za Radio-televiziju RS.
Republika Srpska je referendum ugradila u entitetski ustav i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi. Osim u opštinama i gradovima o lokalnim pitanjima, referendum se može organizovati na nivou tog entiteta "o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS".
RS ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju ni po entitetskom, niti po državnom ustavu. Referendumsko pitanje mora biti u skladu s Ustavom BiH.
Ustav BiH, krovni pravni dokument u zemlji, uopšte ne pominje ovaj način odlučivanja.
Takođe, bilo kakav pokušaj secesije bi predstavljao direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, i Ustava BiH, koji je njegov sastavni dio.
Već godinama Dodik najavljuje otcjepljivanje, i radi na unilateralnom "vraćanju" nadležnosti sa državnog nivoa na entitetski. Američka obavještajna zajednica je prošle godine upozorila da on "preuzima provokativne korake" da bi "obezbijedio de fakto secesiju za RS".
Američko Ministarstvo finansija je u januaru na listu sankcija stavilo Sinišu Karana, ministra unutrašnjih poslova RS i Dalibora Panića, generalnog sekretara entitetske Vlade, zato što su bili članovi radne grupe koja je radila na secesiji RS iz BiH.
Dodik je, takođe, najavljivao i referendume po određenim pitanjima.
Jedini referendum koji je proveden u RS desio se u septembru 2016., kada su građani odlučivali o tome da li podržavaju da se 9. januar i dalje obilježava kao Dan RS, praznik koji je Ustavni sud BiH tri puta ocijenio kao neustavan.
Skoro 100 odsto građana je glasalo za, ali Ustavni sud BiH je u startu zabranio njegovo održavanje, dok je njegove rezultate poništio na sjednici u decembru te godine.
Ukidanje nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH
Još jedna od opcija koju vlasti RS najavljuju je i ukidanje nadležnosti Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Srpske, za koje vlasti u ovom bh. entitetu već duže od 15 godina tvrde da su "neustavne".
Dodik je ovo izjavio u intervjuu na "Fejs" televiziji 26. januara.
Zakoni o Sudu, odnosno Tužilaštvu BiH, usvojeni su u Parlamentarnoj skupštini BiH 2002., odnosno 2003. godine glasanjem prisutnih poslanika, uključujući i one iz RS.
Iako Ustav BiH eksplicitno ne navodi pravosuđe kao jednu od državnih nadležnosti, navodi mogućnost da BiH preuzima "nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta", i da osniva dodatne institucije.
Među ustavnim nadležnostima BiH je i "provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa".
Posljednji pokušaj vlasti u RS da ukinu nadležnosti državnih institucija se desio 2023. kada je Narodna skupština RS usvojila zakone o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, i visokog predstavnika na entitetskoj teritoriji.
Ubrzo nakon toga, visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, poništio je te zakone i proglasio nepoštovanje odluka OHR-a krivičnim djelom.
Za ovo se Dodiku i sudi, jer je kasnije potpisao ukaz o proglašenju ta dva neustavna zakona.
Još 2009., Dodik je kao premijer RS i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na čijem čelu je i danas, tražio ukidanje državnog Suda i Tužilaštva kao preduslov za razgovor o ustavnim promjenama.
Vlasti u RS su kasnije periodično tražile njihovo ukidanje, ili bar ukidanje njihovih nadležnosti na teritoriji tog entiteta.
U aprilu 2023., predstavnici vladajućih stranaka u RS su potpisali plan koji se odnosi na djelovanje njihovih predstavnika u bh. institucijama, u kojem se, između ostalog, navodi da će entitetski Parlament "ukinuti nadležnost Suda i Tužilaštva BiH na prostoru RS kao neustavnih i nelegalnih organa BiH", što se do danas nije dogodilo.
Ovo su opcije kojima prijeti Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, ukoliko ga Sud Bosne i Hercegovine osudi zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Sem Dodiku, sudi se i Milošu Lukiću, v.d. direktora Službenog glasnika RS.
Ukoliko budu proglašeni krivim, prijeti im zatvorska kazna do pet godina, smjena s dužnosti i zabrana obavljanja funkcije.
Završne riječi na suđenju Dodiku i Lukiću će biti iznesene 19. februara, nakon čega sudsko vijeće ima tri dana da donese odluku – rok koji, na njihov zahtjev, može biti i produžen.
Dodik, njegovi politički saradnici i koalicioni partneri su na sastanku u Banjaluci kasno uveče 17. februara, zaključili je da je RS "spremna na donošenje radikalnih odluka", ukoliko bude donesena presuda.
Nakon sastanka je navedeno da će svi predstavnici RS u bh. institucijama prekinuti rad u slučaju osuđujuće presude.
Takođe je najavljena inicijativa da Narodna skupština RS bude u "stalnom zasijedanju, s obzirom na aktuelnu društveno-političku situaciju".
Ustav RS već propisuje da ovaj zakonodavni organ radi u stalnom zasijedanju, a njegove sjednice saziva predsjednik parlamenta.
Na dan izricanja završnih riječi, 19. februara, Vlada RS će se sastati sa svim načelnicima i gradonačelnicima u RS, nakon čega će održati sjednicu.
Povlačenje iz državnih institucija
Prekid rada u državnim institucijama je posljednji konkretni korak koji je najavila vlast u RS.
"Svi predstavnici srpskog konstitutivnog naroda i Republike Srpske na nivou BiH, kao i svi zaposleni u institucijama BiH povući će se iz institucija i prekinuti rad", objavljeno je nakon sastanka 17. februara u Banjaluci.
Vladajuća koalicija u RS, predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ranije je često prijetila povlačenjem iz bh. institucija ukoliko im određene odluke na državnom nivou nisu po volji.
Za nedolazak na sjednice državnih organa nisu predviđene sankcije, a obzirom na mehanizme entitetskih i etničkih većina, na taj način je moguće blokirati sve procese u državi.
U julu 2021., predstavnici RS su se povukli iz Parlamenta, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) nametnuo izmjene državnog Kaznenog zakona, kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Blokada vlasti je okončana nešto više od pola godine kasnije, 1. februara 2022., kada je entitetski Parlament donio zaključak kojim izabranim zvaničnicima iz RS dozvoljava prisustvo na sjednicama u institucijama BiH, ali da u odlučivanju "uvažavaju stavove i odluke institucija" entiteta.
Posljednji put su političari iz RS prijetili da će se povući iz državnih institucija u septembru 2023. ukoliko, kako su tada naveli, "budu nastavljene provokacije Kristijana Šmita (Christian Schmidt)".
Šmit je tada trebalo da se sastane sa potpredsjednicima RS, Ćamilom Durakovićem i Davorom Pranjićem, u Palati predsjednika RS, gdje je i Dodikov kabinet, ali sastanak je, ipak, otkazan.
Vlasti u RS tvrde da je Šmit, visoki predstavnik u BiH, nelegitiman zato što "nije izabran na Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija".
Referendum o otcjepljenju
Početkom januara, Dodik je izjavio da će u slučaju presude doći do referenduma o nezavisnosti RS.
"Ukoliko bude takva jedna odluka, šta god ko pričao, istog trenutka ćete imati skupštinsku odluku o izdvajanju iz Bosne i Hercegovine i imaćete referendum o nezavisnosti Republike Srpske", kazao je Dodik u intervjuu za Radio-televiziju RS.
Republika Srpska je referendum ugradila u entitetski ustav i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi. Osim u opštinama i gradovima o lokalnim pitanjima, referendum se može organizovati na nivou tog entiteta "o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS".
RS ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju ni po entitetskom, niti po državnom ustavu. Referendumsko pitanje mora biti u skladu s Ustavom BiH.
Ustav BiH, krovni pravni dokument u zemlji, uopšte ne pominje ovaj način odlučivanja.
Takođe, bilo kakav pokušaj secesije bi predstavljao direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, i Ustava BiH, koji je njegov sastavni dio.
Već godinama Dodik najavljuje otcjepljivanje, i radi na unilateralnom "vraćanju" nadležnosti sa državnog nivoa na entitetski. Američka obavještajna zajednica je prošle godine upozorila da on "preuzima provokativne korake" da bi "obezbijedio de fakto secesiju za RS".
Američko Ministarstvo finansija je u januaru na listu sankcija stavilo Sinišu Karana, ministra unutrašnjih poslova RS i Dalibora Panića, generalnog sekretara entitetske Vlade, zato što su bili članovi radne grupe koja je radila na secesiji RS iz BiH.
Dodik je, takođe, najavljivao i referendume po određenim pitanjima.
Jedini referendum koji je proveden u RS desio se u septembru 2016., kada su građani odlučivali o tome da li podržavaju da se 9. januar i dalje obilježava kao Dan RS, praznik koji je Ustavni sud BiH tri puta ocijenio kao neustavan.
Skoro 100 odsto građana je glasalo za, ali Ustavni sud BiH je u startu zabranio njegovo održavanje, dok je njegove rezultate poništio na sjednici u decembru te godine.
Ukidanje nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH
Još jedna od opcija koju vlasti RS najavljuju je i ukidanje nadležnosti Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Srpske, za koje vlasti u ovom bh. entitetu već duže od 15 godina tvrde da su "neustavne".
Dodik je ovo izjavio u intervjuu na "Fejs" televiziji 26. januara.
Zakoni o Sudu, odnosno Tužilaštvu BiH, usvojeni su u Parlamentarnoj skupštini BiH 2002., odnosno 2003. godine glasanjem prisutnih poslanika, uključujući i one iz RS.
Iako Ustav BiH eksplicitno ne navodi pravosuđe kao jednu od državnih nadležnosti, navodi mogućnost da BiH preuzima "nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta", i da osniva dodatne institucije.
Među ustavnim nadležnostima BiH je i "provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa".
Posljednji pokušaj vlasti u RS da ukinu nadležnosti državnih institucija se desio 2023. kada je Narodna skupština RS usvojila zakone o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, i visokog predstavnika na entitetskoj teritoriji.
Ubrzo nakon toga, visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, poništio je te zakone i proglasio nepoštovanje odluka OHR-a krivičnim djelom.
Za ovo se Dodiku i sudi, jer je kasnije potpisao ukaz o proglašenju ta dva neustavna zakona.
Još 2009., Dodik je kao premijer RS i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na čijem čelu je i danas, tražio ukidanje državnog Suda i Tužilaštva kao preduslov za razgovor o ustavnim promjenama.
Vlasti u RS su kasnije periodično tražile njihovo ukidanje, ili bar ukidanje njihovih nadležnosti na teritoriji tog entiteta.
U aprilu 2023., predstavnici vladajućih stranaka u RS su potpisali plan koji se odnosi na djelovanje njihovih predstavnika u bh. institucijama, u kojem se, između ostalog, navodi da će entitetski Parlament "ukinuti nadležnost Suda i Tužilaštva BiH na prostoru RS kao neustavnih i nelegalnih organa BiH", što se do danas nije dogodilo.